DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 7 <-- 7 --> PDF |
UDC 630:330.133 312 313 Sum. list CVII (1983), 477 GOSPODARSKI REZULTATI POSLOVANJA U ŠUMARSTVU I PROBLEMI BUDUĆEG RAZVITKA Prof. dr Rudolf SABADI, Bernarda BIJELIĆ, dipl. ing. i Hranislav JAKOVAC, dipl. ing. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25 SAŽETAK. Šumarstvo Hrvatske zaostaje u pošumljivanju novih površina kao i u konverziji šurna manje vrijednosti. Prije 35 godina šume Hrvatske učestvovale su u ukupnim šumama Jugoslavije 24,58°/o, danas učestvuju samo 22,35°I». S obzirom na tešku gospodarsku situaciju zemlje, teško je očekivati da društvena zajednica osigura za ekspanziju šumarstva značajna sredstva. Zbog toga je u dolazećem razdoblju sva sredstva koja se ostvaruju u šumarstvu potrebno usmjeriti na pošumljivanje novih površina, popunjavanja u postojećim šumama, konverziju degradiranih šuma i izgradnju transportne mreže. Analiza četirigodišnjeg poslovanja šumarstva Hrvatske pokazuje dobre rezultate, ali se značajna sredstva odlijevaju izvan šumarstva. KLJUČNE RIJEČI: Ekonomičnost — rentabilnost — solventnost. UVOD Postavljanje ciljeva gospodarenja u skladu s realnim mogućnostima da se oni u vremenu za koje se planira razvitak postignu, najteži je i najodgovorniji zadatak kako cijelog narodnog gospodarstva, tako i njegovih dijelova. Već godinama se u našim planovima, počevši od regija pa do Federacije, povlače fantastični planovi pošumljivanja, prema kojima bi u cijeloj Jugoslaviji dc 2000. godine trebalo (od 1970. do 2000. g.) pošumiti 2 milijuna ha, iako u planovima nije nikada bilo predviđeno na koji način takvo pošumljivanja ostvariti niti odakle smoći sredstva za takav pothvat. Od 1947. do 1981. godine, ti. u razdoblju od 35 godina, površina šuma u Hrvatskoj povećala se od 1,926.000 na 2,062.876 ha, tj. za 136.878 ha ili prosječno godišnje 3911 ha. U istom razdoblju površina šuma u Jugoslaviji povećava se od 7,637.000 ha u 1947. na 9,239.826 ha, odnosno za 1,402.826 ha ili prosječno godišnje za 40.081 ha. Prema gornjim podacima prosječan godišnji porast površina pod novopošumljenim površinama u SR Hrvatskoj predstavlja samo 9,75°/o od jugoslavenskog porasta šumskih površina. Površine pod šumama u SR Hrvatskoj prije 35 godina su u ukupnim šumama u Jugoslaviji činile 24,58%.´. a danas je učešće šuma Hrvatske u šumama Jugoslavije samo 22,35%. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Znači li to da u SR Hrvatskoj nema slobodnih površina za pošumljivanje? Ako ih ima, što smo učinili da povećamo površine pod šumama? Pritom u šume ubrajamo krš, makije i degradirane šume. Nove površine konkuriraju s poljoprh redom, kojoj također ne rastu »ruže« s obzirom da se vrlo često od obradivih površina nesmiljeno oduzimaju značajne površine za urbanu izgradnju ili za izgradnju infrastrukturnih objekata. U konkurenciji za nove površine, šumarstvo očigledno nije, kao u ostalim dijelovima Jugoslavije, pokazalo rezultate u pošumljivanju novih površina. Nema nikakve sumnje da se šumarstvo u ostalim krajevima Jugoslavije također mora nositi s poljoprivredom. U Hrvatskoj imamo, kao što je dobro poznato, površine poplavnih područja, zakiseljenih tala i inih tala za poljoprivredu inferiorne vrijednosti, koje nisu male. Velik dio takvih tala moguće je privesti racionalnoj poljoprivredi samo uz veoma velike melioracione investicije, s tim da su takve investicije veoma rizične u odnosu na efekte koje one mogu dati. Pored usporene ekspanzije površina šuma Hrvatske, vrlo malo