DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 39 <-- 39 --> PDF |
UDC 630*´ 233:312 (497.13 Kras) Sum. list CVII (933), 525 ŠUMARSTVU NA KRŠU PREDSTOJE BOLJI DANI" Mr Vice IVANČEVIĆ, dipl. inž. šum. Šumsko -gospodarstvo »Senj« Jurišićeva 3 SAŽETAK. Dosadašnji težak položaj šumarstva na kršu SRH, koji traje više od dvije decenije, donekle se popravio usvajanjemDruštvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara za područje krša (NN 44/80). Republika i sve općine s krša su za tu namjenu izdvojile znatna sredstva i tako pokazale početno razumijevanje za prevladavanje dugotrajnestagnacije u ovom neobično važnom segmentu našeg svakodnevnogživljenja. Osim toga i OUR-i šumarstva s krša najviše učestvuju u sufinanciranju Programa za gospodarenje šumama za područje krša. U dosadašnjoj trogodišnjoj egzistenciji ovog važnog dokumenta analizirali smo njegovu uspješnu provedbu i ukazali na manje nedostatke, koje bi u idućem razdoblju bilo neophodno što prije prevladati u interesu, njegove pune afirmacije i daljnje nesmetane primjene. U takvim nastojanjima, uz ´mnogobrojne sudionike izuzetno jevažna zadaća OUR-a šumarstva na kršu, koji treba da poduzmu i dodatne napore za potpunu eliminaciju uočenih manjih propusta. Takva aktivnost očekuje se od OUR-a šumarstva na kršu kod osnivanjaSlZ-a za unapređivanje šumarstva na kršu i oživljavanja odredbi Zakona o šumama. Šumarstvo na kršu dočekalo je s neskrivenim optimizmom usvajanje Zakona o šumama SRH u godini 1977., jer je on u osnovi vrlo dobro razrješavao ovu bremenitu problematiku. I zaista, društvena klima nam je neosporno bila naklonjena, pa su sve indicije pokazivale da je konačno rješenje nadohvat ruke. Daljnji je tok zbivanja oko primjene Zakona, nažalost, demantirao takva optimistička predviđanja. Od uspješne provedbe Zakona jedino spominjemo utvrđivanje užih područja krša u ZO Split, ali u najvažnijem dijelu kod osnivanja SlZ-a za unapređivanje šuma na području krša nije bilo uspjeha. Odmah nakon usvaja ´) U povodu četvrte godine primjenjivanja Društvenog dogovora o osiguranja sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od .požara na području krša SR Hrvatske. 509 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nja Zakona osnovana je radna grupa od predstavnika ZO Split, Gospić i Rijeka u kojoj su učestvovali i šumari. Ta grupa je dobila zadatak da izradi jedinstveni tekst SAS-a o osnivanju SlZ-a za unapređivanje šuma na području krša. Rad na usaglašavanju je potrajao dugo vremena, pa kad su izvršna vijeća svih zajednica općina prihvatila ovaj dokument, »dobro vrijeme« osnivanja SIZ-ova je već bilo prošlo. Da se akcija i tada dobro vodila, još su uvijek postojali dobri izgledi da se osnuje SIZ za unapređivanje šuma na kršu, ali su se i ovom prilikom pokazale slabosti. Nedostajalo je tijelo koje bi na terenu vodilo akciju, jer nikada nije došlo do osnivanja Koordinacionog odbora za vođenje akcije na razini Republike, a velik broj sudionika (preko 400) je objektivno onemogućavao provedbu rasprava i prihvaćanje Sporazuma. Zajednice općina su materijale poslale na teren, a daljnje vođenje akcije od strane općina, odnosno općinskih konferencija socijalističkog saveza kao glavnih nosilaca akcije je potpuno izostalo, pa se krajnji ishod već unaprijed mogao i nazirati. I doista, svega 20% sudionika prihvatilo je SAS, što je bio pravi odraz vrlo slabog vođenja akcije, pa možemo kazati da su glavni nosioci akcije pali na ispitu samoupravnog dogovaranja. SI. 1. Uzgojni radovi u šumi Kalifront na Rabu Kako je izgledalo da se glavne odredbe Zakona o šumama koje reguliraju šumarstvo na kršu uopće neće povoljno razriješiti, dolazi do inicijative Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo pod vodstvom podsekrctara Tomislava Krnjaka, dipl. ing., za oživotvorenje 72. člana Zakona o šumama. Ovaj član glasi: »Sredstva za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša osiguravaju OOUR-i koji gospodare šumama i šumskim zemljištima na tom području, općine, Republika i SIZ za unapređivanje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 41 <-- 41 --> PDF |
