DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
NAUK O ČUVANJU ŠUMAH Vladimira Kiseljaka »Ogromno narodno blago, koje u šumah naše domovine leži, iziskuje osobitu zaštitu i revno nastajanje oko čuvanja šumah, žalimo li, da nam potomstvo opet naslijedi zelene gore, a uzmogne namiriti svagdanje svoje potrebe ogrijevom i gradjom. Ako ostali narodi svraćaju osobitu pozornost na gojenje i čuvanje šumah, tim većma moramo to mi Hrvati, jer uz sve to što nam je zemlja pretežno sva šumovita, struka nam je šumarska jošte veoma nerazvita i zaostala grana, a napredno šumsko gospodarenje nemožc se niti pomisliti bez revnog nadzora i čuvanja šumah. Stoga sam odlučio, da taj važni predmet i ogranak šumarske znanosti, o kojoj do sada jošte neimadosmo pisane knjige, ovim mojim djelom na javu iznesem. Pošto sam se pako obazirao kod sastavljanja rečenoga djela osobito na okolnosti i štete Uplive, kojim su šume u našoj domovini izložene, a ujedno čitavo sustavno razdielio, to može ista knjiga za podučavanje slušateljah šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih dobro poslužiti, a na korist i pomoć može biti i mnogomu šumaru.« Ovim tekstom je Vladimir Kiseljak , »profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcih«, u Predgovoru svoje knjige »NAUK O ČUVANJU ŠUMAH« iznio motive za pisanje i namjenu ove knjige koja je objavljena 1883.godine. Knjiga je izdana u nakladi Zemaljske vlade, dakle na državni trošak, na čemu autor izriče »najtopliju zahvalnost«. Predložak za pisanje ove knjige, udžbenika — priručnika, bio je, kako navodi autor, djelo »Das Forstschutz von dr. Richard Hess«, koje je bilo objavljeno 1878. godine, jer je u tom djelu »svekoliko gradivo zasjecajuće u nauk o čuvanju šumah strogo sustavno razlučeno, tako. da mi se je najshodnijim činilo isto razdielenje pridržati i u ovoj knjizi.« Autor je, međutim, u tu Jcnjigu »malim dodatkom « uvrstio i »neke najobičnije gribove (Pilze) i bolesti šumskog drveća« da »upozori šumare na te malene i sitne neprijatelje, koji mu također uzrast i gojenje šumah prieče.« »Nauk o čuvanju šumah« obrađuje: Dio I Štete od ljudi (str. 5—22) prikazane u tri odsjeka: Omeđašenje šuma, čuvanje šuma kod korišćenja šumskih užitaka, Šumski prestupci i nadzor nad šumama te »Službenosti ili servituti i od tuđi proizlazeće šumske štete«. Dio II Štete od životinja i šumskog korova (str. 27—134), koje obuhvaća štete od životinja (visoka divljač, glodavci te zareznici) i štete od šumskog »korovlja«. Dio III Štete neorganske naravi ili elementarne nepogode (str. 135—170 podijeljena u dva odsjeka, odsjek od šteta iz atmosfere (smrzavica. vrućine, vjetrovi, kišni pljuskovi i tuča, kitina, inje i poledica) i odsjek šteta od »izvanrednih prirodnih događaja« odnosno poplava, popuzina zemljišta, usova, od pokretnih pijesaka i od šumskih požara. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Nakon toga slijedi već spomenuti Dodatak (str. 171—202). U Dodatku prikazani su »najvažniji gribovi«, bolesti šumskog drveća (uz opći dio crvena trulež drva, bijela trulež) te opisanje iglica. Odmah dodajemo da prema tekstu ovaj dio zapravo spada u štete neorganskog porijekla (nedovoljne vlažnosti, tla, suncožara), pa se navode odgovarajući načini obrane- VI. Kiseljak nije se ropski držao svog predloška za pisanje ove knjige, Hessovog djela »Der Forstschutz«, nego ga je dopunio prema uvjetima šumarstva u Hrvatskoj. Tako npr., na str. 30., citira § 39. »privremene naredbe kr. hrv.—slav.— —dalm. zemaljske vlade... od 4. ožujka god. 1871.«* o dužnosti lugara da »vrhu svih opažanja i šumskih šteta pretpostavljenom šumaru odmah prijavu učini.