DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 78     <-- 78 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


DVA UDŽBENIKA IZ EKONOMIKE PROFESORA SABADIJA


Dr RUDOLF SABADI, izvanredni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu,
u kratkom roku od godine dana objavio je dva udžbenika. To su EKONOMIKA
— Osnovi gospodarske analize u šumarstvu i drvnoj industriji (1982), i EKONOMIKA
DRVNE INDUSTRIJE (1983).


Oba udžbenika izdala je Sveučilišna naklada LIBER u Zagrebu.


Ekonomika — Osnovi gospodarske analize u šumarstvu i drvnoj industriji.


Sadržaj ovog udžbenika od 192 stranice, nakon uvoda, podijeljen je li dva
dijela:


1. Mikroekonomska analiza, i
2. Makroekonomska analiza
U Uvodu i uvodnim primjedbama, uz ilustrativne primjere, objašnjene su osnovne
ekonomske kategorije kao tržište, ekonomski modeli, stvaranje i raspodjela
društvenog proizvoda, ltd. Primjeri obrađuju, gdjegod je to bilo moguće, ekonomska
događanja u šumarstvu i drvnoj industriji.


MIKROEKONOMSKA ANALIZA podijeljena je u pet poglavlja:


(1) Opći prikaz tražnje, ponude, ravnoteže i elasticiteta. Tražnja je prikazana
kao individualna i agregatna. Upotrijebivši primjere tražnje namještaja i grupa
proizvoda po stanovniku Jugoslavije autor objašnjava funkcije tražnje i elasticitet
tražnje u odnosu na realan disponibilan prihod, zatim tražnju u odnosu na
cijenu proizvoda. Isto je tako ponuda prikazana kao individualna i agregatna. Primjeri
isto tako obrađuju ponudu namještaja hipotetične tvornice namještaja.
Agregatna ponuda kao rezultat zbrajanja individualnih ponuda ilustrirana je primjerima
numerički i grafički. Ekonomska ravnoteža između ponude i tražnje
objašnjena je ilustrativnim primjerom. Zaključak poglavlja predstavlja objašnjenje
različitih vrsta elasticiteta, njihova izračunavanja i ekonomske interpretacije.
(2) Poglavlje »Potrošnja « u početku identificira potrošnju i potrošača,
korist i vrijednost. Poslije povijesnog pregleda teorije potrošnje, uz primjere
prikazani su prvi i drugi Gossenov zakon, prikazani su kardinalni i ordinalni pristupi
objašnjenju teorije potrošnje. U ovom potonjem prikazana je teorija izbora
objašnjena i ilustrirana primjerima krivulje indiferencije i data objašnjenja
tih krivulja, kako one nastaju u slučaju dvije robe. Isto je tako prikazana granična
stopa supstitucije, prikazane značajke krivulja indiferencije, prikazan budžet
potrošača te dat prikaz krivulja dohodak—potrošnja i Engelovih krivulja. Izvršena
je analiza krivulja indiferencije i prikazano rastavljanje na efekte dohotka i
supstitucije povećanje tražnje za dvjema robama u slučaju kada jednoj od njih
padne cijena.
(3) Poglavlje »Proizvodnja i troškovi« objašnjava u uvodu pojmove
proizvodnje, činitelja proizvodnje, inputa i outputa, te definira proizvodne funkcije.
548




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 79     <-- 79 -->        PDF

U daljem izlaganju promatra se prvo proizvodnja s jednom varijablom inp´uta, čime
se ilustrativno i jednostavno mogu definirati osnovni pojmovi ukupne, prosječne
i granične proizvodnje. Prelazeći na prikaz proizvodnje s dvije varijable
inputa, kao što je to učinio kod potrošnje, autor uz primjere definira isokvante
(kod potrošnje su to bile krivulje indiferencije), te objašnjava omeđenost isokvanti
izoklinama u datim tehničko-tehnološkim uvjetima. Na taj je način veoma jednostavno
prikazana supstitucija činitelja (faktora) proizvodnje. Veoma važna za
razumijevanje suštine proizvodnje jest ekonomija obujma (economy of scale)
također je prikazana kratko i jasno. Proizvodne funkcije, njihova klasifikacija i
važnost u suvremenoj ekonomici prikazani su uz primjere, pa su jasne i pristupačne.
Posebno su vrijedni primjeri proizvodnih funkcija, jedan koji obrađuje
hrastovu sastojinu I. boniteta, drugi pilansku proizvodnju ploča u SR Hrvatskoj.
Koliko nam je poznato, to su prvi put izračunate proizvodne
funkcije i isoquante u šumarstvu. U istom poglavlju se nadalje obrađuju
troškovi i troškovne funkcije, vrši distinkcija između dugoročnih i kratkoročnih
troškova i primjerima objašnjava zašto su dugoročno svi troškovi varijabilni.


