DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UDC 630:330.133 312 313 Sum. list CVII (1983), 477


GOSPODARSKI REZULTATI POSLOVANJA U ŠUMARSTVU
I PROBLEMI BUDUĆEG RAZVITKA


Prof. dr Rudolf SABADI, Bernarda BIJELIĆ, dipl. ing.
i Hranislav JAKOVAC, dipl. ing.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25


SAŽETAK. Šumarstvo Hrvatske zaostaje u pošumljivanju novih
površina kao i u konverziji šurna manje vrijednosti.
Prije 35 godina šume Hrvatske učestvovale su u ukupnim šumama
Jugoslavije 24,58°/o, danas učestvuju samo 22,35°I».


S obzirom na tešku gospodarsku situaciju zemlje, teško je očekivati
da društvena zajednica osigura za ekspanziju šumarstva značajna
sredstva. Zbog toga je u dolazećem razdoblju sva sredstva
koja se ostvaruju u šumarstvu potrebno usmjeriti na pošumljivanje
novih površina, popunjavanja u postojećim šumama, konverziju degradiranih
šuma i izgradnju transportne mreže.


Analiza četirigodišnjeg poslovanja šumarstva Hrvatske pokazuje


dobre rezultate, ali se značajna sredstva odlijevaju izvan šumarstva.
KLJUČNE RIJEČI: Ekonomičnost — rentabilnost — solventnost.


UVOD


Postavljanje ciljeva gospodarenja u skladu s realnim mogućnostima da
se oni u vremenu za koje se planira razvitak postignu, najteži je i najodgovorniji
zadatak kako cijelog narodnog gospodarstva, tako i njegovih dijelova.


Već godinama se u našim planovima, počevši od regija pa do Federacije,
povlače fantastični planovi pošumljivanja, prema kojima bi u cijeloj Jugoslaviji
dc 2000. godine trebalo (od 1970. do 2000. g.) pošumiti 2 milijuna ha, iako
u planovima nije nikada bilo predviđeno na koji način takvo pošumljivanja
ostvariti niti odakle smoći sredstva za takav pothvat.


Od 1947. do 1981. godine, ti. u razdoblju od 35 godina, površina šuma u
Hrvatskoj povećala se od 1,926.000 na 2,062.876 ha, tj. za 136.878 ha ili prosječno
godišnje 3911 ha. U istom razdoblju površina šuma u Jugoslaviji povećava se
od 7,637.000 ha u 1947. na 9,239.826 ha, odnosno za 1,402.826 ha ili prosječno
godišnje za 40.081 ha. Prema gornjim podacima prosječan godišnji porast
površina pod novopošumljenim površinama u SR Hrvatskoj predstavlja samo
9,75°/o od jugoslavenskog porasta šumskih površina. Površine pod šumama u
SR Hrvatskoj prije 35 godina su u ukupnim šumama u Jugoslaviji činile
24,58%.´. a danas je učešće šuma Hrvatske u šumama Jugoslavije samo 22,35%.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Znači li to da u SR Hrvatskoj nema slobodnih površina za pošumljivanje?
Ako ih ima, što smo učinili da povećamo površine pod šumama? Pritom u šume
ubrajamo krš, makije i degradirane šume. Nove površine konkuriraju s poljoprh
redom, kojoj također ne rastu »ruže« s obzirom da se vrlo često od obradivih
površina nesmiljeno oduzimaju značajne površine za urbanu izgradnju
ili za izgradnju infrastrukturnih objekata. U konkurenciji za nove površine,
šumarstvo očigledno nije, kao u ostalim dijelovima Jugoslavije, pokazalo rezultate
u pošumljivanju novih površina. Nema nikakve sumnje da se šumarstvo
u ostalim krajevima Jugoslavije također mora nositi s poljoprivredom.


U Hrvatskoj imamo, kao što je dobro poznato, površine poplavnih područja,
zakiseljenih tala i inih tala za poljoprivredu inferiorne vrijednosti, koje
nisu male. Velik dio takvih tala moguće je privesti racionalnoj poljoprivredi
samo uz veoma velike melioracione investicije, s tim da su takve investicije
veoma rizične u odnosu na efekte koje one mogu dati.


Pored usporene ekspanzije površina šuma Hrvatske, vrlo malo je učinjeno
u konverziji degradiranih šuma, pošumljivanju krša, resurekciji makija itd.


Pokušali smo istražiti kakve su mogućnosti šumarstva da ubrza osvajanje
novih površina, te izvrši konverziju postojećih niskih i degradiranih šuma.


