DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Na temelju detaljnih analiza ostvarenja Programa za gospodarenje šumama na kršu predlagalo se njegovo prihvaćanje, s čime su najviši organi društvenog samoupravljanja i vlasti SRH uvijek bili suglasni. Neprekidno se ponovno poticalo osnivanje SlZ-a za unapređivanje šuma na kršu, što bi bitno poboljšalo položaj šumarstva na kršu. Nažalost, zbog poznatih razloga koji su opisani na početku ni do danas nije došlo do njegovog osnivanja. Zbog znatno smanjenog ulaganja u šumarstvo, koji je u uzročnoj vezi s prethodno neizvršenim zaključkom, neće se ni približno ostvariti srednjoročni plan 81—85. god. radova na kršu, pa je potrebno pristupiti njegovoj reviziji. Bolja povezanost organizacija koje gospodare šumama na kršu sa SSRNH, SSOH, korisnicima općekorisnih funkcija šuma i školama treba da rezultira izradom zajedničkog programa (naročito pošumljavanja) i povećanim radovima na terenu. Primjenu Dogovora treba neprekidno usavršavati u pogledu korekcije normativa i cjenika, djelotvornijeg pregleda radova, izrade, izvještaja, poboljšanja rada inspekcijskih službi kod kvantitativnog i financijskog pregleda radova i veće aktivnosti Koordinacionog odbora za provođenje Dogovora. Cjelokupna aktivnost oko provedbe Dogovora slabo se popularizira putem sredstava javnog informiranja, ali i u društveno-političkim sredinama,, pa je u tom pogledu neophodno poboljšati situaciju. Osim toga treba da organi općinskih skupština, društvene samozaštite i vatrogastva budu aktivno uključeni u realizaciju detaljnog programa zaštite šuma od požara. Osim gore navedenih zaključaka smatramo da bi za još djelotvorniju primjenu Društvenog dogovora bilo potrebno: — izrađivati i detaljne programe zaštite šuma od požara kao sastavne dijelove Programa za gospodarenje šumama na kršu, — izraditi Pravilnik (detaljno uputstvo) o primjeni Društvenog dogovora, što se naročito odnosi na izradu (cjenika i normativa) i praćenje Programa zajedno s kolaudacijom radova. — ponovno ispitati stvarne mogućnosti velikog učešća sredstava (46,6%) organizacija udruženog rada šumarstva na kršu u Programu, jer iako je to učešće sada smanjeno putem priznavanja troškova režije — ostalih radova reprodukcije šuma, ipak i dalje postoji opravdana bojazan da će te organizacije vrlo teško osigurati umanjeno vlastito učešće. — čim prije zakonskim putem regulirati prijenos prava korištenja šuma i šumskih zemljišta na kršu organizacijama (šumarskim) koje njima gospodare, izraditi dobre prostorne planove općina s točnom namjenom površina, a nakon toga pristupiti formiranju stručnih ekipa za uređivanje šuma. Bez ovih radnji nećemo moći djelotvorno gospodariti i šumarstvo na kršu će se stalno nalaziti na periferiji naših svakodnevnih zbivanja. Na kraju treba konstatirati da ovaj Dogovor nedvojbeno predstavlja jedan dobar gest šire društveno-političke zajednice naše Republike, koja je time pokazala početno razumijevanje za vrlo tešak položaj šumarstva na kršu. Evidentno je da to ni približno ne odgovara stvarnim potrebama, da bi šumarstvo na kršu krenulo krupnim koracima, tamo gdje je zaustavljeno 1954. godine, nakon ukidanja fonda za unapređivanje šumarstva (FUS). Ipak, i ove |