(4) Poglavlje: »Poduzeć e i tržište « prikazuje, također ilustrirano brojnim
primjerima, uz jasne grafičke prikaze, strukturu tržišta koja proizlazi iz suštine
oblika proizvoda (homogeni i diferencirani), broja proizvođača (jedan, nekoliko,
mnogo) koja rađa, bez obzira na društveni sistem, tržišnu strukturu perfektne
konkurencije, monopolističke i oligopolističke konkurencije i monopola.
Svaka od tih tržišnih struktura prikazana je posebno, uz veoma ilustrativne primjere.
Objašnjeno je determiniranje cijene i veličine proizvodnje u svakoj od
tržišnih struktura. Posebno je prikazana diskriminacija cijene, data međusobna
usporedba između tržišnih struktura, prikazana koncentracija proizvodnje i prepreke
ulaska na tržište. Isto je tako prikazano, ilustrirano primjerima, tržište
činitelja proizvodnje. U tom dijelu je opširnije obrađen problem tržišne strukture
pri ograničenoj ponudi, nazvan renta . Prikazana je renta kao fenomen posebno
interesantan u šumarstvu, ali u sklopu svih ostalih mogućnosti za stvaranjem
rente kada je ponuda faktora proizvodnje ograničena. U literaturi o ekonomici
šumarstva veoma često je renta tretirana kao jedinstven fenomen. Sabadi prikazuje
rentu u šumarstvu kao jednu od pojmova, koja je karakteristična za cjelokupan
ekonomski sustav. On isto tako zaključuje, da renta objektivno postoji,
ali u mijenjajućim tržišnim uvjetima nije moguće pronaći metodu kojom bi se
renta mogla točno izračunati za dulje razdoblje. Poslije toga su prikazane metode
obuzdavanja monopola.
(5) U poglavlju; »Opća ravnoteža i društveno blagostanje«
rekapitulira se teoretska osnova prikaza tražnje, ponude, proizvodnje i tržišta
modelom koji je čak u današnjoj eri computera moguće ako ne posvema odrediti,
a ono barem determinirati u ekonomskom razvitku.
Drugi dio knjige MARKOEKONOMSKA ANALIZA, pored osnovnih prikaza
ekonomskih veličina društvenog proizvoda i ostalih kategorija u Jugoslaviji, koje
će poslije autoru poslužiti kao materijal za primjere, počinje s objašnjenjem
kategorije društvenog proizvoda, njegova značaja i stvaranja kroz pojednostavnjen
dvosektorski model bez štednje, dvosektorski model üz štednju, tro- i četverosektorski
model. Na temelju Keynesovih jednadžbi ravnoteže, izvode se multiplikatori
autonomnih promjena u potrošnji, investicijama, veličini poreza i po


549




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 80     <-- 80 -->        PDF

trošnji države. Isto je tako prikazan i sektor inozemstvo i izvedeni multiplikatori
koji nastaju uslijed autonomnih promjena uvoza i izvoza. Da bi objasnio ü potpunosti
uzajamnu zavisnost u ekonomskom životu, autor prikazuje linearnu zavisnost
između sektora narodne privrede, poznatu kao input-output tablice. Objašnjava
i ilustrira primjerima algebru sistema linearnih jednadžbi sektora narodne
privrede i prikazuje i analizira u primjerima jugoslavenski 6-sektorski model, ü
kojem su šumarstvo i prerada drva prikazani u četiri od ukupno šest sektora.


U drugom poglavlju: »Investicije « prikazan je fenomen investicija, dato
njihovo ekonomsko obrazloženje i primjerima prikazana granična djelotvornost
kapitalnih ulaganja i granična djelotvornost investicija. Vrednovanje investicija
metodom stope povratka, poznatoj u ekonomskoj literaturi kao »cash flow« metoda
ilustrirana je veoma dobro odabranim primjerom iz drvne industrije i šumarstva.


U popisu literature navedeno je 76 naslova iz domaće i sirane literature.


Ekonomika drvne industrije


Ova knjiga obuhvaća 191 stranicu i podijeljena je u dva dijela:


I. dio: Ekonomika poduzeća u drvnoj industriji,
II. dio: Ekonomika drvne industrije.
Materija prvog dijela, Ekonomika poduzeća u drvnoj industriji, podijeljena
je u 6 poglavlja.
U prvom poglavlju pod naslovom Gospodarski cilj i planiranje
objašnjava se oilj gospodarske aktivnosti: postizanje najpovoljnijeg zadovoljenja
potreba uz najmanji utrošak resursa, koji su oskudni. Objašnjavaju se različiti
ciljevi, s različitih aspekata i potreba optimizacije svih ciljeva, kako bi konačni
učin bio najpovoljniji uz najniže troškove. Autor ističe potrebu za planiranjem
poslovanja, jer postizanje optimalnom učinka bez plana moguće je samo slučajno.
U tom smislu opisuju se preduvjeti za konsistentno planiranje, koje mora biti
realistično i voditi računa o uzajamnoj međuzavisnosti u ekonomskom zbivanju.