je učinjeno u konverziji degradiranih šuma, pošumljivanju krša, resurekciji makija itd. Pokušali smo istražiti kakve su mogućnosti šumarstva da ubrza osvajanje novih površina, te izvrši konverziju postojećih niskih i degradiranih šuma. Analizirali smo četirigodišnje poslovanje šumarstva u Hrvatskoj. Pokazalo se da šumarstvo stvara značajna sredstva, da se velik dio ostatka čistog dohotka prelijeva u socijalne fondove, koji odlaze izvan reprodukcijskog ciklusa u šumarstvu. No te analize isto tako pokazuju, da je veličina tih sredstava samo relativna. Kada bi sva ta sredstva usmjerili u nova pošumljivanja, postigli bismo prilično siromašne rezultate. No i najmanji rezultat skraćuje put do cilja a to je da šumarstvo treba zadovojiti rastuće potrebe za drvom u nas i u svijetu. Ono, zajedno s drvnom industrijom mora postati značajan izvoznik, a pored toga mora vršiti cijeloj zajednici usluge općih koristi šuma. Iluzija je očekivati da društvena zajednica može izdvajati neka posebna sredstva za unapređenje šuma i šumarstva. Stajalište svake društvene zajednice je u određenom vremenu specifično i odluka je kompleksna. U nas, kao u srednje razvijenoj zemlji, s mnoštvom strukturnih neusklađenosti, iluzorno je očekivati da će odjednom to društvo, koje se bori s visokom stopom inflacije, koje grca u inostranim dugovima, koje ima na vratu najvišu stopu nezaposlenih u Evropi, početi usmjeravati sva raspoloživa sredstva u šumarstvo. Razlog više je taj što sredstva uložena u šumarstvo donose prve rezultate tek poslije niza godina. Iz analize poslovanja šumarstva i iz analize objektivne gospodarske situacije u cijeloj zemlji izlazi da u razdoblju do 2000. godine valja mobilizirati u prvom redu sredstva koje ima šumarstvo i s njima strogo namjeski ići na osvajanje novih površina i popravljanje postojećih. Tek ako u šumarstvu osiguramo da sve što imamo racionalno uložimo u popravljanje stanja našeg šumskog fonda, imamo pravo društvenoj zajednici podnijeti fakturu za usluge općih koristi šuma. Ovaj rad nema za cilj kritiku dosadašnje prakse niti pokušava tražiti krivcece za nekakve iskonstruirane propuste. Jedini mu je cilj da objektivno ukaže na propušteno i time doprinese optimalnom sagledavanju obrisa budućeg razvitka. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 9 <-- 9 --> PDF |
GOSPODARSKI REZULTATI POSLOVANJA ŠUMARSTVA HRVATSKE Tijekom 4-godišnjeg poslovanja šumarstva SR Hrvatske, dohodak je u stanovitom porastu u odnosu na ukupan prihod. To je ujedno fenomen svoje vrste, budući da gotovo u nijednoj grani djelatnosti u strukuri društvenog bruto proizvoda nema jasnije naglašenih tendencija porasta dohotka (narodnog dohotka) u društvenom bruto proizvodu (ukupnom prihodu). U istim postocima raste i čist dohodak. Ukupan prihod raste 1979. u odnosu na 1978. za 24%, 1980. u odnosu na 1979. za 31°/o, a 1981. u odnosu na 1980. za 53%. Po stalnim cijenama narodni dohodak šumarstva Hrvatske kretao se: 1979/78 = 1,0399; 1980/79 = 0,9678; 1981/80 = 1,0499. Razlike u promjenama možemo objasniti inflacijom i stanovitim promjenama u primarnoj i sekundarnoj raspodjeli društvenog proizvora. U tablici 1. prikazujemo kretanje društvenog proizvoda, narodnog dohotka i amortizacije u šumarstvu Hrvatske u cijenama 1972, godine. Tablica 1. SR HRVATSKA — Kretanje društvenog proizvoda, narodnog dohotka i amortizacije u šumarstvu u cijenama 1972. g. u milijunima dinara rwi;„ Društveni Narodni A „.,,.;.,.,,. ;„ Cjocima Amortizac ta proizvod dohodak 1973 832 681 151 1974. 871 713 158 1975. 