DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
OBLJETNICE PROF. Dr ALEKSANDAR UGRENOVIĆ (o stogodišnjici rođenja) Prije stotinu i četrdeset godina, tj. 1843., u »Listu mesečnom« Hrv.-slav. gospodarskog društva Franjo Šporer objavio je prijedlog za osnivanje Narodnog šumarskog zavoda u kojem bi se, uz ostalo, školovali šumari, lovci i zemljomjeri (geodeti). Ovaj prijedlog F. Šporera, a i drugih šumara, ostvaren je 1860. godine kada je počelo s radom Kr. gospodarsko - šumarsko učilište u Križevcima s rangom srednje škole. Skoro 40 godina kasnije, 1898. godine, naobrazba šumara podiže se u rang više škole osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu, da se nakon Prvog svjetskog rata uključuje u Sveučilište u Zagrebu osnivanjem Gospodarsko- šumarskog fakulteta koji počinje s radom šk. god. 1919/20. Kako bi se osigurali stručni nastavnici u zvanju sveučilišnog profesora Zemaljska vlada u Zagrebu upućuje šumare Đuru Nenadića i Andriju Petračića na studij u München, gdje i doktoriraju 1907. a nastavu na Šumarskoj akademiji preuzimaju 1912. godine. Brodska imovina općina na studij u Beč upućuje Antu Levakovića, koji doktorira, 1912. godine i 1917. dolazi također na Šum. akademiju. Osnivanjem fakulteta imenovan je i četvrti profesor za stručne predmete Aleksandar Ugrenović.*) Aleksandar Ugrenović rodio se 6. rujna 1883. godine u Petrinji. Gimnaziju je polazio i završio u Zagrebu (1893.—1901). Šumarske nauke završio je 1904. godine na Šumarskoj akademiji ü Zagrebu. Prirodne nauke diplomirao je 1907. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je iste godine i doktorirao. Od 1907. do 1921. godine bio je u šumarskoj službi u Osijeku, Slatini i Pakracu. U 1921 godini izabran je za redovitog profesora Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu za predmete: Uporaba šuma sa trgovinom i industrijom drveta i Šumarska politika. Na toj dužnosti ostaje sve do kraja 1956. godine kada je umirovljen (izuzev prekid za vrijeme okupacije 1941.—1945. godine). Za pravog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 12. lipnja 1948. godine. Pored toga bio je član više međunarodnih šumarskih organizacija sa sjedištem u Rimu, Parizu, Stockholmu itd., kao i dopisni član Čehoslovačke akademije za poljoprivredne nauke u Pragu, Finskog šumarskog naučnog društva u Helsinki-u, odnosno počasni član Talijanske akademije za šumarske nauke u Firenci. Za svoj naučni, pedagoški i stručni rad bio je više puta odlikovan. Umro je 19. rujna 1958. godine u Zagrebu. *) Prednji tekst od Ing. O. Piškorića. 541 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Aleksandar Ugrenović bio je čovjek velike erudicije i visoke kulture. U toku svog života razvio je vrlo živu naučnu, pedagošku i stručnu aktivnost. Veći dio njegovih radova zasjecaju u područja šumarske politike i zakonodavstva, iskorišćavanja šuma i tehnologije drveta. Kroz više od 40 godina rada objavio je mnogo naučnih i stručnih radova, više priručnika i udžbenika, popularnih djela, putopisa, prikaza i drugih radova kao što se to vidi iz popisa radova (v. Sum. list 1958, 11—12, str. 411—416). Njegovi naučni radovi zahvaćaju u raznovrsna područja šumarske politike, šumarskog zakonodavstva, povijesti šumarstva, iskorišćavanja šuma i tehnologije drveta. Sa područja šumske politike i zakonodavstva objavio je niz naučnih radova. To su npr.: Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Ljubljana, 1923), Zakon o šumama, samostalni projekat (Ljubljana, 1923), La legislation forestiere de la Yougoslavie (Int. šum. kongres, Rim, 1926), Le Karst au point de vue politique et de la legislation forestiere (Zagreb, 1928), Zakon o šumama, kritika ministarskog projekta (Zagreb, 1928), Forets priveees et l´Etat (Int. šum. kongres, Paris, 1931) i dr. Sa područja povijesti šumarstva objavljuje nekoliko rasprava u Pola stoljeća šumarstva (Zagreb, 1926). U Analima francuskog instituta u Zagrebu objavljuje raspravu: L´Activite forestiere francaise dans les provinces illyriens (1809—1813), (Zagreb, 1933). Sa područja iskorišćavanja šuma objavljuje slijedeće rasprave: Drvarsko oruđe (Zagreb, 1929), Istraživanja o smolarenju crnog i običnog bora (1932, Int. šum. kongres Nancy), Istraživanja o tehnici smolarenja crnog i običnog bora (Zagreb, 1936, zajedno s prof. dr. B. Šolajom), Unifikacija metoda istraživanja smolarenja (IX kongres IUFRO, Budapest, 1936) itd. Sa područja tehnologije