« Za Kraško područje, npr. navodi, da se »najshodnije omeđašuju zemljišta sa zidovi« i citira Wessely-a (iz knjige »Kras hrvatske krajine i kako da se spasi«), da je paša glavni uzrok nestanka šuma na velikom dijelu tog područja. Poziva se i na uspješno suzbijanje mrmka pomoću stajskog gnoja profesora Hlave u »šumskom biljevištu kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcu«, itd. Navedeni Zakon o šumama, u §13, dozvoljava sakupljanje listinca (stelje) s »najviše svake treće godine« a Kiseljak je strožiji. Kiseljak, naime, navodi (na str. 21) da je »od svih nuzgrednih šumskih užitakah sakupljanje stelje ili steljarenje, od najgorih posljedicah po šume, osobito, ako se bez obzira na mjestne odnošanje, vrst i starost šume, sa istog mjesta stelja neprekidno rabi... te stoga neka se uporabi samo u najvećoj nuždi« (str. 21.) Stoga, uz ostalo, upućuje, da se stelja s istog mjesta opetovano smije sakupljati tek nakon 5—10 godina, što ovisi o vrsti drveća, stojbini i dobi dotične sastojine (str. 22). Kiseljak upućuje i na biološku zaštitu od štetnika te »sve životinje, koje se hrane škodljivim! bubami i zareznicima neka se osobito čuvaju od svakog hvatanja i ubijanja« (str. 54). Od sisavca navodi slijepe miševe, krtice, rovke, ježa i jazavca. a od ptica pjevačice, djetlove pa i »neke grabilice, mišari i sove«. Tekstovni dio dopunjen je sa 62 slike — crteža od čega su 52 štetnih insekata. Reprodukcije preciznih crteža su jasne i vrlo dobro mogle su, a mogu i danas, poslužiti za prepoznavanje pojedinih vrsta i savršenog insekta (leptira, npr.) i ličinke. Knjiga »Čuvanje šuma« VI. Kiseljaka svakako je bila dobro došla u ono vrijeme ne samo kao udžbenik nego i kao priručnik za praksu, jer sadrži ne samo opće, globalne, informacije i Upute nego i detaljnije, pa su sigurno mogli postupati ne samo mlađi šumari nego i stariji, koji se s nekom pojavom iz tog područja usreću po prvi put. S druge strane, ovo je djelo i dokazom o opravdanosti položaja VI. Kiseljaka kao profesora šumarstva u toj našoj prvoj šumarskoj školi na kojoj je, pored zaštite šuma, predavao i šumarsku zoologiju, botaniku, povijest šumarstva i lovstvo, ali baveći se posebno entomologijom i zaštitom šuma, što je naglašeno i u Šumarskoj enciklopediji. O. Hškorić * Ova Naredba kao i Zakon o šumama iz 1852., koji je u Hrvatskoj stupio na snagu od 1. siječnja 1858. godine te ostali propisi izdani do 1900. godine pristupačni su u knjizi A. Borošič — A. Goglia: Zakoni i naredbe tičuči se šumske uprave i gospodarenja, II izdanje Zagreb, 19G0. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 76 <-- 76 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI SIMPOZIJ IUFRO GRUPE S 4.04 ZA UREĐIVANJE ŠUMA ODRŽAN NA PLITVIČKIM JEZERIMA Na Plitvičkim jezerima, u vremenu od 16. do 20. svibnja 1983. godine, održan je Simpozij IUFRO-a, Grupe za uređivanje šuma (IUFRO-Subjekt Group S 4.04, Forest Management planning and Managerial Economics). Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Radom Grupe rukovodio je podpredsjednik dr Dražen Cestar . Učestvovalo je 36 stručnjaka iz Australije, Austrije, Čehoslovačke, Irske, Izraela, Luksemburga, Poljske, Austrije, Čehoslovačke, Irske, Izraela, Luksemburga, Poljske, Savezne Republike Njemačke i Jugoslavije. U radu Simpozija učestvovali su također predsjednik IUFRO-a prof. dr D. M1 i n š e k, sekretar IUFRO-a O. Bein i generalni direktor Nacionalnog parka Plitvička jezera N. L a p o v. Učesnicima Simpozija uputili su riječi dobrodošlice Tomislav K r n j a k, dipl. ing. šum., podpredsjednik Komiteta za šumarstvo i poljoprivredu, Josip M o včan, dipl. ing. šum., pomoćnik generalnog direktora Nacionalnog parka i mr Joso G r a č a n, direktor Šumarskog instituta Jastrebarsko. Prije početka rada Simpozija, održana je komemoracij a povodom smrti predsjednika i dugogodišnjeg voditelja IUFRO-Subject Group S 4.04 prof, dr Roberta Magina. Na Simpoziju su obrađivane dvije glavne teme: 1. »Uređivanje šuma i njegovo okolno područje« s osvrtom za zaštitu okoliša, zaštitu voda, zaštitu od erozije i otvaranje šuma za posjetioce. 