893 731 162 1976. 880 720 160 1977. 959 785 174 1978. 948 776 172 1979. 985 807 178 1980. 953 781 172 1981. 1.001 820 181 Izvor: SGH, 1982. U tablicama 2 — 8 prikazujemo na temelju zaključnih računa rezultate poslovanja šumarstva u Hrvatskoj. Na temelju bilanci stanja i bilanci uspjeha, načinjene su vertikalne (strukturne) i horizontalne (dinamične) analize. Iz podataka bilanci stanja i bilanci uspjeha izračunati su pokazatelji uspješnosti poslovanja šumarstva u Hrvatskoj iz kojih proizlazi da od 1978. do 1981. godine solventnost šumarstva raste prosječno godišnje za oko 5,8%, ekonomičnost raste gedišnje za oko 2,7%, a rentabilnost za oko 35% godišnje. Uzevši u obzir vpćs uvjete u kojima je poslovalo cjelokupno narodno gospodarstvo, ti rezultati su više nego dobri. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 10 <-- 10 --> PDF |
TABLICA 2. ŠUMARSTVO HRVATSKE BILANCE STANJA U 000 DINARA 1978. 1979. 1980. UKUPNO AKTIV A 20.216.523 21.171.380 32.871.356 16.713.155 I. OBRTNA SREDSTVA 1.366.1)72 1.636.891 2.311.113 3.835.899 Novčana sredstva i potraživanja iz poslovnih odnosa Zalihe: 1.087.452 1.258.476 1.812.592 2.973.553 - sirovine i ostali materijali - proizvodnja u tijeku - gotovi proizvodi Kratkoročni plasmani 122.395 89.673 59.815 7.137 157.669 114.023 75.395 31.331 203.546 165.814 102.586 59.905 333.691 274.481 154.229 100.945 II. OSNOVNA SREDSTVA 17.537.209 21.225.200 28.115.862 10.011.131 Osnovna sredstva u upotrebi: - zemljišta - šume 86.993 20.323.477 97.197 25.788.867 128.664 35.936.388 174.910 52.382.572 - građevinski objekti - oprema - dugogodišnji nasadi - osnovno stado 4.081.609 772.110 255.896 6.811 5.071.726 948.555 366.674 7.157 6.345.655 1.253.019 115.854 10.637 8.99S.554 1.959.434 120.421 21.260 - materijalna prava - osnivačka ulaganja - ostala osnovna sredstva 1.929 10.688 2.563 2.407 20.288 2.874 10.023 28.802 2.823 17.326 37.684 761 Ukupno osnovna sredstva u upotrebi po nabavnoj vrijednosti Ukupno akumulirana amortizacija Ukupno osnovna sredstva u upotrebi po sadašnjoj vrijednosti Osnovna sredstva u pripremi 25.542.078 8.539.204 17.002.873 534.336 32.307.748 . 11.579.789 20.727..959 497.241 43.832.497 16.0BE.915 27.743.582 702.230 63.709.922 24.470.051 3S.239.871 774.563 III. POSLOVNA SREDSTVA IZVAN UPOTREBE 11.625 21.627 19.503 23.768 IV. DUGOROČNI PLASMANI L160.790 598.959 807.133 990.298 V, SREDSTVA REZERVI 157.210 131.097 253.179 379.111 VI. SREDSTVA SOLIDARNOSTI 836 150 6.785 11.187 VII. SREDSTVA OSTALIH NAMJENA 511 1,631 710.052 1.118.063 VIII.SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 681.719 795.808 256.793 339.395 UKUPNO PASIV A 20.216.523 21.171.380 32.871.356 16.713.155 I. KRATKOROČNI IZVORI 726.096 792.537 1.065.988. 1.723.115 Kratkoročni zajmovi Obveze za kratk. udr. sredstva 53.187 65.5361.530 66.355 59.797 Obveze iz poslovnih odnosa Obveze iz dohotka Obveze za poreze i doprinose Sredstva u obračunu Pasivna vremenska razgraničenja . 184.563 92.715 62.656 263.908 49.067 223.899 116.719 65.351 257.574 61.928 271.111 155.787 64.374 423.493 84.868 498.643 232.191 105.732 702.324 124.75B 11. DUGOROČNI IZVORI 18.112.252 22.377.638 30.117.913 12.511.493 III Trajni izvori poslovnih sred. Dugoročno udružena sredstva Dugoročni zajmovi IZVORI SREDSTAVA REZERVI 18.120.055 10.294 311.9D3 228.278 21.915.850 5 . 362 456.426 302.658 29.534.472 50.514 532.957 398.110 41.786.911. 108.007 616.575 609.120 IV. IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI 1.517 793 10.110 75.061 v; VI. IZVOR! SRED. OST. NAMJENA IZVORI SRED. ZAJ. POTROŠNJE 10.210 808.111 26.559 975.185 120 738.511 331 1.209,997 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 11 <-- 11 --> PDF |