2. poglavlje Činitelji proizvodnje, govori o faktorima proizvodnje:
(a) ljudskom radu i (b) sredstvima. Ljudski rad prikazan je u knjizi u najsažetijem
obliku, budući da je autor želio izbjeći upletanje u oblasti, posebno organizacija
rada, koje se kao kolegiji uče u nastavnom programu na drvnotehnološkom odsjeku
šumarskog fakulteta U Zagrebu. Pod sredsvima autor nije mislio samo na
sredstva rada, već isto tako na sve ostale faktore proizvodnje, a to su sredstva
rada, zemljište, predmeti rada itd. Faktori proizvodnje su prikazani i na način
kako se oni pojavljuju u zaključnim računima, i klasificirani su na taj način kao
osnovna i obrtna sredstva, sredstva rezervi i ostala sredstva. Jednako tako su
prikazani izvori sredstava i objašnjen je pojam društvenog vlasništva. Iza toga
autor prikazuje amortizaciju sredstava, objašnjavajući je i klasificirajući vrste
amortizacije.
3. poglavlje Uspješnost gospodarenja, objašnjava što je to zaključni
račun i navodeći primjer hipotetičnog poduzeća finalne prerade drva prikazuje
i objašnjava pojedinačno stavke bilance uspjeha i bilance stanja. Potom se
objašnjava način na koji se vrši analiza gospodarskih rezultata, iskazanih u bilancama
uspjeha i stanja i o zaključcima do kojih se može takvom analizom doći.
Posebno je vrijedno ukazivanje na pravac u kojem doknadne analize moraju


ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 81     <-- 81 -->        PDF

biti usmjerene, da bi se sagledalo uzroke slabosti, koje su se tijekom poslovanja
pojavile. Sve to je ilustrirano primjerom poduzeća finalne prerade drva, tako da
čitatelj može cijeli postupak naći potpuno objašnjen U primjeru. Posebno je izdvojena
analiza koeficijentima (koeficijent solventnosti, stopa brze solventnosti i
koeficijent obrtaja potraživanja, broj dana potraživanja, koeficijent zaduženosti
i koeficijent osnovnih sredstava prema dugoročnim obvezama). Od pokazatelja
uspješnosti, čija je značajka objašnjena primjerima, prikazana je proizvodnost
rada, tehnička opremljenost radnika, ekonomičnost, dohodovnost, kapitalni koeficijent
i njegova recipročna vrijednost proizvodni koeficijent, akumulativnost i
rentabilnost. Pojmovi su jasno objašnjeni kao i njihova upotreba i ekonomska
interpretacija.


U 4. poglavlju Troškovi , koje je obujmom najveće, veoma instruktivno se
objašnjavaju troškovi i prikazom tijeka sredstava u poduzeću prikazuje se geneza
i vrste troškova. Slijedi suvremen pregled klasifikacije troškova, jasno se objašnjavaju
razlozi za klasifikaciju. U prikazu elementarnog računa troškova daju se
matematska objašnjenja troškova i njihovog ponašanja u odnosu na korišćenje
kapaciteta te se primjerima poduzeća finalne prerade drva i grafičkim objašnjenjima
daje uvid i tumačenje praga rentabiliteta, upotrebe praga rentabiliteta kod
vrednovanja različitih alternativa poslovnih odluka. Prikazuje se pojam ekonomije
obujma i iz funkcije troškova konkretno upotrebljenog primjera poduzeća finalne
prerade drva, odnosno tvornice celuloze izvodi se primjer optimizacije. Posebnim
odsječkom prikazana je metoda izračunavanja priučavanja pri proizvodnji,
a isto tako posebnim odsječkom prikazano je matematičko objašnjenje primjene
maksimuma i minimuma u ekonomici poduzeća prerade drva.


Odsječak o troškovnim sistemima prikazuje dva tipa proizvodnje:


