DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 71     <-- 71 -->        PDF

OBLJETNICE


PROF. Dr ALEKSANDAR UGRENOVIĆ
(o stogodišnjici rođenja)


Prije stotinu i četrdeset godina, tj.
1843., u »Listu mesečnom« Hrv.-slav. gospodarskog
društva Franjo Šporer objavio
je prijedlog za osnivanje Narodnog
šumarskog zavoda u kojem bi se, uz ostalo,
školovali šumari, lovci i zemljomjeri
(geodeti). Ovaj prijedlog F. Šporera, a i
drugih šumara, ostvaren je 1860. godine
kada je počelo s radom Kr. gospodarsko


- šumarsko učilište u Križevcima s rangom
srednje škole. Skoro 40 godina kasnije,
1898. godine, naobrazba šumara podiže
se u rang više škole osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu, da se nakon
Prvog svjetskog rata uključuje u Sveučilište u Zagrebu osnivanjem Gospodarsko-
šumarskog fakulteta koji počinje s radom šk. god. 1919/20. Kako bi se
osigurali stručni nastavnici u zvanju sveučilišnog profesora Zemaljska vlada u
Zagrebu upućuje šumare Đuru Nenadića i Andriju Petračića na studij u München,
gdje i doktoriraju 1907. a nastavu na Šumarskoj akademiji preuzimaju 1912. godine.
Brodska imovina općina na studij u Beč upućuje Antu Levakovića, koji doktorira,
1912. godine i 1917. dolazi također na Šum. akademiju. Osnivanjem fakulteta
imenovan je i četvrti profesor za stručne predmete Aleksandar Ugrenović.*)


Aleksandar Ugrenović rodio se 6. rujna 1883. godine u Petrinji. Gimnaziju je
polazio i završio u Zagrebu (1893.—1901). Šumarske nauke završio je 1904. godine
na Šumarskoj akademiji ü Zagrebu. Prirodne nauke diplomirao je 1907. godine na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je iste godine i doktorirao.


Od 1907. do 1921. godine bio je u šumarskoj službi u Osijeku, Slatini i Pakracu.
U 1921 godini izabran je za redovitog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
u Zagrebu za predmete: Uporaba šuma sa trgovinom i industrijom drveta i
Šumarska politika. Na toj dužnosti ostaje sve do kraja 1956. godine kada je umirovljen
(izuzev prekid za vrijeme okupacije 1941.—1945. godine). Za pravog člana
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. godine.
Pored toga bio je član više međunarodnih šumarskih organizacija sa sjedištem u
Rimu, Parizu, Stockholmu itd., kao i dopisni član Čehoslovačke akademije za poljoprivredne
nauke u Pragu, Finskog šumarskog naučnog društva u Helsinki-u, odnosno
počasni član Talijanske akademije za šumarske nauke u Firenci.


Za svoj naučni, pedagoški i stručni rad bio je više puta odlikovan.


Umro je 19. rujna 1958. godine u Zagrebu.


*) Prednji tekst od Ing. O. Piškorića.


541




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Aleksandar Ugrenović bio je čovjek velike erudicije i visoke kulture. U toku
svog života razvio je vrlo živu naučnu, pedagošku i stručnu aktivnost. Veći dio njegovih
radova zasjecaju u područja šumarske politike i zakonodavstva, iskorišćavanja
šuma i tehnologije drveta. Kroz više od 40 godina rada objavio je mnogo
naučnih i stručnih radova, više priručnika i udžbenika, popularnih djela, putopisa,
prikaza i drugih radova kao što se to vidi iz popisa radova (v. Sum. list 1958, 11—12,
str. 411—416).


Njegovi naučni radovi zahvaćaju u raznovrsna područja šumarske politike,
šumarskog zakonodavstva, povijesti šumarstva, iskorišćavanja šuma i tehnologije
drveta.


Sa područja šumske politike i zakonodavstva objavio je niz naučnih radova. To
su npr.: Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Ljubljana, 1923), Zakon o
šumama, samostalni projekat (Ljubljana, 1923), La legislation forestiere de la Yougoslavie
(Int. šum. kongres, Rim, 1926), Le Karst au point de vue politique et de
la legislation forestiere (Zagreb, 1928), Zakon o šumama, kritika ministarskog projekta
(Zagreb, 1928), Forets priveees et l´Etat (Int. šum. kongres, Paris, 1931) i dr.


Sa područja povijesti šumarstva objavljuje nekoliko rasprava u Pola stoljeća
šumarstva (Zagreb, 1926). U Analima francuskog instituta u Zagrebu objavljuje
raspravu: L´Activite forestiere francaise dans les provinces illyriens (1809—1813),
(Zagreb, 1933).


Sa područja iskorišćavanja šuma objavljuje slijedeće rasprave: Drvarsko oruđe
(Zagreb, 1929), Istraživanja o smolarenju crnog i običnog bora (1932, Int. šum.
kongres Nancy), Istraživanja o tehnici smolarenja crnog i običnog bora (Zagreb,
1936, zajedno s prof. dr. B. Šolajom), Unifikacija metoda istraživanja smolarenja
(IX kongres IUFRO, Budapest, 1936) itd.