šuma na području krša na osnovi zaključenog Društvenog dogovora i usvojenog programa za gospodarenje šumama«. Tako je nakon kraće rasprave 10. srpnja godine 1980. potpisan Društveni dogovor o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od Dožara na području krša SRH, koji je objavljen u »Narodnim novinama« 44/80. Šume na kršu prema članu 77. Zakona predstavljaju dobro od općeg interesa sa svojim mnogobrojnim općekorisnim funkcijama, a njihovo održavanje, unapređenje i reprodukcija predstavljaju djelatnost od posebnog društvenog interesa. Posebni društveni interes je izražen kroz pravo i obvezu širokog broja privrednih i društvenih subjekata koji treba da se brinu o unapređivanju šuma, prvenstveno putem SlZ-a, ali također i putem zaključivanja gore navedenog Društvenog dogovora. Ovaj Dogovor je obuhvatio 85 sudionika, od tih su četiri potpisnika od strane Republike (Sabor sa svoja tri vijeća), 39 potpisnika od strane skupština općina i 42 potpisnika organizacija udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima na području krša. Ova vrlo djelotvorna akcija došla je u posljednji čas. Bez ovakvog impulsa šumarstvo na kršu naše Republike sigurno bi došlo u gotovo bezizglednu situaciju. Ipak, napominjemo da je ovo tek početak stvaranja povoljnijeg položaja šumarstva, ali bez uključivanja šire društveno-političke zajednice u razrješenje ove problematike putem osnivanja SlZ-a za unapređivanje šuma na području krša zacijelo ne treba računati da će se situacija bitno popraviti. Radi detaljnijeg upoznavanja sa sadržajem ovog Dogovora, opisat ćemo njegove osnovne postavke. Pojedini sudionici Dogovora prema 72. članu Zakona o šumama osiguravaju sredstva za realizaciju Programa za gospodarenje šumama na području krša (Programirani radovi na reprodukciji i zaštiti šuma od požara na području krša) koji je sastavni dio Dogovora. Organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu na području krša kao sudionici treba da osiguraju sredstva za stručnu službu, čuvanje šuma, zaštitu šuma od biljnih bolesti i štetnika i zaštitu šuma od požara u visini sredstava koja ostvaruju gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem na području krša. Drugi sudionik — skupštine općina putem budžeta ili propisima o financiranju općih društvenih i zajedničkih potreba osiguravaju sredstva za radove na pošumljavanju krša i zaštitu šuma od požara, kao i za održavanje šuma kada nedostaju sredstva organizacija udruženog rada, prema vrijednosti radova i mjera koje će se obaviti na području pojedine općine. Treći sudionik je Republika koja propisima o financiranju općih društvenih i zajedničkih potreba osigurati sredstva za radove na pošumljavanju krša i zaštitu šuma od požara prema usvojenom Programu za gospodarenje šumama na području krša. I konačno, Samoupravna interesna zajednica za unapređivanje šuma na području krša (kada bude osonovana) osigurat će sredstva za realizaciju Programa za gospodarenje šumama na području krša, za radove i zadatke koji proističu iz sadašnjeg Zakona o šumama. Ukupna visina sredstava po sudionicima se utvrđuje za svaku godinu u okviru srednjoročnog programa za gospodarenje šumama. Srednjoročni program razvitka šumarstva na kršu 81 — 85. god. je usvojen od strane organizacije udruženog rada šumarstva i skupština općina i usklađen sa SAS-om o usklađivanju odnosa u društvenoj reprodukciji šumarstva, prerade drva i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 42 <-- 42 --> PDF |
prometa drvnim prohvodima u SRH za razdoblje 81 — 85. god. Program za gospodarenje šumama utvrđuje način i mjere za održavanje, unapređivanje, reprodukciju i zaštitu šuma, a donosi se za područje krša kao cjelinu i razrađuje se po užim područjima krša, općinama i zajednicama općina. Pri tome se naročito utvrđuje: organiziranje i način čuvanja šuma (preventivne mjere zaštite šuma od požara), suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, radovi na biološkoj reprodukciji i zaštiti šuma od požara, novo pošumljavanje, čišćenje šuma, pošumljavanje paljevina, kao i druge mjere za unapređivanje i zaštitu šuma na području krša i njihovih općekorisnih funkcija. Prilikom godišnjeg usvajanja Programa određuju se organizacije koje će provoditi pojedine mjere i radove, kvantitativni i financijski pokazatelji, načini kontrole, evidencija i izvještavanje sudionika o realizaciji. Sredstva koja osiguravaju sudionici doznačuju se tromjesečno izvođačima radova, prema privremenoj situaciji ili u vidu akontacije, ali s obveznim obračunom na kraju godine. Izvođači radova su dužni najmanje dva puta godišnje, i to do 31. srpnja, odnosno do 31. siječnja izvijestiti Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, odnosno Koordinacioni odbor za praćenje ovog Društvenog dogovora o realizacije programiranih zadataka i mjera, s posebnim osvrtom na dinamiku pritjecaja sredstava od strane svih sudionika. Godišnje izvještaje o realizaciji Programa razmatra i Izvršno vijeće Sabora i Sabor SRH. Sredstva za ostvarenje Programa osiguravaju sudionici u slijedećem omjeru: organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu u iznosu od najmanje 46,6%, te skupštine općina i Republika u jednakom iznosu od najmanje 26,7% (46.6% + 28,7% + + 26,7% = 100%). Visina sredstava Republike kojima se financiraju radovi na pošumljavanju i zaštiti šuma od požara određuje se prema razvijenosti pojedine općine. Razvijenim općinama Republika osigurava najmanje 90% sredstava, dok