TABLICA 3. ŠUMARSTVO HRVATSKE VERTIKALNA ANALIZA BILANCI STANJA U 000 DINARA 1978. 1979. 1980. 1981. UKUPNO AKTIV A 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% j I. OBRTNA SREDSTVA Novčana sredstva i potraživanja iz poslovnih odnosa Zalihe: 6Ž76% 5,38% 6,69% 5,14% 7,13% 5,51% 8,21% 6,37% - sirovine i ostali materijali - proizvodnja u tijeku - gotovi proizvodi Kratkoročni plasmani ,51% ,44% ,30% ,04% ,64% ,47% ,31% ,13% ,62% ,50% ,31% ,18% ,71% ,59% ,33% ,22% II. OSNOVNA SREDSTVA Osnovna sredstva u upotrebi: - zemljišta - šume - građevinski objekti - oprema - dugoročni nasadi - osnovno stado - materijalna prava - osnivačka ulaganja - ostala osnovna sredstva 86,75% ,43% 100,53% 20,19% 3,82% 1,27% ,03% ,01% ,05% ,01% 86,72% ,40% 105,37% 20,72% 3,88% 1,51% ,03% ,01% ,08% ,01% 86,53% ,39% 109,32% 19,30% 3,81% ,35% ,03% ,03.% ,09% ,01% 85,66% ,37% 112,14% 19,26% 4,19% ,26% ,05% ,04% ,08% Ukupno osnovna sredstva u upotrebi po nabavnoj vrijednosti Ukupno akumulirana amortizacija Ukupno osnovna sredstva u upotrebi po sadašnjoj vrijednosti Osnovna sredstva u pripremi 126,34% 42,24% 84,10% 2,64% 132,01% 4 7,31% 84,53% 2,03% 133.33% 48,94% 84,39% 2,14% 138,33% 52,38% 84,00% 1,66% III. POSLOVNA SREDSTVA IZVAN UPOTREBE ,06% ,10% ,06% ,05% IV. DUGOROČNI PLASMANI 2,28% 2,45% 2,46% 2,12% V. SREDSTVA REZERVL ,78% ,54% ,77% ,81%´ VI, SREDSTVA SOLIDARNOSTI --,02% ,02% VII. SREDSTVA OSTALIH NAMJENA -,01% 2,25% 2,39% VIII .SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 3,37% 3,25% ,78% ,73% UKUPNO PASIV A 100,08% 100,00% 100,00% 100,00% I, KRATKOROČNI IZVORI Kratkoročni zajmovi Obv. za kratk. udr. sredstva Obveze iz poslovnih odnosa Obveze iz dohotka Obveze za poreze i doprinese Sredstva u obračunu Pasivna vremenska razgraničenja ´ 3,59% ,26% -,91% ,46% ,41% 1,31% ,24% 3,24% ,27% ,01% ,91% ,48% ,27% 1,05% .25% 3,24% ,20% -,82% ,47% ,29% 1,29% ,26% 3,69% ,13% -1,07% ,50% ,23% 1,50% ,27% II. III. IV. V. VI. DUGOROČNI IZVORI Trajni izvori poslovnih sredstava Dugoročno udružena sredstva Dugoročni zajmovi IZVORI SREDSTAVA REZERVI IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI IZVORI SREDSTAVA OSTALE NAMJENE IZVORI. SREDSTAVA ZAJEDNIČKE POTR. 91,22% 89,63% ,05% 1,54% 1,13% ,01% ,05% 4,00% 91,43% 89,55% ,02% 1,86% 1,24% - ,11% 3,99%´ 91,62% 89,84% ,15% 1,62% -1,21% ,12% - 2,25% 91,00% 89,45% ,23% 1,32% 1,30% ,16% - 2,59% j |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Broj zaposlenih se u šumarstvu Hrvatske kretao 1977. 15,2; 1978. 14,9; 1979. i 1980. 14,8, te 1981. 15,2 tisuća zaposlenih. Proizlazi da je proizvodnost rada u šumarstvu rasla, ako kao mjerilo upotrijebimo društveni proizvod, jer kako broj zaposlenih u razdoblju od 5 godina nije rastao, a društveni proizvod je u istom razdoblju rastao s prosječnom godišnjom stopom 1,1%, mo TABL1CÄ 4. ŠUMARSTVO HRVATSKE - HORIZONTALNA ANALIZA BILANCE STANJA 1979/78 1930/79 1981/80 UKUPNO AKTIV A 1/21 1,31 l,t)2 1. OBRTNA SREDSTVA 1,20 1,43 1,64 Novčana sredstva i sredstva u´obračunu Zalihoi 1,16 1,28 1,14 1,35 1,64 1,B2 -sirovine i ostali, materijali -proizvodnja u tijeku -gotovi proizvodi i,sa 1,27 1,2a 1.29 1,4S 1,18 },S4 1.3& l,SO Kratkoročni plasmani 4,33 1,91 1-.69 II. OSNOVNA SREDSTVA Osnovna sredstva u upotrebi po nabavnoj vrijednosti: 1,21 1,26 1,34 1,35 1,41 1,45 -xemljiSta ~ Sume ~ građevinski objekti, -oprema -dugogodišnji nasadi -osnovno stado -materijalna prava -osnivačka ulaganja -OBtala osnovna´ sređetva 1,12 1, »7 1,U 1, S3 1,44 1,05 1,35 1,30 2,12 1,32 1,393,SS lt3Z OtSl 1,49 4,ie 1,42 0,98 1,30 1,4B 1,4% 1,S8 1,04 2,00 1,31 0,27 Ukupno akumulirana amortizacija Osnovna sredstva u pripremi 1,36 0,33 1,39 1,41 1,521,10 A j III. IV. V. VI. POSLOVNA SREDSTVA IZVAN UPOTREBE DUGOROČNI PLASMANI SREDSTVA REZERVI SREDSTVA SOLIDARNOSTI 2,12 1,30 0,83 0,19 0,79 1,35 1,93 42,41 1,221/23 1,501,69 j } VII. SREDSTYA OSTALIH NAMJENA 3,02 452,91 1,51 : VIII SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE 1,17 0,32 1,32 | UKUPNO PASIV A 1^21_ 1,34 1,42 I. KRATKOROČNI IZVORI 1,09 1,35 1,62 Kratkoročni zajir.ovl 1,23 1.01 0,90 Obveze iz poslovnih odnosa 1.21 1,21 1,84 Obveze iz dohotka 1,25 1,33 1,49 Obveze za poreze i doprinose 0,73 0,99 1,64 Sredstva u obračunu 0,95 1,64 1,65 Pasivna vremenska razgraničenja 1.25 1,-37 1,47 II. DUGOROČNI IZVORI 1,21. 1,35 1,41 Trajni izvari ppsl. sredstava 1,21 1.35 1,41 Dugoročno udružena sredstva 0-.52 9,42 2,14 Dugoročni zajmovi 1,46 1,1? 1,15 III. IZVORI SREDSTAVA REZERVI 1,33 1,32 1,53 IV. IZVORI SREDSTAVA SOLIDARNOSTI 0,51 50,95 1,36 V, IZVORI SREDSTAVA OST. NAMJENA 2,60 2,76 - VI, IZVORI SREDSTAVA ZAJ. PQTR0S. 1,21 0,76 1,64 žemo prihvatiti da je to ujedno i stopa rasta proizvodnosti. Rezultati su svakako drugačiji ako uz zaposlene mjerimo i sredstva upotrijebljena tijekom godina po zaposlenom. Kako je međutim vrijednost upotrijebljenih sredstava teško procjenjiva u stalnim vrijednostima, usporedba bi mogla biti nerealna. Učešće opreme u sredstvima po nabavnoj vrijednosti raslo je brže od revaloziranih vrijednosti šuma. čija se vrijednost kreće oko jedne petine ukupne aktive, s tendencijom opadanja, dok učešće opreme raste, a objekata stagnira. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 13 <-- 13 --> PDF |
TABLICA 5. ŠUMARSTVO HRVATSKE -BILANCA USPJEHA U 000 DINARA ´1973. 1979. BROJ ORGANIZACIJA 171 172 UKUPAN PRIHOD´ 1,279.910 5.316.187 Zalihe na početku .godine Zalihe na kraju godine Amortiz. po min. stopama Materijalni troškovi 151.566 144.311 339.764 1.440.426 145.303 187.672 493.316 1.585.617 DOHODAK 2,506.975 3.195.183 Zakonoke obveze 71.460 85.993 Ugovorno obveze 200.931 221.444 -amortizacija-kana te iznad mir., stava 136.563 18.066 133.SOS 31.484 -članarine 7. 301 S.6S3 -kazne, -premije-naknade-naknade takse i ´sudski troškovi osiguranja za bankarske usluge troškova platno? prometa 1.58329.372 1. 364 6.632 1.913 3 5.179 1.15 5 9. SSS ClST DOHODAK 1.933.333 2,516.326 Bruto osobni dohoci 1.406.161 1.838.566 Rezervni fond 57.053 74.4E6 Rez. fond´ uslijed izv. uvi.pcsl. Za proširenje mat. uvj.rada Ostalo 6.087 374.032 14.S79 583.275 IZVOH: Zaključni računi, SDKJugoslavije TABLICA 6. ŠUMARSTVO HRVATSKE -VERTIKALNA ANALIZA BILANCI USPJEHA UKUPAN PRIHOD 100,00% 100,002 Zaliha na poČ^Lku gadins 3,54°; 2,73% Zalihe na kraju godine 3,37% 3,53% Amortizacija po minimalniin. stopama 7.94*. 9, 26"i M ate.rija1ni tr oLkovi 33. .. 55% 29,32% DOHODAK 58,58% 60,10% Zakonske obveze 1 ,67*. 1 ,62". Ugovorne obveze 4, 63i 4,17% -amortizacija iznad mi i. stena 2,51% -kamate na zajmove ,42% ,5 97. -Članarine , 1 7% , 1 6 % -kazna, takse -i audeki troškovi ,04-; , 0 4 % -pre mi. je ost gura r. j a , 6 6 % -naknada za bankarske ..7 tu-je ,037, , 02 7, — naknade troškova plat xog profeta ,16% ,13% ČIST DOHODAK 15,17% 17,33% Bruto osobni dohaci 34 , 9G ´´., 34,55% Rezervni fond * , ´´ 3;, 1 ,40% Za proširenje materijal .1h UV ´ .T2J3 , 2´:% Ostalo S 74"-1 1,37% -^UMML-« M „. ,, , „ .,» ,,,., . u. ....