Sa područja tehnologije drveta najvažnije su slijedeće rasprave: Istraživanja


o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus
sylvestris L. (Zagreb, 1931, zajedno s prof. dr. B. Šolajom), Metodika istraživanja
kvaliteta drva (IX kongres IUFRO, Budapest, 1936), Poznavanje drveta i njegovih
svojstava kod Rimljana (Forstwiss. Centralblatt, München, 1938), Metodološka
istraživanja o čvrstoći cijepanja i cjepljivosti drveta (Zagreb, 1940), Istraživanja
odnosa između čvrstoće cijepanja i njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage
drveta (Zagreb, 1940), Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti sa građom
sržnih trakova (HRW, Berlin, 1941; GŠP, Zagreb, 1941), Studija o građenju
gudačkih instrumenata (Zagreb, 1951), Istraživanja o granatosti (kvrgavosti) bora
(Zagreb, 1955), Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine (Zagreb, 1955, zajedno
s prof. dr. I. Horvatom).
Bio je vrstan pedagog, za potrebe šumarske nastave izradio je i objavio više
priručnika i udžbenika. Sa područja šumarske politike i zakonodavstva dva udžbenika:
Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Zagreb, 1925) i Zakoni i
propisi o šumama i pilanama (Zagreb, 1933). Iz područja iskorišćavanja šuma
napisao je prvi udžbenik na našem jeziku. Ovo djelo obuhvaća 6 svezaka, to su:
Iskorišćavanje šuma (Zagreb, 1931), Tehnologija drveta (Zagreb, 1932), Tehnika
trgovine drvetom, I dio (Zagreb, 1934), Tehnika trgovine drvetom, II dio (Zagreb,
1935), Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta (Zagreb, 1947) i Upotreba
drveta i sporednih produkata (Zagreb, 1948). Priredio je i objavio je drugo izdanje
pojedinih svezaka toga djela: Tehnologija drveta (Zagreb, 1950, zajedno s prof,
dr. I. Horvatom) i Eksploatacija šuma (Zagreb, 1957, zajedno s prof. dr. B. Be


542




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 73     <-- 73 -->        PDF

nićem). Pored ovih priručnika i udžbenika izdao je u nakladi JAZU djelo Arboretum
Trsteno (Zagreb, 1954).


Uz sav svoj naučno-istraživački i pedagoški rad radio je i kao urednik stručnih
časopisa i povremenih izdanja. Tako je bio Urednik Šumarskog lista, Prirodoslovnih
istraživanja, Anala za eksperimentalno šumarstvo i Šumarske enciklopedije.
Pored toga pod njegovom redakcijom izašla su djela: Pola stoljeća šumarstva
(Zagreb, 1926), Le Karst Yougoslave (Zagreb, 1928), KRESNIK: Staro
talijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata (Zagreb, 1951). Ovdje se osobito
ističe njegova aktivnost kao urednika Šumarskog lista (od početka 1925.
do kraja 1928. godine). U tom periodu objavio je niz uvodnih članaka o tada aktuelnoj
tematici iz područja organizacije šumarstva, šumarskog zakonodavstva i
šumarske politike.


U toku svog dugogodišnjeg i plodonosnog rada Aleksandar Ugrenović bio je
predstavnik šumarske nauke naše zemlje na više međunarodnih konferencija i
kongresa: Marseille (1922), Paris (1923 i 1931), Firenze (1924), Grenoble (1925), Rim
(1926 i 1934), Nancy (1932), Budapest (1936), Berlin (1937), Helsinki (1938) i Nica
(1957). .:. "bftSPl


Aleksandar Ugrenović je cijelog svog života radio bez predaha i nesebično na
razvijanju i unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. Njegov rad bio je
mnogostran, bogat i plodan. Plodovi toga rada sadržani u njegovim mnogobrojnim
naučnim i stručnim raspravama, kao i u njegovim udžbenicima i priručnicima biti
će generacijama šumarskih stručnjaka nepresušno vrelo znanja i poticaja za rad
na daljnjem unapređenju šumarske struke, nauke i nastave.


I. Horvat
»A/´apred dakle gospodo šumari, radite i pišite za taj naš list. Vi se tužite
na nevaljalost uredaba, zakona i naredaba, niste zadovoljni sa stanjem vašim, a
i manjkavosti toga našeg Usta kritizirate, — pa ipak — što laglje — nego
složnim i uzajamnim radom svemu tomu doskočiti. Da svaki naših članova,
samo deset redaka pošalje za list tj, u godinu dana, pak sigurno ne bude glasila
strukovonog nad „Šumarskim listom"«.


Tako se obratio »članovom šumarskog družtva k novoj 1083.« tadanji urednik
Šumarskog lista Franjo X. Kesterčanek, a Aleksandar Ugrenov
i ć, kao urednik Šumarskog lista 1925. godine, veli:


^Za uspješan rad oko uređivanja lista potreban je što veći broj saradnika.
Sumo tako mogu da se povezu sve one niti, koje vezuju uredništvo a po njemu
i glavnog urednika sa svim našim krajevima, sa svim našim potrebama i sa
svim našim pitanjima.-» (jer urednik sam ne može pratiti zbivanja u cijeloj
zemlji).


543