Analizirali smo četirigodišnje poslovanje šumarstva u Hrvatskoj. Pokazalo
se da šumarstvo stvara značajna sredstva, da se velik dio ostatka čistog
dohotka prelijeva u socijalne fondove, koji odlaze izvan reprodukcijskog ciklusa
u šumarstvu. No te analize isto tako pokazuju, da je veličina tih sredstava
samo relativna. Kada bi sva ta sredstva usmjerili u nova pošumljivanja, postigli
bismo prilično siromašne rezultate. No i najmanji rezultat skraćuje put
do cilja a to je da šumarstvo treba zadovojiti rastuće potrebe za drvom u nas
i u svijetu. Ono, zajedno s drvnom industrijom mora postati značajan izvoznik,
a pored toga mora vršiti cijeloj zajednici usluge općih koristi šuma.


Iluzija je očekivati da društvena zajednica može izdvajati neka posebna
sredstva za unapređenje šuma i šumarstva. Stajalište svake društvene zajednice
je u određenom vremenu specifično i odluka je kompleksna. U nas, kao
u srednje razvijenoj zemlji, s mnoštvom strukturnih neusklađenosti, iluzorno
je očekivati da će odjednom to društvo, koje se bori s visokom stopom inflacije,
koje grca u inostranim dugovima, koje ima na vratu najvišu stopu nezaposlenih
u Evropi, početi usmjeravati sva raspoloživa sredstva u šumarstvo. Razlog
više je taj što sredstva uložena u šumarstvo donose prve rezultate tek poslije
niza godina.


Iz analize poslovanja šumarstva i iz analize objektivne gospodarske situacije
u cijeloj zemlji izlazi da u razdoblju do 2000. godine valja mobilizirati
u prvom redu sredstva koje ima šumarstvo i s njima strogo namjeski ići na
osvajanje novih površina i popravljanje postojećih. Tek ako u šumarstvu osiguramo
da sve što imamo racionalno uložimo u popravljanje stanja našeg
šumskog fonda, imamo pravo društvenoj zajednici podnijeti fakturu za usluge
općih koristi šuma.


Ovaj rad nema za cilj kritiku dosadašnje prakse niti pokušava tražiti krivcece
za nekakve iskonstruirane propuste. Jedini mu je cilj da objektivno ukaže
na propušteno i time doprinese optimalnom sagledavanju obrisa budućeg razvitka.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 9     <-- 9 -->        PDF

GOSPODARSKI REZULTATI POSLOVANJA ŠUMARSTVA HRVATSKE


Tijekom 4-godišnjeg poslovanja šumarstva SR Hrvatske, dohodak je u stanovitom
porastu u odnosu na ukupan prihod. To je ujedno fenomen svoje
vrste, budući da gotovo u nijednoj grani djelatnosti u strukuri društvenog
bruto proizvoda nema jasnije naglašenih tendencija porasta dohotka (narodnog
dohotka) u društvenom bruto proizvodu (ukupnom prihodu). U istim postocima
raste i čist dohodak.


Ukupan prihod raste 1979. u odnosu na 1978. za 24%, 1980. u odnosu na
1979. za 31°/o, a 1981. u odnosu na 1980. za 53%. Po stalnim cijenama narodni
dohodak šumarstva Hrvatske kretao se: 1979/78 = 1,0399; 1980/79 = 0,9678;
1981/80 = 1,0499. Razlike u promjenama možemo objasniti inflacijom i stanovitim
promjenama u primarnoj i sekundarnoj raspodjeli društvenog proizvora.
U tablici 1. prikazujemo kretanje društvenog proizvoda, narodnog dohotka
i amortizacije u šumarstvu Hrvatske u cijenama 1972, godine.


Tablica 1.


SR HRVATSKA — Kretanje društvenog proizvoda, narodnog dohotka i amortizacije
u šumarstvu u cijenama 1972. g.


u milijunima dinara


rwi;„ Društveni Narodni A „.,,.;.,.,,. ;„


Cjocima Amortizac ta


proizvod dohodak


1973 832 681 151
1974. 871 713 158
1975. 893 731 162
1976. 880 720 160
1977. 959 785 174
1978. 948 776 172
1979. 985 807 178
1980. 953 781 172
1981. 1.001 820 181


Izvor: SGH, 1982.


U tablicama 2 — 8 prikazujemo na temelju zaključnih računa rezultate
poslovanja šumarstva u Hrvatskoj. Na temelju bilanci stanja i bilanci uspjeha,
načinjene su vertikalne (strukturne) i horizontalne (dinamične) analize. Iz podataka
bilanci stanja i bilanci uspjeha izračunati su pokazatelji uspješnosti poslovanja
šumarstva u Hrvatskoj iz kojih proizlazi da od 1978. do 1981. godine
solventnost šumarstva raste prosječno godišnje za oko 5,8%, ekonomičnost raste
gedišnje za oko 2,7%, a rentabilnost za oko 35% godišnje. Uzevši u obzir
vpćs uvjete u kojima je poslovalo cjelokupno narodno gospodarstvo, ti rezultati
su više nego dobri.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 10     <-- 10 -->        PDF

TABLICA 2.
ŠUMARSTVO HRVATSKE BILANCE
STANJA U 000 DINARA
1978. 1979. 1980.