drveta najvažnije su slijedeće rasprave: Istraživanja o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus sylvestris L. (Zagreb, 1931, zajedno s prof. dr. B. Šolajom), Metodika istraživanja kvaliteta drva (IX kongres IUFRO, Budapest, 1936), Poznavanje drveta i njegovih svojstava kod Rimljana (Forstwiss. Centralblatt, München, 1938), Metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja i cjepljivosti drveta (Zagreb, 1940), Istraživanja odnosa između čvrstoće cijepanja i njenoj zavisnosti od ravnine cijepanja i vlage drveta (Zagreb, 1940), Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti sa građom sržnih trakova (HRW, Berlin, 1941; GŠP, Zagreb, 1941), Studija o građenju gudačkih instrumenata (Zagreb, 1951), Istraživanja o granatosti (kvrgavosti) bora (Zagreb, 1955), Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine (Zagreb, 1955, zajedno s prof. dr. I. Horvatom). Bio je vrstan pedagog, za potrebe šumarske nastave izradio je i objavio više priručnika i udžbenika. Sa područja šumarske politike i zakonodavstva dva udžbenika: Šumarsko-politička osnovica zakona o šumama (Zagreb, 1925) i Zakoni i propisi o šumama i pilanama (Zagreb, 1933). Iz područja iskorišćavanja šuma napisao je prvi udžbenik na našem jeziku. Ovo djelo obuhvaća 6 svezaka, to su: Iskorišćavanje šuma (Zagreb, 1931), Tehnologija drveta (Zagreb, 1932), Tehnika trgovine drvetom, I dio (Zagreb, 1934), Tehnika trgovine drvetom, II dio (Zagreb, 1935), Kemijsko iskorišćavanje i konzerviranje drveta (Zagreb, 1947) i Upotreba drveta i sporednih produkata (Zagreb, 1948). Priredio je i objavio je drugo izdanje pojedinih svezaka toga djela: Tehnologija drveta (Zagreb, 1950, zajedno s prof, dr. I. Horvatom) i Eksploatacija šuma (Zagreb, 1957, zajedno s prof. dr. B. Be 542 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nićem). Pored ovih priručnika i udžbenika izdao je u nakladi JAZU djelo Arboretum Trsteno (Zagreb, 1954). Uz sav svoj naučno-istraživački i pedagoški rad radio je i kao urednik stručnih časopisa i povremenih izdanja. Tako je bio Urednik Šumarskog lista, Prirodoslovnih istraživanja, Anala za eksperimentalno šumarstvo i Šumarske enciklopedije. Pored toga pod njegovom redakcijom izašla su djela: Pola stoljeća šumarstva (Zagreb, 1926), Le Karst Yougoslave (Zagreb, 1928), KRESNIK: Staro talijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata (Zagreb, 1951). Ovdje se osobito ističe njegova aktivnost kao urednika Šumarskog lista (od početka 1925. do kraja 1928. godine). U tom periodu objavio je niz uvodnih članaka o tada aktuelnoj tematici iz područja organizacije šumarstva, šumarskog zakonodavstva i šumarske politike. U toku svog dugogodišnjeg i plodonosnog rada Aleksandar Ugrenović bio je predstavnik šumarske nauke naše zemlje na više međunarodnih konferencija i kongresa: Marseille (1922), Paris (1923 i 1931), Firenze (1924), Grenoble (1925), Rim (1926 i 1934), Nancy (1932), Budapest (1936), Berlin (1937), Helsinki (1938) i Nica (1957). .:. "bftSPl Aleksandar Ugrenović je cijelog svog života radio bez predaha i nesebično na razvijanju i unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. Njegov rad bio je mnogostran, bogat i plodan. Plodovi toga rada sadržani u njegovim mnogobrojnim naučnim i stručnim raspravama, kao i u njegovim udžbenicima i priručnicima biti će generacijama šumarskih stručnjaka nepresušno vrelo znanja i poticaja za rad na daljnjem unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. I. Horvat »A/´apred dakle gospodo šumari, radite i pišite za taj naš list. Vi se tužite na nevaljalost uredaba, zakona i naredaba, niste zadovoljni sa stanjem vašim, a i manjkavosti toga našeg Usta kritizirate, — pa ipak — što laglje — nego složnim i uzajamnim radom svemu tomu doskočiti. Da svaki naših članova, samo deset redaka pošalje za list tj, u godinu dana, pak sigurno ne bude glasila strukovonog nad „Šumarskim listom"«. Tako se obratio »članovom šumarskog družtva k novoj 1083.« tadanji urednik Šumarskog lista Franjo X. Kesterčanek, a Aleksandar Ugrenov i ć, kao urednik Šumarskog lista 1925. godine, veli: ^Za uspješan rad oko uređivanja lista potreban je što veći broj saradnika. Sumo tako mogu da se povezu sve one niti, koje vezuju uredništvo a po njemu i glavnog urednika sa svim našim krajevima, sa svim našim potrebama i sa svim našim pitanjima.-» (jer urednik sam ne može pratiti zbivanja u cijeloj zemlji). 543 |