nerazvijenim općinama osigurava najmanje 130% sredstava na njihova sredstva za radove na pošumljavanju i zaštiti šuma od požara. Za ovakav vezani način financiranja većina općina, naročito na području ZO Split, pokazala je povećani interes, tako da neke općine izdvajaju više sredstava nego što je određeno Dogovorom, ali Republika zbog svojih limitiranih sredstava nije u stanju osigurati alikvotni dio u skladu s Društvenim dogovorom. Općine obavljaju nadzor nad provođenjem mjera i radova Programa i ovjeravaju situacije, dok na teritoriju cijelog krša može obavljati nadzor republički organ nadležan za poslove šumarstva. Radi praćenja Dogovora formira se Koordinacioni odbor koji je sastavljen od po jednog predstavnika organizacija udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljištima s područja krša ZO Gospić, Split i Rijeka, jednog predstavnika za sve skupštine općina u sastavu pojedine skupštine ZO Gospić, Split i Rijeka, predstavnika republičkog organa uprave nadležnog za poslove šumarstva i dvaju predstavnika SlZ-a za unapređivanje šuma na području krša nakon njegovog osnivanja i pristupanja ovom Dogovoru. Prema tome, u sadašnjem momentu, dok još nije osnovan SIZ, Koordinacioni odbor broji 7 članova (3 člana iz organizacija udruženog rada, 3 člana za sve skupštine općina iz pojedine ZO s krša i 1 član republičke uprave nadležne za poslove šumarstva). Koordinacioni odbor ima zadatak da usklađuje stavove sudionika Dogovora u njegovom provođenju, koordinira i usklađuje izvršenje radova i mjera, izrađuje i daje prijedloge programa gospodarenja šumama |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 43 <-- 43 --> PDF |
na području krša, mijenja i dopunjuje ovaj Dogovor, te daje druge prijedloge za njegovu provedbu. Dosadašnja aktivnost Koordinacionog odbora nije bila na zavidnoj razini, jer je do danas jedino konstituiran, 3. lipnja 1982. god., kada je ujedno razmatrao i usvojio izvještaj o realizaciji Programa za gospodarenje šumama na području krša za godinu 1981. Na toj sjednici je za prvog predsjednika izabran poznati šumarski stručnjak s područja krša, predsjednik Poslovne zajednice šumarstva Dalmacije Davorin Prgin, dipl, ing. Ovaj Odbor bi svakako bilo neophodno više aktivirati kako bi praćenje Društvenog dogovora bilo djelotvornije. Društveni dogovor prihvaćen je od strane svih sudionika, a eventualno bi prestao važiti na dan kada to utvrde svi sudionici. Tako je prošle godine Dogovor došao u ozbiljnu kušnju, jer je republički organ nadležan za financije predlagao odgodu njegove primjene mimo dogovorene procedure. U prijedlogu republičkog budžeta za 1982. godinu nije bila predviđena obveza Republike u sufinanciranju Programa. Tada je došlo do opravdanih protesta svih ostalih sudionika Dogovora, a ovakvim jednostranim prekidom naročito bi bile pogođene organizacije udruženog rada koje gospodare šumama i šumskim zemljiština na području krša. Zahvaljujući argumentima šumarskih organizacija i širokoj podršci društveno-političkih struktura na razini Republike, ostala su i dalje sredstva Republike, tako da će, nadamo se, sada i ubuduće biti sigurnija, a ovakve strepnje se vjerovatno više neće ponoviti. Ova neugodna epizoda najbolje pokazuje da se i ostali sudionici Dogovora moraju ponašati korektno, kako je to do sada bio slučaj s Republikom, jer se, zaista, sva uložena sredstva moraju i opravdati, bilo u kvantitativnim ili financijskim veličinama, pa u tom pravcu treba još preispitati ponašanje ostalih sudionika Dogovora na realizaciji godišnjih Programa gospodarenja. U tabelama 1, 2, 3 i 4 prikazujemo plan i ostvarenje Programa za gospodarenje šumama za područje krša za razdoblje 1980 — 82. god. i plan za godinu 1983. posebno po zajednicama općina i sveukupno. 2 U daljnjem tekstu opisat ćemo pojedine radove, problematiku i dinamiku ostvarenja. Radovi na uređivanju šuma su obuhvatili radove na izradi Programa za gospodarenje šumama, te sređivanje posjedovnih, imovinsko-pravnih i zemljišno-knjižnih odnosa za šume i šumska zemljišta i djelomičnu izradu temeljnih karata. Pripremne radnje na sređivanju posjedovnih i imovinsko- pravnih (zemljišno-knjižnih odnosa) se, očito, ne mogu razriješiti bez pomoći i aktivnog učešća društveno-političkih zajednica (općina), koje u većini slučajeva ne žele razriješiti ovaj »gordijski čvor«. Većina općina zastupa stajalište da je bolje sve šume i šumska zemljišta zadržati u isključivo svojoj nadležnosti, jer uključivanje šumarskih organizacija s pravom korištenja, po njihovom mišljenju, samo komplicira situaciju. Svi pozitivni zakonski akti idu u prilog ovakvom stanju, jer sve dok općine ne razriješe ovo početno stanje, koje se jedino može razriješiti od strane njihovih službi, neće se ovaj problem pomaknuti s mrtve točke, Dok se zakonom ne obvežu društvenopolitičke zajednice (općine) da prenesu pravo korištenja šumama i šumskim |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