UKUPNO AKTIV A 20.216.523 21.171.380 32.871.356 16.713.155
I. OBRTNA SREDSTVA 1.366.1)72 1.636.891 2.311.113 3.835.899
Novčana sredstva i potraživanja
iz poslovnih odnosa
Zalihe:
1.087.452 1.258.476 1.812.592 2.973.553
- sirovine i ostali materijali
- proizvodnja u tijeku
- gotovi proizvodi
Kratkoročni plasmani
122.395
89.673
59.815
7.137
157.669
114.023
75.395
31.331
203.546
165.814
102.586
59.905
333.691
274.481
154.229
100.945
II. OSNOVNA SREDSTVA 17.537.209 21.225.200 28.115.862 10.011.131
Osnovna sredstva u upotrebi:
- zemljišta
- šume
86.993
20.323.477
97.197
25.788.867
128.664
35.936.388
174.910
52.382.572
- građevinski objekti
- oprema
- dugogodišnji nasadi
- osnovno stado
4.081.609
772.110
255.896
6.811
5.071.726
948.555
366.674
7.157
6.345.655
1.253.019
115.854
10.637
8.99S.554
1.959.434
120.421
21.260
- materijalna prava
- osnivačka ulaganja
- ostala osnovna sredstva
1.929
10.688
2.563
2.407
20.288
2.874
10.023
28.802
2.823
17.326
37.684
761
Ukupno osnovna sredstva u upotrebi
po nabavnoj vrijednosti
Ukupno akumulirana amortizacija
Ukupno osnovna sredstva u upotrebi
po sadašnjoj vrijednosti
Osnovna sredstva u pripremi
25.542.078
8.539.204
17.002.873
534.336
32.307.748
. 11.579.789
20.727..959
497.241
43.832.497
16.0BE.915
27.743.582
702.230
63.709.922
24.470.051
3S.239.871
774.563
III. POSLOVNA SREDSTVA IZVAN UPOTREBE 11.625 21.627 19.503 23.768
IV. DUGOROČNI PLASMANI L160.790 598.959 807.133 990.298
V, SREDSTVA REZERVI 157.210 131.097 253.179 379.111
VI. SREDSTVA SOLIDARNOSTI 836 150 6.785 11.187
VII. SREDSTVA OSTALIH NAMJENA 511 1,631 710.052 1.118.063
VIII.SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 681.719 795.808 256.793 339.395
UKUPNO PASIV A 20.216.523 21.171.380 32.871.356 16.713.155
I. KRATKOROČNI IZVORI 726.096 792.537 1.065.988. 1.723.115
Kratkoročni zajmovi
Obveze za kratk. udr. sredstva
53.187 65.5361.530
66.355 59.797
Obveze iz poslovnih odnosa
Obveze iz dohotka
Obveze za poreze i doprinose
Sredstva u obračunu
Pasivna vremenska razgraničenja .
184.563
92.715
62.656
263.908
49.067
223.899
116.719
65.351
257.574
61.928
271.111
155.787
64.374
423.493
84.868
498.643
232.191
105.732
702.324
124.75B
11. DUGOROČNI IZVORI 18.112.252 22.377.638 30.117.913 12.511.493
III
Trajni izvori poslovnih sred.
Dugoročno udružena sredstva
Dugoročni zajmovi
IZVORI SREDSTAVA REZERVI
18.120.055
10.294
311.9D3
228.278
21.915.850
5 . 362
456.426
302.658
29.534.472
50.514
532.957
398.110
41.786.911.
108.007
616.575
609.120
IV. IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI 1.517 793 10.110 75.061
v;
VI.
IZVOR! SRED. OST. NAMJENA
IZVORI SRED. ZAJ. POTROŠNJE
10.210
808.111
26.559
975.185
120
738.511
331
1.209,997




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 11     <-- 11 -->        PDF

TABLICA 3.


