DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Drugi kongres održao se 1897. godine u Brunswicku (Njemačka). No tom kongresu sudjelovali su predstavnici iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije, Mađarske, Rusije i Švedske. Treći kongres održan je u Zürichu 1900. godine. U radu tog kongresa sudjelovala su 22 predstavnika iz sedam zamalja. Početkom ovog stoljeća u Međunarodnu zajednicu su se učlanile Belgija, Danska, Velika Britanija, Japan, Italija, Mađarska i Rusija, Tada je u Međunarodnoj zajednici bilo učlanjeno deset zemalja. Narasli broj članica Zajednice zahtijevao je promtjenu statuta, koji je do tada bio previše općenit i nedorečen. Na četvrtom kongresu u Beču preciznije su se utvrdili ciljevi i zadaci Međunarodne zajednice, te riješio način financiranja. Od tada je Međunarodna zajednica osiguravala potrebna financijska sredstva za svoj rad putem ubiranja godišnjih članarina. Pitanje jezika riješeno je tako da su se na sastancima upotrebljavali svi jezici, a publikacije su izdavale na njemačkom i francuskolm jezuitu. Povećanje broja članica pospješilo je istraživački rad i međunarodno djelovanje, koje se polako širilo po svijetu. Zbog uvjerenja da je djelovanje Međunarodne zajednice slobodno, da nije političko, da Zajednica nije i neće biti vladina organizacija — njezin rad je bio prekinut za vrijeme oba svjetska rata. rrvi svjetski rat onemogućio je redovno održavanje sedmog kongresa. Međutim, djelovanje Zajednice nije bilo potpuno prekinuto. Potreba za izvršnim tijelom, koje bi upravljalo i usklađivalo rad, bila ´je znatno veća. Osim toga ukazala se potreba da se, pri održavanju kongresa, putem ekskurzija praktično prikažu metode i rezultati istraživanja. Sedmi kongres održan je tek 1929. godine u Stoakholmu. Na tom kongresu organizacija je donijela novi statut. Pri tom je utvrđen naziv organizacije IUFRO Unternational Union of Forestry Research Organizations) koji ona i danas nosi. Prvenstveni cilj organizacije u to doba bio je pospješiti međunarodnu znanstvenu suradnju u šumarstvu, standardizirati nazive i izraditi međunarodnu bibliografiju. U tom razdoblju organizaciju je vodila Skupština i počasni predsjednik. Zbog velikog opterećenja predsjednika imenovan je i sekretar organizacije. Pri održavanju sedmog kongresa u IUFRO su bile učlanjene zemlje svih kontinenata. Najviši upravni organ postao je Međunarodni komitet, koji se sastajao između kongresa. On je preuzeo sve odredbe Skupštine. U Međunarodnom komitetu bio je po jedan predstavnik svake zemlje članice IUFRO. Statutom koji je donesen 1929. godine, osnovan je Stalni komitet od sedam članova. Njegova zadaća bila je da rukovodi organizacijom između kongresa. Broj tema o kojima se raspravljalo na kongresu i broj referata na kongresu rastao je s povećanjem broja učesnika kongresa. Pored njemačkog i francuskog uveden je i engleski kao službeni jezik IUFRO. Znanstveni radnici iz naše zemlje počeli su surađivati u organizaciji IUFRO 1936. godine. Ta je godine na IX kongresu u Budimpešti, prof. Aleksandar Ugren o v i ć sudjelovao s 3 referata. To su: — The Methods of Investigation, Concerning the Quality of Woodi — Unification des methodes de recherches sur le gemmages — Zur Frage der Bestandesqualitäta koji su i objavljeni u Izvještaju o radu tog Kongresa. ´) Metode istraživanja kvaliteta drva, ´) Unificiranje metoda istraživanja smolarenja i s) O kvaliteti sastojdna, |