514 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 45 <-- 45 --> PDF |
FBOGBAK ZA GOSPODARENJE ŠUMA1U. ZA PODRUČJE KESA ZA BAZDOBUE 198o - 1982.GOD. I PUK ZA 1983.GOD. ZAJSDUICA CPĆE.´A: BIJEKA TABELA 2 OSTVARENJE VES T RADOV A GODINA PU 1 OSTVARENJE PLAH (* ) i ha 000 din ha 000 đln ha din *98o 13.350 5.983 2.870 4.278 21 72 81 12.892 5.157 12.115 3.646 94 71 UREBIVA3JE 82 12.834 6.161 10.748 5.593 84 91 SOTA UKUPNO 39.o76 17.301 25.733 13.517 66 78 1983 21.091 9.188 ---- 193o 1.746 3.015 9o7 2.237 52 74 ZAŠTITA ŠIEJA 81 1.279 2.174 605 1.535 47 71 a/EOLESTI I ŠTEHTICI 82 OKTONo´l.o48 4.o73 3.774 8.963 732 2.244 3.7o9 7.481 7o 55 98 83 1983 ! 2.253 5.288 ---- 198o i 184 14.726 173 15.739 94 3o7 t>/ PHOTOPOZAHNA ZAŠTITA 81 i A2UKUPNO j — 184 28.5o7 i 29.634 72.857 613 786 25.567 29.543 7o.849 - - 427 9o loo 97 1983 -33.o96 ---- l93o 7o 4.752 2o 2.084 1 29 44 s/POSüMLJAVAJSJE PAU2VBTA 81 82 ! TOCUPNO i54 lo3 227 2.992 3.724 11.468 51 99 17o 2.826 3-367 8.277 ! 94 96 75 94 9o 72 1983 11 ! 814 -1 - 198o lo2 j 8.I60 15o ll.o28 | 147 135 b/N 0 7 0 "OSTrtiTtJATASJR 81 82 UKUPNO 121 : 154 377 11.506 17.548 37.214 129 179 458 11.92319.259 42.210 I lo7 116 121 lo4 li o 113 1933 159 [ 21.117 ---- 198o 156 i 17.421 129 15.654 83 9o ODTALI RADOVI 81 17.264 -17-253 -loo SEPHOSyXCIJE 82 20.279 -19.052 -94 8 U" li A UKUPNO 156 54.964 129 51.959 83 95 1 1983 -| 42.670 ---- 198o 1 ´ 54.057 -51.o2o -94 81 67.600 -62.750 93 SVEUKUPKO 82 -81.120 -80.523 1 99 UKUPNO -2o2.777 -194.293 i 96 1983 ´ ´ 112.173 _ I _ I , |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 46 <-- 46 --> PDF |
PROGRAM ZA GOSPODABENJE SUMAMA ZA PODEUČJB KEBA ZA BAZDOBLJB 198o - 1982.QOD. I PLAH ZA 1983.GOD. ZAJEDNICA OPĆUIA: SPLI T TABELA 3 OSTVARENJE VES T E A D 0 7 A GODINA PIA 1 ha 000 din OSTVARENJE ha 000 din ha PLAN (*) din 198o 3.5o4 5-257 1.312 1.696 37 32 81 19.284 3.634 19.315 1.225 loo .34 UREĐIVANJE 82 29.112 7.006 -3.722 -53 SUHA UKUPNO 51.900 15.897 20.627 6.643 4o 42 1983 -6.374 ---- 198o 1.520 3.277 I.603 3.o5o I05 93 ZASTITA ŠUMA 81 2.058 4.122 1.423 3.08I 69 75 a / BOLESTI I ŠTETNICI 82 UKOPNO 2.244 5.822 5,478 12.877 1.262 4.288 3.872 I0.003 56 74 71 78 1983 1.898 5.009 ---- 198o 250 16.2o5 224 21.639 9o 134 b/pBOTUPOZABNA ZAŠTITA 81 82 - - 31.364 31.373 -- 28.603 41.765 - - 91 133 UKUPNO 250 78.942 224 92.007 9o 117 1983 -48.879 ---- 1980 84o 5.564 526 3.567 63 64 a / HfiUMLJAVANJE 81 3o9 4.159 392 5.072 127 122 PALJEVINA 82 432 6.990 299 6.958 69 loo UKUPNO 1.581 16.713 1.217 15.597 77 93 1983 321 5.366 ---- 198o 5o4 19.845 548 18.198 lo9 92 t/iovo POŠUMUAVAEJE ´ 81 82 UKUPNO 578 675 1.757 28.949 37.292 86.086 4o4 494 1.446 22.057 27.094 67.349 7o 73 82 76 73 78 1983 548 34.477 ---- 198o 12o 30.539 150 29.468 125 96 OSTALI RADOVI 81 -24.741 -37.611 -152 EBPHODUKCIJB 82 -32.303 -40.513 -125 g U M A UKUPNO 12o 87.583 15o 107.592 125 123 1983 -32.337 ---- 19 80 -80.687 -77.618 -96 81 -96.969 -97.649 -lo l SVEUKUPNO 82 -120.442 -123.924 -lo3 UKUPNO -298.o98 -299.191 -loo 1983 -132.442 -_ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PEOGBAM ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA ZA PODBUČJE KESA ZA RAZDOBLJE 198o - 1982.GOD. I PLAN ZA 1963.001». ZAJEDNICA OPĆINA: GOSPIĆ, RIJEKA I SPLIT TABELA 4 OSTVAEENJE TJS I RADOV A GODINA PLA N OSTVARENJE PLAN (5Ž ) ha 000 din ha 000 din ha din 198o 16.854 11.240 4.182 5.974 25 53 UREĐIVANJE Snu 8l 82 UKUPNO 39.031 51.656 107.541 11.533 17.039 39.812 38.235 21.915 64.382 7.613 14.443 28.030 98 42 60 66 85 7o 1983 41.426 26.4o2 .--- ZAŠTITA ŠUMA 198o 81 3.285 5.687 6.756 6.676 2.545 4.378 5.292 4.996 77 77 78 75 a/ BOLESTI I ŠTETNICI 82 UKUPNO 3.592 12.564 lo.ol2 23.444 2.294 9.217 8.187 18.475 64 73 82 79 1983 4.451 11.079 ---- 198o 634 35.961 I.087 37.743 171 I05 V PHOTDPOŽAENA 81 13.503 63.031 39.067 57.893 289 92 ZAŠTITA 82 -68.274 613 79.033 -116 UKUPNO 14.137 167.266 40.767 174.669 288 lo4 1983 -r877798 ---- 198o 91o I0.3I6 546 5.651 60 55 a/PCŠUMUAVANJE PALJEVINA 81 82 UKUPNO 363 546 1.819 7.151 11.922 29.389 443 398 1.387 7.898 I0.325 23.874 122 73 76 li o 87 81 1983 332 6.I80 ---- 198o 688 32.687 800 37.848 116 115 V N 0 T 0 POŠUMLJAVANJE 81 82 UKUPNO 781 91o 2.379 48.195 61.606 142.488 606 756 2.162 39.834 53.231 130.913 78 83 91 83 86 92 1983 774 63.634 --- 198o 348 53.286 371 51.149 lo7 96 81 39.330 49.854 9.26o 64.336 24 129 OSTALI RADOVI REPRODUKCIJE ŠUM A 82 UKUPNO 1983 196 39.874 16o 59.235 162.375 80.137 322 9.953 - 67.943 183.433 - 164 25 - 115 113 - 198o -150.246 -143.657 -96 81 -186.440 -182.570 -98 SVEUKUPNO 82 -228.088 -233.167 -lo2 UKUPNO -564.774 -559.394 -99 1983 -275.230 ---- 517 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 48 <-- 48 --> PDF |