ŠUMARSTVO HRVATSKE
VERTIKALNA ANALIZA BILANCI STANJA U 000 DINARA


1978. 1979. 1980. 1981.
UKUPNO AKTIV A 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% j
I. OBRTNA SREDSTVA
Novčana sredstva i potraživanja
iz poslovnih odnosa
Zalihe:
6Ž76%
5,38%
6,69%
5,14%
7,13%
5,51%
8,21%
6,37%
- sirovine i ostali materijali
- proizvodnja u tijeku
- gotovi proizvodi
Kratkoročni plasmani
,51%
,44%
,30%
,04%
,64%
,47%
,31%
,13%
,62%
,50%
,31%
,18%
,71%
,59%
,33%
,22%
II. OSNOVNA SREDSTVA
Osnovna sredstva u upotrebi:
- zemljišta
- šume
- građevinski objekti
- oprema
- dugoročni nasadi
- osnovno stado
- materijalna prava
- osnivačka ulaganja - ostala osnovna sredstva
86,75%
,43%
100,53%
20,19%
3,82%
1,27%
,03%
,01%
,05%
,01%
86,72%
,40%
105,37%
20,72%
3,88%
1,51%
,03%
,01%
,08%
,01%
86,53%
,39%
109,32%
19,30%
3,81%
,35%
,03%
,03.%
,09%
,01%
85,66%
,37%
112,14%
19,26%
4,19%
,26%
,05%
,04%
,08%
Ukupno osnovna sredstva u upotrebi
po nabavnoj vrijednosti
Ukupno akumulirana amortizacija
Ukupno osnovna sredstva u upotrebi
po sadašnjoj vrijednosti
Osnovna sredstva u pripremi
126,34%
42,24%
84,10%
2,64%
132,01%
4 7,31%
84,53%
2,03%
133.33%
48,94%
84,39%
2,14%
138,33%
52,38%
84,00%
1,66%
III. POSLOVNA SREDSTVA IZVAN UPOTREBE ,06% ,10% ,06% ,05%
IV. DUGOROČNI PLASMANI 2,28% 2,45% 2,46% 2,12%
V. SREDSTVA REZERVL ,78% ,54% ,77% ,81%´
VI, SREDSTVA SOLIDARNOSTI --,02% ,02%
VII. SREDSTVA OSTALIH NAMJENA -,01% 2,25% 2,39%
VIII .SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 3,37% 3,25% ,78% ,73%
UKUPNO PASIV A 100,08% 100,00% 100,00% 100,00%
I, KRATKOROČNI IZVORI
Kratkoročni zajmovi
Obv. za kratk. udr. sredstva
Obveze iz poslovnih odnosa
Obveze iz dohotka
Obveze za poreze i doprinese
Sredstva u obračunu
Pasivna vremenska razgraničenja
´ 3,59%
,26%
-,91%
,46%
,41%
1,31%
,24%
3,24%
,27%
,01%
,91%
,48%
,27%
1,05%
.25%
3,24%
,20%
-,82%
,47%
,29%
1,29%
,26%
3,69%
,13%
-1,07%
,50%
,23%
1,50%
,27%
II.
III.
IV.
V.
VI.
DUGOROČNI IZVORI
Trajni izvori poslovnih sredstava
Dugoročno udružena sredstva
Dugoročni zajmovi
IZVORI SREDSTAVA REZERVI
IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI
IZVORI SREDSTAVA OSTALE NAMJENE
IZVORI. SREDSTAVA ZAJEDNIČKE POTR.
91,22%
89,63%
,05%
1,54%
1,13%
,01%
,05%
4,00%
91,43%
89,55%
,02%
1,86%
1,24%
-
,11%
3,99%´
91,62%
89,84%
,15%
1,62%
-1,21%
,12%
-
2,25%
91,00%
89,45%
,23%
1,32%
1,30%
,16%
-
2,59% j




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Broj zaposlenih se u šumarstvu Hrvatske kretao 1977. 15,2; 1978. 14,9;
1979. i 1980. 14,8, te 1981. 15,2 tisuća zaposlenih. Proizlazi da je proizvodnost
rada u šumarstvu rasla, ako kao mjerilo upotrijebimo društveni proizvod, jer
kako broj zaposlenih u razdoblju od 5 godina nije rastao, a društveni proizvod
je u istom razdoblju rastao s prosječnom godišnjom stopom 1,1%, mo


TABL1CÄ 4.
ŠUMARSTVO HRVATSKE - HORIZONTALNA ANALIZA BILANCE STANJA


1979/78 1930/79 1981/80
UKUPNO AKTIV A 1/21 1,31 l,t)2
1. OBRTNA SREDSTVA 1,20 1,43 1,64
Novčana sredstva i sredstva
u´obračunu
Zalihoi
1,16
1,28
1,14
1,35
1,64
1,B2
-sirovine i ostali, materijali
-proizvodnja u tijeku
-gotovi proizvodi
i,sa 1,27
1,2a
1.29
1,4S
1,18
},S4
1.3&
l,SO
Kratkoročni plasmani 4,33 1,91 1-.69
II. OSNOVNA SREDSTVA
Osnovna sredstva u upotrebi
po nabavnoj vrijednosti:
1,21
1,26
1,34
1,35
1,41
1,45
-xemljiSta
~ Sume
~ građevinski objekti,
-oprema
-dugogodišnji nasadi
-osnovno stado
-materijalna prava
-osnivačka ulaganja
-OBtala osnovna´ sređetva
1,12
1, »7
1,U
1, S3
1,44
1,05
1,35
1,30
2,12
1,32
1,393,SS lt3Z
OtSl
1,49
4,ie
1,42
0,98
1,30
1,4B
1,4%
1,S8
1,04
2,00
1,31
0,27
Ukupno akumulirana amortizacija
Osnovna sredstva u pripremi
1,36
0,33
1,39
1,41
1,521,10
A
j
III.
IV.
V.
VI.
POSLOVNA SREDSTVA IZVAN
UPOTREBE
DUGOROČNI PLASMANI
SREDSTVA REZERVI
SREDSTVA SOLIDARNOSTI
2,12
1,30
0,83
0,19
0,79
1,35
1,93
42,41
1,221/23
1,501,69
j
}
VII. SREDSTYA OSTALIH NAMJENA 3,02 452,91 1,51 :
VIII SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 1,17 0,32 1,32 |