— 1980. 180 6.989.276 189.547 768.634 625.593 1 .919.737 1,364,659 959.979 355.932 243.137 47.070 9. 653 2.657 42.036 1.07 3 10.241 3,116.300 2.292.608 101.756 264. 20.793 1.000.359 100,00% 2,71% 3,85% 8.95% 27,47% 62,15% 13,74% 5,09% 3 43% ,6 7% ,14% ,04", ,6 3% ,02% ,15% 13,83% 37,59% 1,46% ,30% 14 "7´° 1 1981, j 181 J 10.718,151|j 268.25/ j 425.050 1 900.144 3.005.755 \ 6.651,169 ! 1.757.833 557.4 57 408.331 \ 61.897 12.023 f 2.983 37. 384 1. 650 13.18S 5,038,773 3.218.066 217.013 i 56.400 1.544.568 100,00% 2,50% 3,98% 8,49% 28,04% 62,09% ; 16,40% i 5,20% ! 3,018 j ,56% ,11% , ,03% \ ,59% f ,02% ; ,12% 17,01% ; 30,02% 1 2,05% i .54% i 14,41% ! |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 14 <-- 14 --> PDF |
TABLICA 7. ŠUMARSTVO HRVATSKE - HORIZONTALNA ANALIZA BILANCI USPJEHA 1979/78 1930/79 1981/80 U KUPAN PRIHOD 1.24 1.31 1.53 Zalihe na početku godine 0,35 1.30 1,42 Zaliho na kraju godine< 1,30 1,43 1,58 Amortizacija po min. stopama 1,45 1,27 1,44 Matarijalni troškavi 1,10 1,21 1,57 DOHODAK 1.27 1,37 1.52 Zakonske obveza 1,20 11,16 1,83 Ugovorne obveze 1,-10 1,61 1,57 -amort. izn. min. stopa 0,98 2,82 j,sa -kamate 1, 7-! 1.S0 3,32 -Stanarine 1,19 1,1?. 2,25 -kazne, takse i sud. troš. 1,11 2,38 2,22 — premije osiguranja 1,20 1,20 2,35 -nakn* za bankarske usluge 0,8.3 0,91 2,S3 -nakn. tro3. plat, prometa 1,43 1,07 2,25 ČIST DQH0D-\K 1.30 1.35 1.47 Bruto osobni dohoci 1,23 1,25 1,40 Rezervni fend 1,31 1,37 2,14 Za proš.´fnat. uvj, rada 2.46 1,39 2,61 Ustalo 1.57 1,70 1.54 TABLICA. 8. ŠUMARSTVO HRVATSKE - POKAZATELJI USPJEŠNOSTI u 000 din 1978. 1979. 1930. 1981. Obrtnu sredstva Kratkoročne obveZE Potrebna obrtna sredstva 1.366.472 725.096 640.376 1.635.894 792.537 644.357 2.344.443 1.065.938 1.278.455 3.836.899 1.723.445 2.113.454 KOEFICIJENT SOLVENTNOSTI. 1.882 2.055 2.199 2.225 Ukupan prihod 4.279.910 5.316.467 6.989.276 10.718.151 Utrošena sredstva 3.B42.738 4.633.747 5.865.484 8.897.464 EKONOMIČNOST 1.114 1.145 1.192 1.205 Povećanje vlastitih izvora sredstava Vlastita sredstva": 3,735.735 7.618.522 12.252.433 (na poč. + na kra"ju)/2 20.409.345 25.725.161 35.660.892 RENTABILITET 0,185 0,300 0.344 Interpertirajući rezultate poslovanja šumarstva možemo zaključati da su om prema prilikama u kojima se nalazi cjelokupno narodno gospodarstvo, zadovoljavajući. Svakako da bi bile potrebne daljnje analize, koje bi pokazale jesu li resursi korišteni optimalno, ili je dobar gospodarski položaj samo i isklju |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ćivo rezultat nedostatka tržišta i monopolnih uvjeta u kojima šumarstvo posluje. Tablica 9. Prognoze kretanja društvenog proizvoda, osnovnih sredstava, novih investicija i broja zaposlenih u šumarstvu Hrvatske za razdoblje 1980 — 2000. godine (Prema radnoj verziji prelim´narne projekcije dugoročnog razvitka privrede SR Hrvatske do 1995/2000. godine — ekonomski institut Zagreb, siječanj 1983.) u milijunima dinara cijene 1980. godine I. VARIJANTA II . VARIJANTA Godina Društv. proizv. rt a rt J3U d > §"8 a « 11 T 11 O w o g O K 2; .S m 5 1980. 4.912,98 8.668,95 878,31 14,60 4.912,98 8.668,95 373,31 14,60 1985. 5.815,32 13.073,70 882,71 15,05 5.815,32 13.073,70 882,71 15,05 1990. 6.100,44 17.367,57 943,07 15,27 5.998,83 17.275,62 889,98 15,24 1995. 6.462,84 22.824,65 1.198,47 15,58 6.211,10 22.135,16 1.029,23 15,44 2000. 