DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
OBLJETNICE PROF. Dr ALEKSANDAR UGRENOVIĆ (o stogodišnjici rođenja) Prije stotinu i četrdeset godina, tj. 1843., u »Listu mesečnom« Hrv.-slav. gospodarskog društva Franjo Šporer objavio je prijedlog za osnivanje Narodnog šumarskog zavoda u kojem bi se, uz ostalo, školovali šumari, lovci i zemljomjeri (geodeti). Ovaj prijedlog F. Šporera, a i drugih šumara, ostvaren je 1860. godine kada je počelo s radom Kr. gospodarsko - šumarsko učilište u Križevcima s rangom srednje škole. Skoro 40 godina kasnije, 1898. godine, naobrazba šumara podiže se u rang više škole osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu, da se nakon Prvog svjetskog rata uključuje u Sveučilište u Zagrebu osnivanjem Gospodarsko- šumarskog fakulteta koji počinje s radom šk. god. 1919/20. Kako bi se osigurali stručni nastavnici u zvanju sveučilišnog profesora Zemaljska vlada u Zagrebu upućuje šumare Đuru Nenadića i Andriju Petračića na studij u München, gdje i doktoriraju 1907. a nastavu na Šumarskoj akademiji preuzimaju 1912. godine. Brodska imovina općina na studij u Beč upućuje Antu Levakovića, koji doktorira, 1912. godine i 1917. dolazi također na Šum. akademiju. Osnivanjem fakulteta imenovan je i četvrti profesor za stručne predmete Aleksandar Ugrenović.*) Aleksandar Ugrenović rodio se 6. rujna 1883. godine u Petrinji. Gimnaziju je polazio i završio u Zagrebu (1893.—1901). Šumarske nauke završio je 1904. godine na Šumarskoj akademiji ü Zagrebu. Prirodne nauke diplomirao je 1907. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je iste godine i doktorirao. Od 1907. do 1921. godine bio je u šumarskoj službi u Osijeku, Slatini i Pakracu. U 1921 godini izabran je za redovitog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu za predmete: Uporaba šuma sa trgovinom i industrijom drveta i Šumarska politika. Na toj dužnosti ostaje sve do kraja 1956. godine kada je umirovljen (izuzev prekid za vrijeme okupacije 1941.—1945. godine). Za pravog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. godine. Pored toga bio je član više međunarodnih šumarskih organizacija sa sjedištem u Rimu, Parizu, Stockholmu itd., kao i dopisni član Čehoslovačke akademije za poljoprivredne nauke u Pragu, Finskog šumarskog naučnog društva u Helsinki-u, odnosno počasni član Talijanske akademije za šumarske nauke u Firenci. Za svoj naučni, pedagoški i stručni rad bio je više puta odlikovan. Umro je 19. rujna 1958. godine u Zagrebu. *) Prednji tekst od Ing. O. Piškorića. 541 |