DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Motiv iz Nacionalnog parka Mljet Premošćen spoj Malog i Velikog jezera |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Sum. list CVIT (1983) 537: XVIII SVETSKI IUFRO KONGRES, JUGOSLAVIJA 1986 DEVEDESET I DVIJE GODINE MEĐUNARODNE ZAJEDNICE ŠUMARSKIH ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKIH ORGANIZACIJA — IUFRO (Historijski razvitak organizacije IUFRO) Međunarodna zajednica šumarskih znanstvenoistraživačkih organizacija (International Union of Forestry Research Organizations), je na 17. svjetskom kongresu u Kyotu (Japan), izabrala Jugoslaviju za svoje sjedište u razdoblju od 1982. do 1986. godine. Aktivnosti organizacije u tom razdoblju odvijaju se pod rukovodstvom njena predsjednika dr Dušana Mlinšeka, profesora uzgajanja šuma na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Djelovanje organizacije IUFRO danas je u punom zamahu. Međunarodna zajednica IUFRO počela je organizirano djelovati prije 92 godine. Njezin život bio je raznovrstan i plodan. Za stručnjake u šumarstvu i preradi drva ona je predstavljala veliku korist i pomoć. Već krajem prošlog stoljeća među šumarima se ukazala potreba za ujednačavanjem istraživačkog rada, uspoređivanjem rezultata istraživanja. Službeno su te potrebe bile oblikovane 1890. godine u Beču na Međunarodnom kongresu poljoprivrede i šumarstva. Pri tom je donesena rezolucija koja je imala zadaću objediniti istraživački rad u šumarstvu. Godinu dana kasnije, odnosno 1891. osnovana je Međunarodna zajednica šumarskih znnstvenoistraživačkih organizacija u Eberswaldu (Njemačka). Ta prethodnica današnje organizacije IUFRO trudila se da redovnim organiziranjem kongresa proširi međunarodnu suradnju, udruži stručnjake koje zanimaju zajednički problemi i da im omogući na kongresima objaviti rezultate istraživanja. Znanstveni radnici su se međusobno upoznavali. Oni su izmjenjivali informacije o svojim radovima, raspravljali su o tim radovima i međusobno se kritizirali. Međunarodna zajednica je u prvim godinama svoga postojanja obuhvaćala Njemačku, Švicarsku i Austriju. Ubrzo zatim ona se razvila u široku međunarodnu organizaciju. Za prveg predsjednika izabran je Friedrich iz Austrije. Prvi kongres održao se u Beču 1893. godine. Na tom kongresu sudjelovalo je 18 predstavnika iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Mađarske i Italije. Na programu je bilo pet referata o najznačajnijim problemima šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Drugi kongres održao se 1897. godine u Brunswicku (Njemačka). No tom kongresu sudjelovali su predstavnici iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije, Mađarske, Rusije i Švedske. Treći kongres održan je u Zürichu 1900. godine. U radu tog kongresa sudjelovala su 22 predstavnika iz sedam zamalja. Početkom ovog stoljeća u Međunarodnu zajednicu su se učlanile Belgija, Danska, Velika Britanija, Japan, Italija, Mađarska i Rusija, Tada je u Međunarodnoj zajednici bilo učlanjeno deset zemalja. Narasli broj članica Zajednice zahtijevao je promtjenu statuta, koji je do tada bio previše općenit i nedorečen. Na četvrtom kongresu u Beču preciznije su se utvrdili ciljevi i zadaci Međunarodne zajednice, te riješio način financiranja. Od tada je Međunarodna zajednica osiguravala potrebna financijska sredstva za svoj rad putem ubiranja godišnjih članarina. Pitanje jezika riješeno je tako da su se na sastancima upotrebljavali svi jezici, a publikacije su izdavale na njemačkom i francuskolm jezuitu. Povećanje broja članica pospješilo je istraživački rad i međunarodno djelovanje, koje se polako širilo po svijetu. Zbog uvjerenja da je djelovanje Međunarodne zajednice slobodno, da nije političko, da Zajednica nije i neće biti vladina organizacija — njezin rad je bio prekinut za vrijeme oba svjetska rata. rrvi svjetski rat onemogućio je redovno održavanje sedmog kongresa. Međutim, djelovanje