6.923,39 29.759,61 1.523,04 16,10 6.465,59 27.755,03 1.190,26 15,70 PROSJEČNE STOPE RASTA SÜ —85 3,43 8,56 0,61 2,89 3,43 8,56 0,61 2,80 85 — 90 0,96 5,84 0,22 0,74 0,62 5,73 0,18 0,44 90 — 95 1,16 5,62 0,42 0,74 0,70 5,08 0,26 0,44 95 — 2000 1,39 5,45 0,64 0,74 0,78 4,63 0,34 0,44 85 — 95 1,06 5,73 0,32 0,74 0,66 5,41 0,22 0,44 85 — 2000 1,17 5,64 0,43 0,74 0,70 5,15 0,26 0,44 80 — 95 1,84 6,67 0,44 1,40 1,58 6,45 0,37 1,18 80 — 2000 1,73 6,36 0,49 1,23 1,38 5,99 0,36 1,01 U tablici 9. prikazane su dvije prognostičke varijante kretanja društvenog proizvoda, osnovnih sredstava, novih investicija i broja zaposlenih u šumarstvu, proizašle iz makroekonomskog modela mogućeg razvitka narodnog gospodarstva u SR Hrvatskoj. Na temelju naknadnih analiza, utvrđena je osnovna varijanta rasta šumarstva SPi Hrvatske, koju prikazujemo u tablici 10. Postoji jedna nejasnoća u datim analizama: ni jedna od varijanti ne računa sa šumama kao osnovnim sredstvom, tako da su osnovna sredstva obuhvaćena samo kao objekti, oprema i si. Nije prema tome jasno, u kojoj mjeri će rast osnovnih sredstava biti usmjeren u osvajanje novih površina ili podizanje plantaža brzorastućih vrsta drva listača i četinjača, neophodnih za podmirenje rastućih potreba za proizvodnju papira i ploča, i to iverastih ploča, panelploča i šperploča. S porastom proizvodnje furnira u tako kratkom raz |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 16 <-- 16 --> PDF |
dobiju ne može se računati, pa će se porast moći ostvariti, ako se nađu potrebna investicijska sredstva, samo u sirovinama za papir (celuloza), iveraste pJoče, panelploče i šperploče. Ovu potonju proizvodnju bilo bi moguće alimentirati sirovinama pod uvjetom da se tijekom osamdesetih godina intenzivno ulaže u nasade brzorastućih domaćih vrsta listača. na odgovorajući način selektiranih, i kada bi se pred kraj razdoblja (oko 2000. godine) već mogle dobiti značajne količine sirovina za podmirenje potreba za celulozom, pločama, što je preduvjet za podmirenje potreba domaćeg tržišta i ekspanzirajućeg izvoza finalnih proizvoda, a što mora biti usmjerenjem cjelokupne reprodukcijske cjeline. Iz analitičkih tablica zaključnih računa, koje obuhvaćaju poslovanje 1978 - 1981. vidi se da se u šumarstvu stvara značajan ostatak čistog dohotka, no on mahom ne odlazi u smjeru proširenja materijalne osnove rada, već se tjubi velikim dijelom u socijalnim fondovima. Ako se takva tendencija nastavi, nije jasno kako će osnovna sredstva šumarstva porasti prosječnom stopom u razdoblju 1980 — 2000. od 5,87% (finalna verzija plana). Također nije jasno da li je porast osnovnih sredstava ograničen samo na objekte i opremu u šumarstvu, a isključuje povećanje šumskih površina, što je učinjeno u polazncj osnovi modela, U slučaju da se kao osnovna sredstva računaju samo objekti i oprema, proizašlo bi da bi trebalo u promatranom razdoblju doći do intenzivr´jeg ulaganja u otvaranje šuma, tj. do podizanja šumskih komunikacija. Nema nikakve sumnje da je postojeća otvorenost šuma nedostatna. Uslijed neotvoenosti troškovi eksploatacije šuma postaju restriktivan činitelj time što postojeće gospodarske osnove odnosno njihovu realizaciju dovode u pitanje. Ako oi pak šumarstvo, uz nisku otvorenost, moralo realizirati planove gospodarskih osnova, rentabilitet poslovanja šumarstva bi bio u velikoj mjeri ugrožen. TABLICA 10. Projekcija rasta šumarstva SR Hrvatske za razdoblje 1980—1995/2000. godine — osnovna varijanta (cij. 1980.) ile «rt 3S.S Godina c>-^ > *- TS W ><».L> o
|