UKUPNO PASIV A 1^21_ 1,34 1,42


I. KRATKOROČNI IZVORI 1,09 1,35 1,62
Kratkoročni zajir.ovl 1,23 1.01 0,90
Obveze iz poslovnih odnosa 1.21 1,21 1,84
Obveze iz dohotka 1,25 1,33 1,49
Obveze za poreze i doprinose 0,73 0,99 1,64
Sredstva u obračunu 0,95 1,64 1,65
Pasivna vremenska razgraničenja 1.25 1,-37 1,47


II.
DUGOROČNI IZVORI 1,21. 1,35 1,41
Trajni izvari ppsl. sredstava 1,21 1.35 1,41
Dugoročno udružena sredstva 0-.52 9,42 2,14
Dugoročni zajmovi 1,46 1,1? 1,15


III.
IZVORI SREDSTAVA REZERVI 1,33 1,32 1,53
IV. IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI 0,51 50,95 1,36
V, IZVORI SREDSTAVA OST. NAMJENA 2,60 2,76
-


VI,
IZVORI SREDSTAVA ZAJ. PQTR0S. 1,21 0,76 1,64


žemo prihvatiti da je to ujedno i stopa rasta proizvodnosti. Rezultati su svakako
drugačiji ako uz zaposlene mjerimo i sredstva upotrijebljena tijekom godina
po zaposlenom. Kako je međutim vrijednost upotrijebljenih sredstava teško
procjenjiva u stalnim vrijednostima, usporedba bi mogla biti nerealna.


Učešće opreme u sredstvima po nabavnoj vrijednosti raslo je brže od revaloziranih
vrijednosti šuma. čija se vrijednost kreće oko jedne petine ukupne
aktive, s tendencijom opadanja, dok učešće opreme raste, a objekata stagnira.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 13     <-- 13 -->        PDF

TABLICA 5.
ŠUMARSTVO HRVATSKE -BILANCA USPJEHA U 000 DINARA


´1973. 1979.
BROJ ORGANIZACIJA 171 172
UKUPAN PRIHOD´ 1,279.910 5.316.187
Zalihe na početku .godine
Zalihe na kraju godine
Amortiz. po min. stopama
Materijalni troškovi
151.566
144.311
339.764
1.440.426
145.303
187.672
493.316
1.585.617
DOHODAK 2,506.975 3.195.183
Zakonoke obveze 71.460 85.993
Ugovorno obveze 200.931 221.444
-amortizacija-kana te
iznad mir., stava 136.563
18.066
133.SOS
31.484
-članarine 7. 301 S.6S3
-kazne,
-premije-naknade-naknade
takse i ´sudski troškovi
osiguranja
za bankarske usluge
troškova platno? prometa
1.58329.372
1. 364
6.632
1.913
3 5.179
1.15 5
9. SSS
ClST DOHODAK 1.933.333 2,516.326
Bruto osobni dohoci 1.406.161 1.838.566
Rezervni fond 57.053 74.4E6
Rez. fond´ uslijed izv. uvi.pcsl.
Za proširenje mat. uvj.rada
Ostalo
6.087
374.032
14.S79
583.275


IZVOH: Zaključni računi, SDKJugoslavije


TABLICA 6.


ŠUMARSTVO HRVATSKE -VERTIKALNA ANALIZA BILANCI USPJEHA


UKUPAN PRIHOD 100,00% 100,002
Zaliha na poČ^Lku gadins 3,54°; 2,73%
Zalihe na kraju godine 3,37% 3,53%
Amortizacija po minimalniin. stopama 7.94*. 9, 26"i
M ate.rija1ni tr oLkovi 33.
.. 55% 29,32%


DOHODAK 58,58% 60,10%


Zakonske obveze 1 ,67*. 1 ,62".
Ugovorne obveze 4, 63i 4,17%


-amortizacija iznad mi i. stena 2,51%
-kamate na zajmove ,42% ,5 97.
-Članarine , 1 7% , 1 6 %
-kazna, takse -i audeki troškovi ,04-; , 0 4 %
-pre mi. je ost gura r. j a , 6 6 %
-naknada za bankarske ..7 tu-je ,037, , 02 7,
— naknade troškova plat xog profeta ,16% ,13%
ČIST DOHODAK 15,17% 17,33%


Bruto osobni dohaci 34 , 9G ´´., 34,55%
Rezervni fond * , ´´ 3;, 1 ,40%
Za proširenje materijal .1h UV ´ .T2J3 , 2´:%
Ostalo S 74"-1 1,37%


-^UMML-« M „. ,, , „ .,» ,,,., . u. ....—


1980.