zemljištem na kršu na šumarske organizacije, uz prethodno dobro izrađene prostorne planove općina, naročito što se tiče planova namjene površina, neće biti ni valjanih Programa, a ni prave orijentacije daljnjeg razvoja šumarstva na kršu. U takvim okolnostima nije ni čudno da dolaze do izrade neadekvatnih Programa, koji se uglavnom rade na se donekle zadovolji slovo zakona, a njihova praktična primjena, na koje smo ranije upozorili, vrlo je ograničena i nepotpuna. Osim toga šumarske organizacije na kršu ne posjeduju prave stručne Umove (sekcije) za uređenje šuma, bez kojih se ne može zamisliti pravi rad na uređivanju šuma, pa s postojećim, uglavnom neadekvatnim stručnim osobljem operativa ne može dati valjan odgovor na ovakve zahtjeve. Njeno osoblje je, uostalom, angažirano u realizaciji svakodnevnih poslova, pa svakako ne može raditi još i na poslovima uređivanja šuma. Razmatrajući planirane i ostvarene radove uređivanja šuma po zajednicama općina za trogodišnje razdoblje (1980 — 82), konstatiramo da je jedino kod ZO Gospić došlo do prebačaja plana u fizičkim (109%) i financijskim pokazateljima (119%), dok ostale ZO iskazuju podbačaja, i to ZO Rijeka (66% i 78%) i ZO Split (40% i 42%). Podbačaj ovih dviju ZO ne može bitno popraviti ni prebačaj ZO Gospić, tako da u sveukupnom iznosu krša bilježimo podbačaja u fizičkom (60%) i financijskom pogledu (70%). U ukupnom 3-godišnjem Programu, što se tiče planiranih financijskih pokazatelja, radovi na uređivanju šuma u odnosu na ukupno planirane radove bili su određeni u slijedećem postotnom odnosu: ZO Gospić 10%, Rijeka 9%, Split 5°/o i sveukupno krš 7%. I ovako skromno planirani iznosi, osim kod ZO Gospić (12u/o) nisu ostvareni. ZO Rijeka ostvarila je 7%, ZO Split 2%> i sveukupno krš svega 5°/o. Ovako nepovoljan trend kod uređivanja šuma bilo bi neophodno u skoroj budućnosti zaustaviti i poboljšati. Slijedeća, najveća stavka Programa je zaštita šuma koja se putem detaljnog programa dalje razvrstava na zaštitu šuma od bolesti i štetnika i protupožarnu zaštitu. Unutar protupožarne zaštite su obuhvaćeni slijedeći radovi: izgradnja i održavanje protupožarnih prosjeka, uzgojne radnje — čišćenja i proreda koje imaju prvenstveno zadatak da smanje mogućnost izbijanja požara, a prilikom eventualnog požara, naročito prizemnog, da pruže prirodnu branu (odsijecanjem donjih grana)) i tako štete od požara smanje na najmanju moguću mjeru. Osim toga, ovdje je također obuhvaćena osmatračko- dojavna služba, ali samo kao pojačana služba u ljetnim mjesecima, kao i nabavka protupožarnih sredstava. U Republičkom komitetu za poljoprivredu i šumarstvo je bilo dogovoreno da se započne s izradom detaljnog Programa zaštite šuma — protupožarne, prilikom izrade cjelokupnog Programa za godinu 1981. Nije nam poznato da li se taj dogovor i poštiva, ali je šteta da se u Programima koji su nakon toga izrađeni od Komiteta nije našlo mjesta i za ovaj detaljni Program. Inzistiranje na detaljnom Programu ima opravdanje u činjenici da se najveći dio sredstava upravo angažira za zaštitu šuma od požara, pa bi zaista bilo opravdano da se ova stavka bolje razradi putem detaljnog programa. Planirana sredstva za zaštitu šuma od bolesti i štetnika u odnosu na ukupni Program obuhvaćaju najmanje sredstava. (ZO Gospić 2°/u, Rijeka 4%, Split 3°/o i sveukupno 3°/o). I tako skromno planirana sredstva kod svih ZO nisu potpuno u |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 49 <-- 49 --> PDF |
trošena (ZO Gospić 62%, Rijeka 83%, Split 78% i ukupno 79%). Kod tretiranja većih zaraženih površina putem aviozamagljivanja prilično se površine mogu točno odrediti, dok je to kod radova mehaničkog skidanja zapreka borovog četinjaka s pojedinih stabala vrlo teško odrediti jer je okularna procjena podložna velikim pogreškama. Kod ovih radova je najčešće dolazilo u obzir suzbijanje borovog ćetnjaka mehaničkim putem sa zemlje, a manjim dijelom se odnosilo na suzbijanje ostalih bolesti i štetnika. Suzbijanje borovog četnjaka obavlja se uglavnom mehaničkim putem mada se na taj način postižu vrlo skromni i u stručnom pogledu prilično diskutabilni rezultati. Sigurno je da bi biološko suzbijanje bilo djelotvornije pa bi naša stručna razmišljanja trebalo podrediti tim nastojanjima. Koliko je pojedinih vrsta poslova bilo unutar protupožarne zaštite i ostvareno nije nam poznato, jer ne posjedujemo detaljne programe. Činjenica je da se vrlo veliki postotak ukupnih sredstava upravo odnosi na utrošena sredstva protupožarne zaštite. Kod ZO Gospić taj je postotak nešto niži i iznosi svega 18%, dok kod ZO Rijeka iznosi 36°/o, ZO Split 31% i sveukupno 31%. Nema sumnje da je glavni smisao Društvenog dogovora sadržan u neporima našeg društva da zaštiti šuma pokloni