DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
NAUK O ČUVANJU ŠUMAH Vladimira Kiseljaka »Ogromno narodno blago, koje u šumah naše domovine leži, iziskuje osobitu zaštitu i revno nastajanje oko čuvanja šumah, žalimo li, da nam potomstvo opet naslijedi zelene gore, a uzmogne namiriti svagdanje svoje potrebe ogrijevom i gradjom. Ako ostali narodi svraćaju osobitu pozornost na gojenje i čuvanje šumah, tim većma moramo to mi Hrvati, jer uz sve to što nam je zemlja pretežno sva šumovita, struka nam je šumarska jošte veoma nerazvita i zaostala grana, a napredno šumsko gospodarenje nemožc se niti pomisliti bez revnog nadzora i čuvanja šumah. Stoga sam odlučio, da taj važni predmet i ogranak šumarske znanosti, o kojoj do sada jošte neimadosmo pisane knjige, ovim mojim djelom na javu iznesem. Pošto sam se pako obazirao kod sastavljanja rečenoga djela osobito na okolnosti i štete Uplive, kojim su šume u našoj domovini izložene, a ujedno čitavo sustavno razdielio, to može ista knjiga za podučavanje slušateljah šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih dobro poslužiti, a na korist i pomoć može biti i mnogomu šumaru.« Ovim tekstom je Vladimir Kiseljak , »profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih«, u Predgovoru svoje knjige »NAUK O ČUVANJU ŠUMAH« iznio motive za pisanje i namjenu ove knjige koja je objavljena 1883.godine. Knjiga je izdana u nakladi Zemaljske vlade, dakle na državni trošak, na čemu autor izriče »najtopliju zahvalnost«. Predložak za pisanje ove knjige, udžbenika — priručnika, bio je, kako navodi autor, djelo »Das Forstschutz von dr. Richard Hess«, koje je bilo objavljeno 1878. godine, jer je u tom djelu »svekoliko gradivo zasjecajuće u nauk o čuvanju šumah strogo sustavno razlučeno, tako. da mi se je najshodnijim činilo isto razdielenje pridržati i u ovoj knjizi.« Autor je, međutim, u tu Jcnjigu »malim dodatkom « uvrstio i »neke najobičnije gribove (Pilze) i bolesti šumskog drveća« da »upozori šumare na te malene i sitne neprijatelje, koji mu također uzrast i gojenje šumah prieče.« »Nauk o čuvanju šumah« obrađuje: Dio I Štete od ljudi (str. 5—22) prikazane u tri odsjeka: Omeđašenje šuma, čuvanje šuma kod korišćenja šumskih užitaka, Šumski prestupci i nadzor nad šumama te »Službenosti ili servituti i od tuđi proizlazeće šumske štete«. Dio II Štete od životinja i šumskog korova (str. 27—134), koje obuhvaća štete od životinja (visoka divljač, glodavci te zareznici) i štete od šumskog »korovlja«. Dio III Štete neorganske naravi ili elementarne nepogode (str. 135—170 podijeljena u dva odsjeka, odsjek od šteta iz atmosfere (smrzavica. vrućine, vjetrovi, kišni pljuskovi i tuča, kitina, inje i poledica) i odsjek šteta od »izvanrednih prirodnih događaja« odnosno poplava, popuzina zemljišta, usova, od pokretnih pijesaka i od šumskih požara. |