180


6.989.276


189.547


768.634


625.593


1 .919.737
1,364,659


959.979


355.932


243.137


47.070


9. 653
2.657


42.036


1.07 3
10.241


3,116.300


2.292.608


101.756


264.
20.793


1.000.359


100,00%
2,71%
3,85%
8.95%
27,47%


62,15%
13,74%
5,09%


3 43%
,6 7%
,14%
,04",
,6 3%
,02%
,15%


13,83%


37,59%
1,46%
,30%
14 "7´°


1
1981, j


181 J


10.718,151|j


268.25/ j


425.050 1
900.144


3.005.755 \
6.651,169 !


1.757.833


557.4 57
408.331 \
61.897


12.023 f
2.983


37. 384
1. 650
13.18S
5,038,773


3.218.066


217.013
i
56.400


1.544.568


100,00%
2,50%
3,98%
8,49%
28,04%


62,09% ;
16,40% i
5,20% !


3,018 j


,56%
,11% ,


,03% \
,59% f
,02% ;


,12%


17,01% ;


30,02% 1
2,05% i
.54% i
14,41% !




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 14     <-- 14 -->        PDF

TABLICA 7.


ŠUMARSTVO HRVATSKE - HORIZONTALNA ANALIZA BILANCI USPJEHA


1979/78 1930/79 1981/80


U KUPAN PRIHOD 1.24 1.31 1.53


Zalihe na početku godine 0,35 1.30 1,42
Zaliho na kraju godine< 1,30 1,43 1,58
Amortizacija po min. stopama 1,45 1,27 1,44
Matarijalni troškavi 1,10 1,21 1,57


DOHODAK 1.27 1,37 1.52


Zakonske obveza 1,20 11,16 1,83
Ugovorne obveze 1,-10 1,61 1,57


-amort. izn. min. stopa 0,98 2,82 j,sa
-kamate 1, 7-! 1.S0 3,32
-Stanarine 1,19 1,1?. 2,25
-kazne, takse i sud. troš. 1,11 2,38 2,22
— premije osiguranja 1,20 1,20 2,35
-nakn* za bankarske usluge 0,8.3 0,91 2,S3
-nakn. tro3. plat, prometa 1,43 1,07 2,25
ČIST DQH0D-\K 1.30 1.35 1.47


Bruto osobni dohoci 1,23 1,25 1,40
Rezervni fend 1,31 1,37 2,14
Za proš.´fnat. uvj, rada 2.46 1,39 2,61
Ustalo 1.57 1,70 1.54


TABLICA. 8.
ŠUMARSTVO HRVATSKE - POKAZATELJI USPJEŠNOSTI


u 000 din


1978. 1979. 1930. 1981.
Obrtnu sredstva
Kratkoročne obveZE
Potrebna obrtna sredstva
1.366.472
725.096
640.376
1.635.894
792.537
644.357
2.344.443
1.065.938
1.278.455
3.836.899
1.723.445
2.113.454
KOEFICIJENT SOLVENTNOSTI. 1.882 2.055 2.199 2.225


Ukupan prihod 4.279.910 5.316.467 6.989.276 10.718.151
Utrošena sredstva 3.B42.738 4.633.747 5.865.484 8.897.464


EKONOMIČNOST 1.114 1.145 1.192 1.205


Povećanje vlastitih izvora
sredstava
Vlastita sredstva":
3,735.735 7.618.522 12.252.433
(na poč. + na kra"ju)/2 20.409.345 25.725.161 35.660.892
RENTABILITET 0,185 0,300 0.344


Interpertirajući rezultate poslovanja šumarstva možemo zaključati da su
om prema prilikama u kojima se nalazi cjelokupno narodno gospodarstvo, zadovoljavajući.
Svakako da bi bile potrebne daljnje analize, koje bi pokazale
jesu li resursi korišteni optimalno, ili je dobar gospodarski položaj samo i isklju




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 15     <-- 15 -->        PDF

ćivo rezultat nedostatka tržišta i monopolnih uvjeta u kojima šumarstvo posluje.


Tablica 9.