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Šumarstvo ima svoje puno opravdanje samo ako ekspandira ne samo u opremljenosti rada sredstvima rada. već ako poboljšava strukturu šuma (konverzija degradiranih sastojina, pošumljivanje šikara, konverzija makija u visoke šume četinjača, pošumljivanje za poljoprivredu nepodesnog zemljišta i poplavnih područja brzorastućim vrstama, unošenje četinjača u sastojine listača gdje je to oportuno). Nema nikakve sumnje da su ulaganja u otvaranje šuma neophodna za produktivno šumarstvo, ali taj činitelj ne smije dobiti poene koji mu ne pripadaju i bez sagledavanja cjelokupnog gospodarskog razvitka koji nas u godinama koje slijede očekuje. S obzirom na neminovnost traženja rješenja stabilnijem razvitku narodnog gospodarstva, valja čak do 2000. godine računati s višim stopama nezaposlenosti, aktivnijeg uključivanja individualnog sektora u društvene i gospodarske tijekove u poljoprivredi. U slučaju realnijeg vrednovanja rada, što je moguće samo na tržištu, možemo očekivati da će se individualni poljoprivrednik djelomično, u vrijeme mirovanja poljoprivrednih radova, vratiti radu u šumi, i to ne sarno kao radnik, već i svojim sredstvima (vozila, zaprežna stoka, itd.). Sve to naravno zavisi u kojoj mjeri će gospodarska prinuda u godinama koje dolaze biti dosljedna u poštovanju tržišnih zakona. Mišljenja smo da taj aspekt našeg budućeg razvitka valja posebno izučiti. Danas nitko ne može sa sigurnošću reći, da li će individualni poljoprivrednik biti u težim uvjetima za zapošljavanje u industriji i ostalim djelatnostima, potražiti naknadnu zaradu u šumi. U tržišnim uvjetima to je slučaj u zemljama na višem stupnju razvitka od naše, pa se može vjerovati da bi se to moglo desiti i u nas. Ukoliko bismo u opremljenosti radnika tražili rješenje, možda bi se time smanjile mogućnosti za takvo dodatno zaposlenje. Uz prednja razmatranja ima mnogo pretpostavaka, od kojih se velik dio može činiti nerealističnim. Zbog toga bismo ta razmatranja radije označili kao dileme, koje zahtijevaju posebnu obradu. Jak razlog za gornje dileme je očekivanje, da nam u dolazećem razdoblju valja restruktuirati naš prilaz vrednovanju rada koji je u dobroj mjeri bio arbitraran, zbog čega je došlo i do niza poremećaja u raspodjeli društvenog proizvoda i dalje stalno dolazi. Koncentracijom svih raspoloživih sredstava na investicije u poboljšanje stanja postojećih šuma i proširenje novim površinama, stvara se dovoljno prostora, da se u tržišnim uvjetima stvore sredstva za opremanje rada na tržišnom načelu optimalizacije između investicijskih alternativa. Nema sumnje da će prednje dileme biti aktuelne pri definiranju gospodarske politike, pa valja sada, pri vrednovanju mogućnosti razvitka na njih ukazati i o njima voditi računa. Business Performances in Forestry and future Development Problems Summary Forestry of Croatia lags behind in afforestation of new land as well as in conversion of inferior value forests. 35 years ago Croatian forests participated 24.58% ´n total forest area of Yugoslavia, participating today only 22.35%. 487 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Due to the grim economic situation it is hard to expect that nation could afford considerable means for expansion of forestry. Thus, it is necessary in the coming poriod to direct all the resources in forestry at hand in afforestation, reforestation, conversion of degraded forests, and expansion of the transportation network. Analysis of four-year business performances of forestry show satisfactory results, but considerable resources leak out of forestry. KEY WORDS: Profitability — Return on Capital — Solvency. |