Zajednice nije bilo potpuno prekinuto. Potreba za izvršnim tijelom, koje bi upravljalo i usklađivalo rad, bila ´je znatno veća. Osim toga ukazala se potreba da se, pri održavanju kongresa, putem ekskurzija praktično prikažu metode i rezultati istraživanja. Sedmi kongres održan je tek 1929. godine u Stoakholmu. Na tom kongresu organizacija je donijela novi statut. Pri tom je utvrđen naziv organizacije IUFRO Unternational Union of Forestry Research Organizations) koji ona i danas nosi. Prvenstveni cilj organizacije u to doba bio je pospješiti međunarodnu znanstvenu suradnju u šumarstvu, standardizirati nazive i izraditi međunarodnu bibliografiju. U tom razdoblju organizaciju je vodila Skupština i počasni predsjednik. Zbog velikog opterećenja predsjednika imenovan je i sekretar organizacije. Pri održavanju sedmog kongresa u IUFRO su bile učlanjene zemlje svih kontinenata. Najviši upravni organ postao je Međunarodni komitet, koji se sastajao između kongresa. On je preuzeo sve odredbe Skupštine. U Međunarodnom komitetu bio je po jedan predstavnik svake zemlje članice IUFRO. Statutom koji je donesen 1929. godine, osnovan je Stalni komitet od sedam članova. Njegova zadaća bila je da rukovodi organizacijom između kongresa. Broj tema o kojima se raspravljalo na kongresu i broj referata na kongresu rastao je s povećanjem broja učesnika kongresa. Pored njemačkog i francuskog uveden je i engleski kao službeni jezik IUFRO. Znanstveni radnici iz naše zemlje počeli su surađivati u organizaciji IUFRO 1936. godine. Ta je godine na IX kongresu u Budimpešti, prof. Aleksandar Ugren o v i ć sudjelovao s 3 referata. To su: — The Methods of Investigation, Concerning the Quality of Woodi — Unification des methodes de recherches sur le gemmages — Zur Frage der Bestandesqualitäta koji su i objavljeni u Izvještaju o radu tog Kongresa. ´) Metode istraživanja kvaliteta drva, ´) Unificiranje metoda istraživanja smolarenja i s) O kvaliteti sastojdna, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Drugi svjetski rat spriječio je održavanje desetog kongresa, koji se trebao održati u Finskoj. Poslije rata organizacija IUFRO je ubrzo stala na noge i organizirala kongres u Švicarskoj kao neutralnoj zemlji. 1945. godine Ujedinjene nacije osnovale su FAO (Food and Agricultural Organization), ´koja je uskoro zatim okupila čitav niz ´međunarodnih šumarskih organizacija. Međutim, IUFRO je takvu zajednicu odbila s obrazloženjem da IUFRO nije politička nego stručna organizacija. Na početku 1949. godine IUFRO i FAO donijele su sporazum po kome je IUFRO ostala neovisna. FAO je dala garanciju da će IUFRO dobiti stalni sekretarijat u Rimu, a IUFRO je primila FAO kao stalnog posmatrača. Organizacija FAO zamolila je 1957. godine da se oslobodi obaveze da organizaciji IUFRO osigura stalni sekretarijat. Organizacija IUFRO se složila s tom molbom. Pri tom je IUFRO preuzela zaduženje tehničkog savjetnika organizacije FAO. S vremenom su se razvile veze između tih međunarodnih organizacije i FAO je financirala niz istraživačkih projekata organizacije IUFRO. U poslijeratnom razdoblju, pri organizaciji desetog kongresa, broj članica IUFRO smanjio se na polovinu. Tada su mnoge članice imale financijske teškoće i nisu mogle plaćati članarinu. Druge pak nisu obnovile svoje članstvo. Ipak na svome jedanaestom kongresu u Rimu, održanom 1953. godine, IUFRO se mogla pohvaliti s više od 100 članica. Odluka koja je donesena 1948. godine, da se IUFRO podijeli u 11 odjela, pokazala je dobre rezultate. Ti odjeli su ojačali, a međunarodni odnosi među istraživačima postali su još tješnji. Na trinaestom kongresu, održanom u Beču 1961. godine, ponovo se ukazala potreba da se doradi statut. Pored Stalnog komiteta osnovan je i Prošireni komitet. Zadaća Proširenog komiteta bila je da koordinira rad odjela i više od 80 radnih grupa. Broj članica se stalno povećavao. 