DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 50     <-- 50 -->        PDF

218 ha, ali je ZO Rijeka prebacila plan za 81 ha, a ZO Gospić 2a 12 ha, dok
je ZO Split podbacila za 311 ha (311 — 81 — 12) = 311 — D3 = 218 ha.
Sredstva za novo pošumljavanje u usporedbi sa sveukupno utrošenim sredstvima
Programa učestvuju s 24%, dok je kod pojedinih Z9 odnos nešto drugačiji
(ZO Gospić 32%, ZO Rijeka 22% i ZO Split 23%).


Prosječna cijena pošumljavanja za proteklo razdoblje iznosi 60.552 din/ha,
pa se ovom prilikom treba da zapitamo koji su razlozi tako niske cijene. Već
je prve godine primjene Dogovora jedinična cijena pošumljavanja bila viša
nego što je izračunat gornji iznos, da bi se idućih godina povećala prema prosječnom
povećanju sredstava svih sudionika. Kod ovih vrsta radova su moguća
dva zaključka. Prvi se može izvesti iz saznanja da su šumarije zbog poboljšanja
tehnologije bile u stanju da realiziraju predviđene radove uz nižu
cijenu od planirane. Drugi je zaključak ipak vjerovatniji ako pođemo od
pretpostavke da su površine koje su se jedino mogle pošumiti sadnjom (2.500
sadnica/ha) djelomično pošumljavanje i sjetvom (što je neusporedivo jeftinije)
ili se kod sadnje nije respektirao broj sadnica po jedinici površine. Ne tvrdimo
da se pošumljavanje ne bi moglo obaviti i sjetvom sjemena (prosječno je
normativ 7 kg/ha), ali bi pritom umjesto pošumljavanja sadnjom (gdje je
trošak puno veći od sjetve) bilo potrebno zasijati daleko veću površinu, i to
u odnosu u kojem se kreće trošak podizanja nove površine pošumljavanja sjetvom,
odnosno sadnjom .Tako je u prošloj godini taj faktor iznosio 6.33, što
znači da bi se opravdao jedan ha pošumljavanja sadnjom sadnica bilo bi potrebno
pošumiti sjetvom adekvatnu površinu od 6.33 ha. O ovoj dilemi bi
svakako bilo neophodno da se povede računa kod kolaudacije radova na terenu.


Zadnja rubrika — ostali radovi reprodukcije šuma također veže znatna
sredstva, 33% od sveukupno utrošenih sredstava, dok je po ZO slijedeća situacija:
ZO Rijeka 27%, ZO Gospić i Split 36%. U prvoj i djelomično drugoj
godini primjene Dogovora pod gornjim nazivom su se izvodili radovi na
unapređivanju stanja sastojina putem različitih uzgojnih zahvata. (Slika 1.)
Nakon toga se u ovoj rubrici obračunava 25´% od sveukupno planiranih sredstava
koja služe za podmirenje troškova režija šumarija. Prema tome, i kod
ove rubrike treba imperativno zahtijevati da ne dođe do povećanja iznad
25%. Ova proporcija donekle se poštivala kod ZO Rijeka, dok je kod ZO Gosplić
i Split došlo do znatnog odstupanja. I kod ove rubrike, kao i kod protupožarne
zaštite, treba točno razlučiti troškove koji se odnose na podmirenje
režije (rukovodne strukture, administracija i čuvari), kako zaista ne bi došli
u poziciju da se godišnje ostvarenje ostalih radova znatno smanji, što bi
bilo neoprostivo, a ne bi se moglo ni opravdati.


. Prilikom usvajanja Dogovora na traženje Republičkog komiteta za poljoprivredu
i šumarstvo Opće udruženje šumarstva putem Savjeta za krš izradilo
je prijedlog normi i cjenika za radove na kršu. Svake godine su cijene
korigirane na više prema prosječnom povećanju sredstava za ostvarenje Programa.
Takvim načinom obračuna u godini 1983. za pojedine radove su izračunate
jedinične cijene po ha kako slijedi: uređivanje šuma 540 din., aviozamagljivanje
1.600 din., terestičko suzbijanje štetnika ili bolesti 4.000 din.,
izrada — održavanje protupožarnih prosjeka: borove sastojine 60.500 din —


18.000 din, makije 121.000 din — 36.300 din i šikare 90.100 din — 27.000 din,