DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 32 <-- 32 --> PDF |
i,,,Predaleko bismo otišli kad, bismo sve analizirali, no potrebno je iznijeti npke podatke. Prije svega u odnosu vlasnika prema vlastitoj šumi postoje dvije krajnosti,; vlasnici koji bi sve što se dade unovčiti bez obzira kako šumu opustošjli, i drugi koji ne žele sprovesti nužne i neophodne sječe. U domaćinstvima koja su mlađa ili su svi članovi zaposleni teži se posjeći šumu čistom sječom, materijal unovčiti a nastalu krčevinu prodati ili zapustiti, predati općini zavisno, qd mjesta gdje se vlasnik nalazi. Osim takvih sječa čiji je cilj stjecanje materijalnih dobara, osjeća se jak pritisak krčenja šuma radi izgradnje vikendica ili prodaje zemljišta u tu svrhu. ,., Sječa i promet drvnih sortimenata U društvenim šumama sječa se vrši u okviru propisa gospodarenja a na osnovu godišnjeg plana sječa. I za privatne šume sastavlja se plan sječa, ali se pouzdano znade da su stvarne sječe veće i do 50%, jer privatni vlasnici nastoje da posjeku znatno više od dozvoljnog. Ovakvim postupkom s ovim šumama nastaju velike štete za društvo u cjelini, a posebno za zagrebačku regiju, koja je gusto naseljena i industrijsko je područje. Ovdje šume bez obzira na vlasništvo uz svoju sve veću privrednu funkciju imaju i opće korisne funkcije. i;i 1111 i < . Tablica 4. Sječa šuma u 1981. godini .,, .,. .„ Društveni Privatni Ukupno sektor sektor Gradska zajednica općina 126.849 ms 22.873 m-i 149.722 ms Zajednica općina Zagreb 222.009 ms 61.914 m3 283.645 m3 Ukupn o 348.858 m3 84.787 m-i 433.367 m3 I dalje se služimo podacima šumarske inspekcije Zajednice općina Zagreba u vezi prometa drvnih sortimenata (1981). Veliki broj nakupaca u mnogome otežava stanje na tržištu a ovime i kontrolu sječe i prodaje. Otkupom se bavi cijeli niz organizacija, koje za to nemaju potrebno znanje i nemaju dovoljno prostora i uređaja, osim što su registrirane za taj posao. Neke organikacije kupljene trupce režu na privatnim pilanama i prodaju razanu gradu, Kako ne vrše kvalitetnu obilježbu trupaca, niti kvalitetno razvrstavanje drvnih sortimenata, već režu sve otkupljene trupce, to se sa sigurnošću može kazati, da režu u daske dio furnirskih trupaca, što predstavlja nenadoknadivu štetu u sirovini, a da bi u isto vrijeme radne organizacije za preradu trupaca trpjele zbog nedostatka sirovina. Sumsko-privredne organizacije za preradu drvnih sortimenata imaju sporazume o zajedničkim ulaganjima u šumske ceste i biološku reprodukciju tj. u šume iz kojih dobivaju drvnu masu. Razne zadruge koje se bave otkupom ne ulažu nikakva novčana sredstva u šume i ne vode daljnju brigu o stanju suma iz kojih su izvukli veliku materijalnu korist. |