odgovarajući tretman. Međutim, biio bi vrlo loše da se ova sredstva najvećim dijelom troše na podmirenje osobnih primanja čuvarskog i ostalog režijskog osoblja. Upravo bi zato inzistiranje na izradi i praćenju detaljnog Programa zaštite šuma moglo demantirati ovakve, možda proizvoljne tvrdnje. Kod rubrike pošumljavanje paljevina možemo primjerno pratiti plan i ostvarenje jer je očito da su planirane površine već prije stradale od požara i da su faktično evidentirane na terenu. Ukupno uzevši zabilježeno je neispunjavanje plana u fizičkom (76%) obujmu, što je manje za 432 ha, dok je kod financijskog rezultata (81%) također zabilježen podbačaj. Površina od 432 ha čini 21% od prosječnog godišnjeg plana, što svakako nije zanemarivo. Tako je kod ZO Gospić bilo planirano svega 11 ha, što nije i ostvareno, pa se zbog malog iznosa može gotovo i zanemariti. Dalje je kod ZO Rijeka fizički obujam ostvaren sa 75% (57 ha manje što čini 13% u podbačaju), dok je u financijskom pogledu ispod fizičkog ostvarenja (72%). Kod ZO Split je fizički obujam ostvaren sa svega 77% (364 ha manje, što čini 84% ukupnog neizvršenja), dok je financijski rezultat (93%) ostvaren iznad fizičkog ostvarenja. Treba se zapitati koji su razlozi takvog podbačaja plana. Poznato je da su visoki troškovi čišćenja površina na kojima je harao požar jedan od razloga neizvršenja, ali ove površine sigurno treba da imaju prioritet kod pošumljavanja novih površina. Osim toga, na snazi je jedan dogovor koji obvezuje sudionike da se neutrošena sredstva iz Programa jedino mogu usmjeriti na radove pošumljavanja, a takvih ima nekoliko stavki u Programu. Ipak, uz sve poteškoće objektivne naravi treba imperativno obaviti minimalne radnje pošumljavanja paljevina, jer bar ono što našom brigom izgori treba da bude i pošumljeno. Sveukupno je pošumljeno 1.387 ha paljevina, što čini 462 ha godišnje, pa ni ova količina, uza sav podbačaj nije za potcjenjivanje. Novo pošumljavanje ukupno uzevši ostvarilo se u zadovoljavajućem obujmu, jer je fizičko ostvarenje ispunjeno s 91%, a financijsko s 92%. U ovim radovima najbolje rezultate iskazuje ZO Rijeka (prebačaj 121%, odnosno 113%), zatim ZO Gospić (105%, odnosno 111%), a najslabije ZO Split (82%, odnosno 78%). Razmatramo li samo fizičke pokazatelje, tada u ukupnoj sumi nije realizirano 519 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 50 <-- 50 --> PDF |
218 ha, ali je ZO Rijeka prebacila plan za 81 ha, a ZO Gospić 2a 12 ha, dok je ZO Split podbacila za 311 ha (311 — 81 — 12) = 311 — D3 = 218 ha. Sredstva za novo pošumljavanje u usporedbi sa sveukupno utrošenim sredstvima Programa učestvuju s 24%, dok je kod pojedinih Z9 odnos nešto drugačiji (ZO Gospić 32%, ZO Rijeka 22% i ZO Split 23%). Prosječna cijena pošumljavanja za proteklo razdoblje iznosi 60.552 din/ha, pa se ovom prilikom treba da zapitamo koji su razlozi tako niske cijene. Već je prve godine primjene Dogovora jedinična cijena pošumljavanja bila viša nego što je izračunat gornji iznos, da bi se idućih godina povećala prema prosječnom povećanju sredstava svih sudionika. Kod ovih vrsta radova su moguća dva zaključka. Prvi se može izvesti iz saznanja da su šumarije zbog poboljšanja tehnologije bile u stanju da realiziraju predviđene radove uz nižu cijenu od planirane. Drugi je zaključak ipak vjerovatniji ako pođemo od pretpostavke da su površine koje su se jedino mogle pošumiti sadnjom (2.500 sadnica/ha) djelomično pošumljavanje i sjetvom (što je neusporedivo jeftinije) ili se kod sadnje nije respektirao broj sadnica po jedinici površine. Ne tvrdimo da se pošumljavanje ne bi moglo obaviti i sjetvom sjemena (prosječno je normativ 7 kg/ha), ali bi pritom umjesto pošumljavanja sadnjom (gdje je trošak puno veći od sjetve) bilo potrebno zasijati daleko veću površinu, i to u odnosu u kojem se kreće trošak podizanja nove površine pošumljavanja sjetvom, odnosno sadnjom .Tako je u prošloj godini taj faktor iznosio 6.33, što znači da bi se opravdao jedan ha pošumljavanja sadnjom sadnica bilo bi potrebno pošumiti sjetvom adekvatnu površinu od 6.33 ha. O ovoj dilemi bi svakako bilo neophodno da se povede računa kod kolaudacije radova na terenu. Zadnja rubrika — ostali radovi reprodukcije šuma također veže znatna sredstva, 33% od sveukupno utrošenih sredstava, dok je po ZO slijedeća situacija: ZO Rijeka 27%, ZO Gospić i Split 36%. U prvoj i djelomično drugoj godini primjene Dogovora pod gornjim nazivom su se izvodili radovi na unapređivanju stanja sastojina putem različitih uzgojnih zahvata. (Slika 1.) Nakon toga se u ovoj rubrici obračunava 25´% od sveukupno planiranih sredstava koja služe za podmirenje troškova režija šumarija. Prema tome, i kod ove rubrike treba imperativno zahtijevati da ne dođe do povećanja iznad 25%. Ova proporcija donekle se poštivala