DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
nićem). Pored ovih priručnika i udžbenika izdao je u nakladi JAZU djelo Arboretum Trsteno (Zagreb, 1954). Uz sav svoj naučno-istraživački i pedagoški rad radio je i kao urednik stručnih časopisa i povremenih izdanja. Tako je bio Urednik Šumarskog lista, Prirodoslovnih istraživanja, Anala za eksperimentalno šumarstvo i Šumarske enciklopedije. Pored toga pod njegovom redakcijom izašla su djela: Pola stoljeća šumarstva (Zagreb, 1926), Le Karst Yougoslave (Zagreb, 1928), KRESNIK: Staro talijansko umijeće građenja gudačkih instrumenata (Zagreb, 1951). Ovdje se osobito ističe njegova aktivnost kao urednika Šumarskog lista (od početka 1925. do kraja 1928. godine). U tom periodu objavio je niz uvodnih članaka o tada aktuelnoj tematici iz područja organizacije šumarstva, šumarskog zakonodavstva i šumarske politike. U toku svog dugogodišnjeg i plodonosnog rada Aleksandar Ugrenović bio je predstavnik šumarske nauke naše zemlje na više međunarodnih konferencija i kongresa: Marseille (1922), Paris (1923 i 1931), Firenze (1924), Grenoble (1925), Rim (1926 i 1934), Nancy (1932), Budapest (1936), Berlin (1937), Helsinki (1938) i Nica (1957). .:. "bftSPl Aleksandar Ugrenović je cijelog svog života radio bez predaha i nesebično na razvijanju i unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. Njegov rad bio je mnogostran, bogat i plodan. Plodovi toga rada sadržani u njegovim mnogobrojnim naučnim i stručnim raspravama, kao i u njegovim udžbenicima i priručnicima biti će generacijama šumarskih stručnjaka nepresušno vrelo znanja i poticaja za rad na daljnjem unapređenju šumarske struke, nauke i nastave. I. Horvat »A/´apred dakle gospodo šumari, radite i pišite za taj naš list. Vi se tužite na nevaljalost uredaba, zakona i naredaba, niste zadovoljni sa stanjem vašim, a i manjkavosti toga našeg Usta kritizirate, — pa ipak — što laglje — nego složnim i uzajamnim radom svemu tomu doskočiti. Da svaki naših članova, samo deset redaka pošalje za list tj, u godinu dana, pak sigurno ne bude glasila strukovonog nad „Šumarskim listom"«. Tako se obratio »članovom šumarskog družtva k novoj 1083.« tadanji urednik Šumarskog lista Franjo X. Kesterčanek, a Aleksandar Ugrenov i ć, kao urednik Šumarskog lista 1925. godine, veli: ^Za uspješan rad oko uređivanja lista potreban je što veći broj saradnika. Sumo tako mogu da se povezu sve one niti, koje vezuju uredništvo a po njemu i glavnog urednika sa svim našim krajevima, sa svim našim potrebama i sa svim našim pitanjima.-» (jer urednik sam ne može pratiti zbivanja u cijeloj zemlji). 543 |