(a) radnim nalogom i (b) procesni oblik proizvodnje. Za oba tipa navedeni primjeri
alokacije troškova po vrstama. Posebno je prikazana alokacija troškova vezanih
proizvoda i nuzproizvoda, toliko karakterističnim za sve proizvodne oblasti
koje kao sirovinu upotrebljavaju prirodne proizvode, iz kojih se proizvodi čitav
niz različitih finalnih proizvoda. Alokacija troškova vezanih proizvoda objašnjena
je živim primjerima iz pilanarstva. Na kraju poglavlja o troškovima objašnjava
se kalkulacija i daju nužna objašnjenja za postupak kalkuliranja.
5. poglavlje Planiranje resursa, pored općeg prikaza, objašnjava
međuzavisnost između rasursa i uspješnosti poslovanja uz konkretan primjer
kratkoročnog planiranja u tvornici finalne proizvodnje drva, u kojem je cijeli
postupak, od utvrđivanja ciljeva, uvjeta poslovanja i proizvodnje (tehničko-tehnološki)
objašnjen logično, potpuno i pravim redosljedom. Ovo poglavlje završava
prikazom determinističkim modelima optimizacije, pomoću kojih je moguće verificirati
postavljene kratkoročne planove.
6. poglavlje Vrednovanje alternativa, prikazuje kamatni račun
kao osnov kojim se vrši anticipiranje budućih prihoda ili njihovo diskontiranje
na današnju vrijednost, da bi se dobila usporedivost između alternativa. Prikaz
je jednako koristan inženjerima drvne industrije, kao i inženjerima šumarstva,
jer su primjeri iz obje oblasti.
II. dio knjige obuhvaća ekonomiku drvne industrije.
U 1. poglavlju govori se o ekonomskom razvoju i uvjetima za takav razvoj
u pojedinim sektorima narodne privrede. Ističe se značaj razvoja poljoprivrede


551




ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 82     <-- 82 -->        PDF

posebno u zemljama u razvoju i obrazlaže se zašto je to tako. Analiziraju se primjerima
razvoja ostalih i naše zemlje uspjesi i promašaji u privrednom razvoju.


U 2. poglavlju daje se pregled proizvodnje drva i drvnih proizvoda u svijetu
i daje procjena tražnje za drvom i drvnim proizvodima do 2000. godine.


U 3. poglavlju govori se o izvorima sirovina za preradu drva ü Jugoslaviji,
kao limitirajućem činitelju razvoja drvne industrije. Šteta je što u knjizi nisu
obuhvaćeni najnoviji statistički podaci. Možda u vrijeme pisanja knjige oni nisu
bili dostupni.


U 4. poglavlju prikazana je potrošnja i to reprodukcijska i finalna s posebnim
osvrtom na potrošnju u građevinarstvu, kao sektoru koji je osim same drvne
industrije, najveći reprodukcijski potrošač proizvoda drvne industrije. Prikazani
su vrijedni podaci o zavisnosti drvne industrije o proizvodnji u ostalim sektorima
narodne privrede. Na kraju poglavlja dat je bilančni pregled proizvodnje,
uvoza, izvoza i potrošnje.


U 5. poglavlju govori se o proizvodnji. Pored prikaza kretanja proizvodnje u
nas, data je nomenklatura proizvoda koji spadaju u preradu drva u širem smislu,
tj. obuhavćena je i proizvodnja celuloze i papira. Prikazani su rezultati istraživanja


o korištenju kapaciteta i konstatira se da je to korištenje veoma nisko, što dovodi
do poskupljenja proizvodnje, smanjenju proizvodnosti i konkurentne sposobnosti
drvne industrije na inozemnom tržištu.
U 6. poglavlju Međuzavisnost i planiranje, govori se o načinu planiranja
i potrebi da se u planiranju vrši usklađivanje s razvojem u ostalim sektorima
narodne privrede. Prikazana je međuzavisnost o ostalim sektorima narodne
privrede i učešće šumarstva i prerade drva u širem smislu u društvenom proizvodu.


U zadnjem, 7. poglavlju Sadašnjica i pogled u budućnost autor
raspravlja o veličini poduzeća, mobilnosti resursa i privrednom orijentacijom
uopće. SABADI zaključuje, da u preradi drva, osim proizvodnje celuloze i papira,
veličina poduzeća nije preduvjet za visoku proizvodnost i konkurentnost na
tržištu. Za njih je u prvom redu potrebna velika fleksibilnost i dobar, dinamičan
proizvodni program orijentiran na tržište i njegove potrebe.


U prikazu literature autor navodi 17 izvora iz domaće i strane literature.


Pišući ove udžbenike autor je uz ogroman trud napravio pionirski poduhvat.
To su prve knjige kod nas ovoga naslova i sadržaja prilagođene nastavnom programu
šumarskih fakulteta. U svijetu, koliko nam je poznato, postoji samo jedan
udžbenik pod naslovom »Ekonomika drvne industrije« od prof. dr. TADEUSZ
MOLENDA (Varšava) ali sa drukčijim sadržajem. Kao šumar, ekonomista i dugogodišnji
praktičar autor je uspio da nađe i građu i njen obujam prijeko potreban
u praktičnom radu svakom inženjeru šumarstva i drvne industrije. Knjige će korisno
poslužiti i onim praktičarima koji za vrijeme školovanja nisü dovoljno izučavali
ovu materiju. Na kraju one će biti dragocjena literatura na II stupnju nastave
(magistratura) na šumarskim fakultetima, na kojim se ova materija nije
izučavala.


D. Oreščanin