Prognoze kretanja društvenog proizvoda, osnovnih sredstava, novih investicija
i broja zaposlenih u šumarstvu Hrvatske za razdoblje 1980 — 2000. godine


(Prema radnoj verziji prelim´narne projekcije dugoročnog razvitka privrede
SR Hrvatske do 1995/2000. godine — ekonomski institut Zagreb, siječanj 1983.)
u milijunima dinara cijene 1980. godine


I. VARIJANTA II . VARIJANTA
Godina


Društv.
proizv.


rt a rt


J3U


d >


§"8


a «


11


T 11


O w


o g
O K 2; .S m 5


1980. 4.912,98 8.668,95 878,31 14,60 4.912,98 8.668,95 373,31 14,60
1985. 5.815,32 13.073,70 882,71 15,05 5.815,32 13.073,70 882,71 15,05
1990. 6.100,44 17.367,57 943,07 15,27 5.998,83 17.275,62 889,98 15,24
1995. 6.462,84 22.824,65 1.198,47 15,58 6.211,10 22.135,16 1.029,23 15,44
2000. 6.923,39 29.759,61 1.523,04 16,10 6.465,59 27.755,03 1.190,26 15,70


PROSJEČNE STOPE RASTA


SÜ —85 3,43 8,56 0,61 2,89 3,43 8,56 0,61 2,80
85 — 90 0,96 5,84 0,22 0,74 0,62 5,73 0,18 0,44
90 — 95 1,16 5,62 0,42 0,74 0,70 5,08 0,26 0,44
95 — 2000 1,39 5,45 0,64 0,74 0,78 4,63 0,34 0,44
85 — 95 1,06 5,73 0,32 0,74 0,66 5,41 0,22 0,44
85 — 2000 1,17 5,64 0,43 0,74 0,70 5,15 0,26 0,44
80 — 95 1,84 6,67 0,44 1,40 1,58 6,45 0,37 1,18
80 — 2000 1,73 6,36 0,49 1,23 1,38 5,99 0,36 1,01


U tablici 9. prikazane su dvije prognostičke varijante kretanja društvenog
proizvoda, osnovnih sredstava, novih investicija i broja zaposlenih u šumarstvu,
proizašle iz makroekonomskog modela mogućeg razvitka narodnog gospodarstva
u SR Hrvatskoj. Na temelju naknadnih analiza, utvrđena je osnovna
varijanta rasta šumarstva SPi Hrvatske, koju prikazujemo u tablici 10.


Postoji jedna nejasnoća u datim analizama: ni jedna od varijanti ne računa
sa šumama kao osnovnim sredstvom, tako da su osnovna sredstva obuhvaćena
samo kao objekti, oprema i si. Nije prema tome jasno, u kojoj mjeri
će rast osnovnih sredstava biti usmjeren u osvajanje novih površina ili podizanje
plantaža brzorastućih vrsta drva listača i četinjača, neophodnih za podmirenje
rastućih potreba za proizvodnju papira i ploča, i to iverastih ploča,
panelploča i šperploča. S porastom proizvodnje furnira u tako kratkom raz




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 16     <-- 16 -->        PDF

dobiju ne može se računati, pa će se porast moći ostvariti, ako se nađu potrebna
investicijska sredstva, samo u sirovinama za papir (celuloza), iveraste
pJoče, panelploče i šperploče. Ovu potonju proizvodnju bilo bi moguće alimentirati
sirovinama pod uvjetom da se tijekom osamdesetih godina intenzivno
ulaže u nasade brzorastućih domaćih vrsta listača. na odgovorajući način selektiranih,
i kada bi se pred kraj razdoblja (oko 2000. godine) već mogle dobiti
značajne količine sirovina za podmirenje potreba za celulozom, pločama, što
je preduvjet za podmirenje potreba domaćeg tržišta i ekspanzirajućeg izvoza
finalnih proizvoda, a što mora biti usmjerenjem cjelokupne reprodukcijske
cjeline.


Iz analitičkih tablica zaključnih računa, koje obuhvaćaju poslovanje 1978
- 1981. vidi se da se u šumarstvu stvara značajan ostatak čistog dohotka,
no on mahom ne odlazi u smjeru proširenja materijalne osnove rada, već se
tjubi velikim dijelom u socijalnim fondovima. Ako se takva tendencija nastavi,
nije jasno kako će osnovna sredstva šumarstva porasti prosječnom stopom
u razdoblju 1980 — 2000. od 5,87% (finalna verzija plana). Također nije
jasno da li je porast osnovnih sredstava ograničen samo na objekte i opremu
u šumarstvu, a isključuje povećanje šumskih površina, što je učinjeno u polazncj
osnovi modela, U slučaju da se kao osnovna sredstva računaju samo objekti
i oprema, proizašlo bi da bi trebalo u promatranom razdoblju doći do intenzivr´jeg
ulaganja u otvaranje šuma, tj. do podizanja šumskih komunikacija. Nema
nikakve sumnje da je postojeća otvorenost šuma nedostatna. Uslijed neotvoenosti
troškovi eksploatacije šuma postaju restriktivan činitelj time što postojeće
gospodarske osnove odnosno njihovu realizaciju dovode u pitanje. Ako
oi pak šumarstvo, uz nisku otvorenost, moralo realizirati planove gospodarskih
osnova, rentabilitet poslovanja šumarstva bi bio u velikoj mjeri ugrožen.


