DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 49 <-- 49 --> PDF |
trošena (ZO Gospić 62%, Rijeka 83%, Split 78% i ukupno 79%). Kod tretiranja većih zaraženih površina putem aviozamagljivanja prilično se površine mogu točno odrediti, dok je to kod radova mehaničkog skidanja zapreka borovog četinjaka s pojedinih stabala vrlo teško odrediti jer je okularna procjena podložna velikim pogreškama. Kod ovih radova je najčešće dolazilo u obzir suzbijanje borovog ćetnjaka mehaničkim putem sa zemlje, a manjim dijelom se odnosilo na suzbijanje ostalih bolesti i štetnika. Suzbijanje borovog četnjaka obavlja se uglavnom mehaničkim putem mada se na taj način postižu vrlo skromni i u stručnom pogledu prilično diskutabilni rezultati. Sigurno je da bi biološko suzbijanje bilo djelotvornije pa bi naša stručna razmišljanja trebalo podrediti tim nastojanjima. Koliko je pojedinih vrsta poslova bilo unutar protupožarne zaštite i ostvareno nije nam poznato, jer ne posjedujemo detaljne programe. Činjenica je da se vrlo veliki postotak ukupnih sredstava upravo odnosi na utrošena sredstva protupožarne zaštite. Kod ZO Gospić taj je postotak nešto niži i iznosi svega 18%, dok kod ZO Rijeka iznosi 36°/o, ZO Split 31% i sveukupno 31%. Nema sumnje da je glavni smisao Društvenog dogovora sadržan u neporima našeg društva da zaštiti šuma pokloni odgovarajući tretman. Međutim, biio bi vrlo loše da se ova sredstva najvećim dijelom troše na podmirenje osobnih primanja čuvarskog i ostalog režijskog osoblja. Upravo bi zato inzistiranje na izradi i praćenju detaljnog Programa zaštite šuma moglo demantirati ovakve, možda proizvoljne tvrdnje. Kod rubrike pošumljavanje paljevina možemo primjerno pratiti plan i ostvarenje jer je očito da su planirane površine već prije stradale od požara i da su faktično evidentirane na terenu. Ukupno uzevši zabilježeno je neispunjavanje plana u fizičkom (76%) obujmu, što je manje za 432 ha, dok je kod financijskog rezultata (81%) također zabilježen podbačaj. Površina od 432 ha čini 21% od prosječnog godišnjeg plana, što svakako nije zanemarivo. Tako je kod ZO Gospić bilo planirano svega 11 ha, što nije i ostvareno, pa se zbog malog iznosa može gotovo i zanemariti. Dalje je kod ZO Rijeka fizički obujam ostvaren sa 75% (57 ha manje što čini 13% u podbačaju), dok je u financijskom pogledu ispod fizičkog ostvarenja (72%). Kod ZO Split je fizički obujam ostvaren sa svega 77% (364 ha manje, što čini 84% ukupnog neizvršenja), dok je financijski rezultat (93%) ostvaren iznad fizičkog ostvarenja. Treba se zapitati koji su razlozi takvog podbačaja plana. Poznato je da su visoki troškovi čišćenja površina na kojima je harao požar jedan od razloga neizvršenja, ali ove površine sigurno treba da imaju prioritet kod pošumljavanja novih površina. Osim toga, na snazi je jedan dogovor koji obvezuje sudionike da se neutrošena sredstva iz Programa jedino mogu usmjeriti na radove pošumljavanja, a takvih ima nekoliko stavki u Programu. Ipak, uz sve poteškoće objektivne naravi treba imperativno obaviti minimalne radnje pošumljavanja paljevina, jer bar ono što našom brigom izgori treba da bude i pošumljeno. Sveukupno je pošumljeno 1.387 ha paljevina, što čini 462 ha godišnje, pa ni ova količina, uza sav podbačaj nije za potcjenjivanje. Novo pošumljavanje ukupno uzevši ostvarilo se u zadovoljavajućem obujmu, jer je fizičko ostvarenje ispunjeno s 91%, a financijsko s 92%. U ovim radovima najbolje rezultate iskazuje ZO Rijeka (prebačaj 121%, odnosno 113%), zatim ZO Gospić (105%, odnosno 111%), a najslabije ZO Split (82%, odnosno 78%). Razmatramo li samo fizičke pokazatelje, tada u ukupnoj sumi nije realizirano 519 |