DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 35     <-- 35 -->        PDF

su prema površini privatnih šuma. Valja uzeti u obzir, da na zagrebačkom
Privrednom području Približno jedna četvrtina ukupne površine sačinjava Park
prirode na Medvednici i druge zaštitne šume, što znači da iz ovih šuma dobivamo
smanjene ekonomske koristi, a potrebe drveta i drvnih proizvoda će
rasti.


Tablica 5.


Šumske površine, sječa i pošumljavanje u 1981. godini po općinama
Zajednica općina i Gradske zajednice općina


ZAJEDNICAZAGREBA
OPĆINA Površina šum ah a
u Sječa šum ams
u Pošumljavanjeh a
u
o c a
3
3
´2 rt OJ
M > U
StiS
T3 IH D
o "d u;
oö o,

3
_´S
rt i>
eo > u2L°
OTS w
0
B.
3
3
-´2
a aS^g u
o L o
a G «
0" 0 v)
Donja Stubica 8 976 2 976 22173 13 373 1 1
Dugo Selo 3 580 2; 167 8 365 5 663 29 29
Ivanić-Grad 10 876 10199 31638 27 259 29 29
Jastrebarsk o 25 714 15 462 67245 59 002 18 18
Klanjec 2 499 87 1535 385 — —
Krapina 7 875 3 774 21596 17 326 4 4
Kutina 19 330 14 634 61465 55 953 49 49
Pregrada 4 515 414 4 882 1726 3 2
Vrbovec 14 856 7 519 38 270 30 755 88 63
Zabok 4 278 274 1274 19 — —
Zelina 7 425 969 9 918 3 748 4 4
Zlatar-Bistrica 15 569 2 920 15 564 6 800 10 8
SVEGA 125 493 61395 283 923 222 009 235 207
GRADSKA ZAJEDNICA
OPĆINA ZAGREB 58 495 30 543 149 722 126 849 118 113


Kod planskog i intenzivnog gospodarenja privatnih šuma kao i povezivanje
s društvenim šumama znatan dio opskrbe sirovine za drvnu industriju i kemijsku
preradu pao bi jednim dijelom teret s društvenih šuma na ove šume,
gdje u budućnosti postoje velike proizvodne mogućnosti. U društvenim šumama
tada bi mogao biti krajnji cilj proizvodnja kvalitetnije i skuplje drvne
mase. Tako na pr. kod povećane ophodnje hrasta proizvodilo bi se tj. uzgojilo
daleko više furnirske oblovine. Vrijedi istaći da su se na ^"im području za