TABLICA 10.
Projekcija rasta šumarstva SR Hrvatske za razdoblje
1980—1995/2000. godine — osnovna varijanta (cij. 1980.)


ile «rt


3S.S


Godina c>-^ > *- TS W

><».L> o

35-´ Gu—´ 3&3


Q&S OKE MN1980.
4.913 8.669 14,6
1985. 5.815 13.074 15,1
1990. 6.100 16.818 15,3
1995. 6.295 21.120 15,4
2000. 6.540 27.120 15,6


IZVOR: Ekonomski institut Zagreb


Iz podataka projekcije proizlazi da proizvodnost rada doduše raste, pada
međutim proizvodni koeficijent, odnosno raste njegova recipročna vrijednost,
kapitalni koeficijent. Nismo sigurni da je takav prilaz gospodarski opravdan,
budući da sigurno postoje područja alternativne upotrebe resursa
koje bi mogle dati bolje rezultate.


486




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Šumarstvo ima svoje puno opravdanje samo ako ekspandira ne samo u
opremljenosti rada sredstvima rada. već ako poboljšava strukturu šuma (konverzija
degradiranih sastojina, pošumljivanje šikara, konverzija makija u visoke
šume četinjača, pošumljivanje za poljoprivredu nepodesnog zemljišta
i poplavnih područja brzorastućim vrstama, unošenje četinjača u sastojine
listača gdje je to oportuno). Nema nikakve sumnje da su ulaganja u otvaranje
šuma neophodna za produktivno šumarstvo, ali taj činitelj ne smije
dobiti poene koji mu ne pripadaju i bez sagledavanja cjelokupnog gospodarskog
razvitka koji nas u godinama koje slijede očekuje.


S obzirom na neminovnost traženja rješenja stabilnijem razvitku narodnog
gospodarstva, valja čak do 2000. godine računati s višim stopama nezaposlenosti,
aktivnijeg uključivanja individualnog sektora u društvene i gospodarske
tijekove u poljoprivredi. U slučaju realnijeg vrednovanja rada, što
je moguće samo na tržištu, možemo očekivati da će se individualni poljoprivrednik
djelomično, u vrijeme mirovanja poljoprivrednih radova, vratiti radu
u šumi, i to ne sarno kao radnik, već i svojim sredstvima (vozila, zaprežna
stoka, itd.). Sve to naravno zavisi u kojoj mjeri će gospodarska prinuda
u godinama koje dolaze biti dosljedna u poštovanju tržišnih zakona. Mišljenja
smo da taj aspekt našeg budućeg razvitka valja posebno izučiti. Danas
nitko ne može sa sigurnošću reći, da li će individualni poljoprivrednik
biti u težim uvjetima za zapošljavanje u industriji i ostalim djelatnostima,
potražiti naknadnu zaradu u šumi. U tržišnim uvjetima to je slučaj u zemljama
na višem stupnju razvitka od naše, pa se može vjerovati da bi se to
moglo desiti i u nas. Ukoliko bismo u opremljenosti radnika tražili rješenje,
možda bi se time smanjile mogućnosti za takvo dodatno zaposlenje. Uz prednja
razmatranja ima mnogo pretpostavaka, od kojih se velik dio može činiti
nerealističnim. Zbog toga bismo ta razmatranja radije označili kao dileme,
koje zahtijevaju posebnu obradu. Jak razlog za gornje dileme je očekivanje,
da nam u dolazećem razdoblju valja restruktuirati naš prilaz vrednovanju
rada koji je u dobroj mjeri bio arbitraran, zbog čega je došlo i do niza
poremećaja u raspodjeli društvenog proizvoda i dalje stalno dolazi.


Koncentracijom svih raspoloživih sredstava na investicije u poboljšanje
stanja postojećih šuma i proširenje novim površinama, stvara se dovoljno
prostora, da se u tržišnim uvjetima stvore sredstva za opremanje rada na
tržišnom načelu optimalizacije između investicijskih alternativa. Nema sumnje
da će prednje dileme biti aktuelne pri definiranju gospodarske politike,
pa valja sada, pri vrednovanju mogućnosti razvitka na njih ukazati i o njima
voditi računa.


Business Performances in Forestry and future Development Problems


Summary


Forestry of Croatia lags behind in afforestation of new land as well as in
conversion of inferior value forests.


35 years ago Croatian forests participated 24.58% ´n total forest area of Yugoslavia,
participating today only 22.35%.


487




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Due to the grim economic situation it is hard to expect that nation could afford
considerable means for expansion of forestry. Thus, it is necessary in the coming
poriod to direct all the resources in forestry at hand in afforestation, reforestation,
conversion of degraded forests, and expansion of the transportation network.


Analysis of four-year business performances of forestry show satisfactory
results, but considerable resources leak out of forestry.


KEY WORDS: Profitability — Return on Capital — Solvency.