1972. godine organizacija IUFRO imala je 267 članica iz 68 zemalja s oko 7000 znanstvenih radnika. Da bi se izbjeglo neravnomjerno širenje organizacije, ili odjela zamijenjeno je sa šest sekcija. Svaka sekcija u okviru svoga područja formira radne i projektne grupe. Od 1973. godine IUFRO ima svoj stalni sekretarijat sa sjedištem u Beču. Organizacija izdaje svoje glasilo IUFRO NEWS, koje izlazi četiri puta godišnje. To glasilo dobivaju svi znanstveni radnici članovi IUFRO. Redovito se publicira Godišnjak IUFRO u kome se prikazuju sve aktivnosti organizacije u protekloj godini. Na šesnaestom kongresu održanom u Oslu 1976. godine, statutom su se preciznije utvrdili ciljevi organizacije IUFRO. S tim u vezi glavna zadaća IUFRO je unaprijediti suradnju u znanstvenim radovima, obuhvaćajući cijelo područje istraživanja u vezi šumarstva, uključujući šumske radove i šumske proizvode. Posebno djelovanje organizacije IUFRO treba se ostvariti putem: — omogućavanja svjetske razmjene ideja između pojedinih znanstvenih radnika; — kreiranje i održavanje veza između organizacija članica IUFRO podstičući stvaranje zajedničkih programa istraživanja i suradnju u njihovoj realizaciji; — unapređenja širenja i primjene rezultata istraživanja; — suradnja s nacionalnim i međunarodnim organizacijama znanstvene, tehničke i kulturne prirode, a naročito s organizacijom FAO; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— uvođenja i ujednačavanja nomenklature, standardizacije, te pohranjivanje podataka i njihova pronalaženja za upotrebu; — sazivanja povremenih sastanaka, koji se mogu kombinirati s ekskurzijama. U razdoblju između 16. i 17. svjetskog kongresa IUFRO, od 1977. do 1981. godine, organizirano je oko 250 međunarodnih sastanaka pojedinih organizacijskih jedinica IUFRO (projektnih i radnih grupa, sekcija i rukovodećih tijela). Izvršni odbor je odlučio da stalni Sekretarijat IUFRO sakuplja sve znanstvene publikacije, referate i druge publikacije u vezi aktivnosti IUFRO. Na taj način formirana je biblioteka IUFRO, koja omogućuje pregled aktivnosti i razmjenu informacija među znanstvenim radnicima. 1981. godine bilo je učlanjeno u organizacije IUFRO oko 500 institucija s preko 10.000 znanstvenih radnika iz 91 zemlje. Rukovodstvo organizacije IUFRO danas čine: Međunarodni savjet, u kome se nalazi po jedan delegat iz svake zemlje; Izvršni odbor od 19 članova, koji čine predsjednik IUFRO, potpredsjednik neposredni prethodni predsjednik, sekretar IUFRO, šest koordinatora sekcija i devet članova izabranih tako da su zastupljeni svi kontinenti. Izvršni odbor se sastaje jednom godišnje. IUFRO danas povezuje znanstvene radnike u šumarstvu i preradi drva iz cijelog svijeta. Ona se brine da svaki znanstveni radnik, koji se posvetio određenom problemu, nađe suradnika i potrebne informacije. Kongresi Međunarodne zajednice šumarskih znanstveno-istraživačkih organizacija Kongres Godina Mjesto Predsjednik 1. 1893 Beč (Austrija), Friedrich (Austrija) 2. 3. 1897 1900 Brunswick (Njemačka), Zürich (Švicarska), Duinckelmann (Njemačka) Burgeois (Švicarska) 4. 1903 Beč (Austrija), Friedrich (Austrija) 5. 1906 Stuttgart (Njemačka), Buhl er (Njemačka) 6. 7. 1910 1929 BruxeMes (Belgija), Stockholm (Švedska), Crahay (Belgija) Hesseknan (Švedska) 8. 1932 Nancy (Francuska), Guinier (Francuska) 9. 10. 11. 1936 1948 1953 Budimpešta (Madžarska), Zürich (Švicarska), Rim (Italija), Roth (Mađarska) Lönnroth (Finska) Burger (Švicarska) 12. 1956 Oxford (Velika Britanija), Pavari (Italija) 13. 1961 Beč (Austrija) MacDonakl (Velika Britanija) 14. 1967 München (SR Njemačka), Speer (SR Njemačka) 15. 1971 Gainesville (USA), Jcmison (USA) 16. 17. 1976 1981 Oslo (Norveška) Kyoto (Japan) Samset (Norveška) Liese (SR Njemačka) 18." 1986 Ljubljana (Jugoslavija) Mlinšek (Jugoslavija) * Jugoslavenski organizacioni odbor za pripremu 18. svjetskog kongresa TUFRO, odlučio je da se taj kongres održi u Ljubljani 1986. godine. Dr S. Tomanić 540 |