kod ZO Rijeka, dok je kod ZO Gosplić i Split došlo do znatnog odstupanja. I kod ove rubrike, kao i kod protupožarne zaštite, treba točno razlučiti troškove koji se odnose na podmirenje režije (rukovodne strukture, administracija i čuvari), kako zaista ne bi došli u poziciju da se godišnje ostvarenje ostalih radova znatno smanji, što bi bilo neoprostivo, a ne bi se moglo ni opravdati. . Prilikom usvajanja Dogovora na traženje Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo Opće udruženje šumarstva putem Savjeta za krš izradilo je prijedlog normi i cjenika za radove na kršu. Svake godine su cijene korigirane na više prema prosječnom povećanju sredstava za ostvarenje Programa. Takvim načinom obračuna u godini 1983. za pojedine radove su izračunate jedinične cijene po ha kako slijedi: uređivanje šuma 540 din., aviozamagljivanje 1.600 din., terestičko suzbijanje štetnika ili bolesti 4.000 din., izrada — održavanje protupožarnih prosjeka: borove sastojine 60.500 din — 18.000 din, makije 121.000 din — 36.300 din i šikare 90.100 din — 27.000 din, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 51 <-- 51 --> PDF |
čišćenje — prorade: borove sastojine 54.000 din, makije 108.000 din i šikare 81.000 din. Osmatračko-dojavna služba 1.300 din za 7 sati po zaposlenom, dok će se troškovi nabavke protupožarnih sredstava priznavati po nabavnim cijenama. Pošumljavanje: sadnjom 2.500 sadnica po ha po cijeni od 128.000 din, a sjetvom 7 kg po ha po cijeni od 20.000 din. Faktor pretvorbe sadnje — sjetve je 6.4 (prethodno je objašnjeno). U ovoj godini Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo ponovno je pokrenuo inicijativu za korekciju gornjih cijena i normativa, pa će u tu svrhu uskoro i Savjet za krš, nakon što jedna uža stručna grupa razradi mjerila, raspravljati o ovom problemu i svoje zaključke prezentirati Komitetu. U tabeli 5. prikazana je dinamika izvora sredstava po sudionicima za ostvarenje Programa za gospodarenje šumama na području krša. U dosadašnjem ostvarenju trogodišnjeg sveukupnog Programa, uz mala odstupanja, zadržano je postotno učešće pojedinih sudionika u financiranju prema odredbama Dogovora (OUR 44.6%, Općina 28,8% i Republika 26,6%, gdje je smanjeno učešće OUR-a od 2% nadoknađeno povećanim alikvotnim dijelom od strane općina, dok je stvarno učešće Republike u skladu s odredbama Dogovora (jer je smanjeno učešće za 0,!% gotovo zanemarivo). Nadalje su ukupno realizirana sredstva u odnosu na planirana ostvarena sa 99%, ali po sudionicima dobivamo slijedeće pokazatelje ostvarenja: OUR 94%, općina 108% i Republika 99%. Uspoređujući postotno učešće pojedinih izvora sredstava u odnosu na ukupno uložena sredstva po pojedinimZO dobivamo nešto drugačije podatke. Tako sredstva OUR-a učestvuju u slijedećem postotnom odnosu: ZO Gospić 45,3%, Rijeka 46,9% i Split 43,0%, sredstava općina: ZO Gospić 23,4%, Rijeka 28,0% i Split 30,6% i napokon sredstva Republike: ZO Gospić 31,3°/o, Rijeka 25,1% i Split 26,5%. Iako u ovim omjerima ima znatnog utjecaja činjenica da Republika učestvuje u različitim omjerima s obzirom na različitu razvijenost općina, ipak nam se čini da ti omjeri nisu odraz stvarnog stanja. Međutim, da bi se ova tvrdnja mogla i potkrijepiti, bilo bi neophodno obaviti detaljnu analizu učešća Republike po svim općinama, ali to prelazi okvire ovog rada. I postotno učešće pojedinih ZO u sredstvima Republike pokazuje slijedeće proporcije: ZO Gospić 14%, Rijeka 33% i Split 53%, koji su dobiveni prilikom izrade Programa 1980. god., kada su se na temelju visine sredstava općina rasporedila sredstva Republike. Opravdano se treba upitati da li je zaista dovoljan samo taj kriterij. 3 O dosadašnjoj provedbi Društvenog dogovora je Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo redovito svake godine sastavljao Program za gospodarenje šumama na kršu naše Republike s određenim zaključcima i zatim dostavljao Izvršnom vijeću Sabora, Vijeću udruženog rada i Vijeću općina Sabora SRH na razmatranje i prihvaćanje. Do sada su bez većih primjedbi i prihvaćeni prezentirani materijali. U daljnjem tekstu navodimo najvažnije usvojene zaključke tih organa društvenog samoupravljanja i najviših organa vlasti, koji se, uz manje izuzetke, zapravo ponavljaju svake godine, a svode se na slijedeće: 521 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