2. »Moderni postupci i modaliteti za ustanovljivanje visine sječe«. Održano je 14 referata koji će biti objavljeni u »RADOVIMA« Šumarskog instituta Jastrebarsko. Od učesnika iz Jugoslavije referate su održali: — Prof. dr Dušan Klepac : Evolucija uređivanja šuma na visokom kršu SR Hrvatske; Nekoliko jednadžbi za utvrđivanje prinosa. — Dr Dražen Cestar : Uređivanje šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera, f ´ ´ ´*,r< "AC´S? — Prof. dr Petar Drinić : Pregled današnjih postupaka i modaliteta za utvrđivanje obima sječa pri uređivanju šuma u Jugoslaviji. — Prof. dr Živojin Mi 1 i n: Nova metoda za utvrđivanje prinosa u čistim bukovim sjemenjačama, korištena u grupimičnom gospodarenju. — Dušan K r g a, dipl. ing. šum: Prikaz o šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera. — Prof. dr Šime M e š t r o v ić: Zaštita prirode u Jugoslaviji. U okviru rada Grupe organizirana je ekskurzija ü prašumu Čorkova uvala, gdje je prikazan način gospodarenja šumama i šumskim površinama područja Nacionalnog parka. Organiziran je također posjet Zadru, gdje su učesnici Simpozija razgledali kultürno-povjesne znamenitosti toga grada. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Osim uobičajenog izlaganja referata, konstruktivno se raspravljalo i izmjenjivalo mišljenja, kako u konferencijskoj sali tako i na terenu, u šumi. Na ovom simpoziju data je imeđunarodna potvrda ispravnosti smjernica i ciljeva gospodarenja zacrtanih u izrađenom i prihvaćenom Programu gospodarenja šumama Nacionalnog parka, kao šumama s posebnom namjenom. Program gospodarenja izrađen je u okviru Šumarskog instituta u Jastrebarskom, u suradnji sa stručnjacima Nacionalnog parka, a pod rukovodstvom dr Dražena Cestara. Za novog predsjednika, tj. voditelja IUFRO — Subjcc Group S 4.04 predložen je na potvrdu Direktoriju IUFRO-a, Oberforstmeister dipl. ing. Othma r Grie s iz Austrije. Mr Karlo Bezak dipl. ing. šum. SASTANAK SEKCIJE ZA UREĐIVANJE ŠUMA, ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA I ŠUMARSKIH INSTITUTA SFRJ U Ohridu je od 13.—16. rujna 1983. g. održan IX sastanak Sekcije za uređivanje šuma zajednice Fakulteta i Instituta šumarstva i prerade drveta. Domaćin sastanka Sekcije za uređivanje šuma bio je Šumarski fakultet Univerziteta Kiril i Metodije u Skopju. Učesnici sastanka su saslušali slijedeće referate: 1. prof, dr Radovan Risovski : »O reliktnim i endemičnim vrstama drveća i grmova u SR Makedoniji važnih za šumarsku praksu«, kojeg je, zbog spriječenosti prof, dr R. Risovskog, održao prof, dr Dimitar Ivano v 2. Mr Miloš Kopr i vi c a: »Planiranje veličine uzorka za taksacionu procjenu šuma« 3. Mr Milan Subot i ć: »Snimanje i obrada taksacijskih podataka« Učesnici sastanka Sekcije razmatrali su, nadalje, probleme nastave, nastavnih planova i programa iz predmeta Uređivanje šuma, Dendrometrije, Biometrike i Rasta i prirasta na II i III stupnju studija na Šumarskim fakultetima na osnovi dosadašnjih iskustava primjene zakonskih odrednica Zakona o usmjerenom obrazovanju. Tijekom rada Sekcije učesnici su posjetili povijesne spomenike Ohrida i upoznali se s bogatom poviješću makedonskog naroda na području jugozapadne Makedonije. Predloženo je i prihvaćeno da se u dnevnom redu slijedećeg Sastanka detaljnije obrade slijedeće teme: 1. »Nastavni i naučno-znanstveni rad na Šumarskim fakultetima u SFRJ« 2. »Kompleksno planiranje i gospodarenje šumama« 3. »Mogućnosti primjene relaskopskih metoda izmjere U našim šumama«. Za domaćina slijedećeg jubilarnog 10. sastanka Sekcije za uređivanje šuma izabran je Šumarski fakultet u Sarajevu. Za predsjednika Sekcije izabran je prof, dr Ostoja Stojanović. mr Nikola Luk/ć |