522 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Na temelju detaljnih analiza ostvarenja Programa za gospodarenje šumama na kršu predlagalo se njegovo prihvaćanje, s čime su najviši organi društvenog samoupravljanja i vlasti SRH uvijek bili suglasni. Neprekidno se ponovno poticalo osnivanje SlZ-a za unapređivanje šuma na kršu, što bi bitno poboljšalo položaj šumarstva na kršu. Nažalost, zbog poznatih razloga koji su opisani na početku ni do danas nije došlo do njegovog osnivanja. Zbog znatno smanjenog ulaganja u šumarstvo, koji je u uzročnoj vezi s prethodno neizvršenim zaključkom, neće se ni približno ostvariti srednjoročni plan 81—85. god. radova na kršu, pa je potrebno pristupiti njegovoj reviziji. Bolja povezanost organizacija koje gospodare šumama na kršu sa SSRNH, SSOH, korisnicima općekorisnih funkcija šuma i školama treba da rezultira izradom zajedničkog programa (naročito pošumljavanja) i povećanim radovima na terenu. Primjenu Dogovora treba neprekidno usavršavati u pogledu korekcije normativa i cjenika, djelotvornijeg pregleda radova, izrade, izvještaja, poboljšanja rada inspekcijskih službi kod kvantitativnog i financijskog pregleda radova i veće aktivnosti Koordinacionog odbora za provođenje Dogovora. Cjelokupna aktivnost oko provedbe Dogovora slabo se popularizira putem sredstava javnog informiranja, ali i u društveno-političkim sredinama,, pa je u tom pogledu neophodno poboljšati situaciju. Osim toga treba da organi općinskih skupština, društvene samozaštite i vatrogastva budu aktivno uključeni u realizaciju detaljnog programa zaštite šuma od požara. Osim gore navedenih zaključaka smatramo da bi za još djelotvorniju primjenu Društvenog dogovora bilo potrebno: — izrađivati i detaljne programe zaštite šuma od požara kao sastavne dijelove Programa za gospodarenje šumama na kršu, — izraditi Pravilnik (detaljno uputstvo) o primjeni Društvenog dogovora, što se naročito odnosi na izradu (cjenika i normativa) i praćenje Programa zajedno s kolaudacijom radova. — ponovno ispitati stvarne mogućnosti velikog učešća sredstava (46,6%) organizacija udruženog rada šumarstva na kršu u Programu, jer iako je to učešće sada smanjeno putem priznavanja troškova režije — ostalih radova reprodukcije šuma, ipak i dalje postoji opravdana bojazan da će te organizacije vrlo teško osigurati umanjeno vlastito učešće. — čim prije zakonskim putem regulirati prijenos prava korištenja šuma i šumskih zemljišta na kršu organizacijama (šumarskim) koje njima gospodare, izraditi dobre prostorne planove općina s točnom namjenom površina, a nakon toga pristupiti formiranju stručnih ekipa za uređivanje šuma. Bez ovih radnji nećemo moći djelotvorno gospodariti i šumarstvo na kršu će se stalno nalaziti na periferiji naših svakodnevnih zbivanja. Na kraju treba konstatirati da ovaj Dogovor nedvojbeno predstavlja jedan dobar gest šire društveno-političke zajednice naše Republike, koja je time pokazala početno razumijevanje za vrlo tešak položaj šumarstva na kršu. Evidentno je da to ni približno ne odgovara stvarnim potrebama, da bi šumarstvo na kršu krenulo krupnim koracima, tamo gdje je zaustavljeno 1954. godine, nakon ukidanja fonda za unapređivanje šumarstva (FUS). Ipak, i ove |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 54 <-- 54 --> PDF |
napore našeg društva, naročito u ovim stabilizacijskim tokovima, treba izuzetno cijeniti pa ponuđenu šansu ne bismo smjeli tako olako upropastiti. Nadalje, možemo ustvrditi da je primjenom Dogovora došlo do naglog oživljavanja šumarstva na kršu, gdje se određeni manji propusti (a gdje ih nema) zapravo mogu potpuno zanemariti. Svjesni smo da Dogovor naročito nije povoljan za šumarske organizacije. koje vrlo teško mogu osigurati razmjerno veliko učešće vlastitih sredstava za realizaciju Programa, ali ipak krajnjim naporima treba da zadrže dogovorene proporcije. Promjenu ovih odnosa treba da zatraže uobičajenom procedurom, a do tada se moraju maksimalno založiti da zajedno s ostalim sudionicima ispunjavaju predviđene planove i rade na usavršavanju Dogovora uzimajući pri tome u obzir zaključke i sugestije koje su prethodno navedene. Ukoliko šumarstvo na kršu naše Republike uspješno provede ovaj ponuđeni Društveni dogovor, vjerujemo da ćemo i za buduće akcije, prvenstveno mislimo na osnivanje SlZ-a za unapređivanje šumarstva na kršu, dobiti punu podršku svih društveno-političkih i drugih struktura naše Republike. Iako provedba Dogovora iziskuje puno napora od šumarskih organizacija, čvrsto smo uvjereni da imamo toliko snage da izdržimo takva iskušenja. Poznavajući situaciju na terenu, potpuno smo sigurni da ćemo i ovaj zadatak uspješno obaviti, ta da će uskoro i šumarstvo na kršu doživjeti puni procvat. Better Days Ahead for Forestry on Karst Summary The author presents the results of the three-year application of a new method for financing foresting, forest maintenance and fire protection. Pursuant to the stipulations of the Forest Act of the Socialist Republic of Croatie of 1977. respectively social compact, the financing of these activities is broken down as follows: 46.6% by the forestry management service, 26.7°/» by the republic and 26.7°/o by the community. Numerical data are presented in the accompanying tables. |