DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 82 <-- 82 --> PDF |
posebno u zemljama u razvoju i obrazlaže se zašto je to tako. Analiziraju se primjerima razvoja ostalih i naše zemlje uspjesi i promašaji u privrednom razvoju. U 2. poglavlju daje se pregled proizvodnje drva i drvnih proizvoda u svijetu i daje procjena tražnje za drvom i drvnim proizvodima do 2000. godine. U 3. poglavlju govori se o izvorima sirovina za preradu drva ü Jugoslaviji, kao limitirajućem činitelju razvoja drvne industrije. Šteta je što u knjizi nisu obuhvaćeni najnoviji statistički podaci. Možda u vrijeme pisanja knjige oni nisu bili dostupni. U 4. poglavlju prikazana je potrošnja i to reprodukcijska i finalna s posebnim osvrtom na potrošnju u građevinarstvu, kao sektoru koji je osim same drvne industrije, najveći reprodukcijski potrošač proizvoda drvne industrije. Prikazani su vrijedni podaci o zavisnosti drvne industrije o proizvodnji u ostalim sektorima narodne privrede. Na kraju poglavlja dat je bilančni pregled proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje. U 5. poglavlju govori se o proizvodnji. Pored prikaza kretanja proizvodnje u nas, data je nomenklatura proizvoda koji spadaju u preradu drva u širem smislu, tj. obuhavćena je i proizvodnja celuloze i papira. Prikazani su rezultati istraživanja o korištenju kapaciteta i konstatira se da je to korištenje veoma nisko, što dovodi do poskupljenja proizvodnje, smanjenju proizvodnosti i konkurentne sposobnosti drvne industrije na inozemnom tržištu. U 6. poglavlju Međuzavisnost i planiranje, govori se o načinu planiranja i potrebi da se u planiranju vrši usklađivanje s razvojem u ostalim sektorima narodne privrede. Prikazana je međuzavisnost o ostalim sektorima narodne privrede i učešće šumarstva i prerade drva u širem smislu u društvenom proizvodu. U zadnjem, 7. poglavlju Sadašnjica i pogled u budućnost autor raspravlja o veličini poduzeća, mobilnosti resursa i privrednom orijentacijom uopće. SABADI zaključuje, da u preradi drva, osim proizvodnje celuloze i papira, veličina poduzeća nije preduvjet za visoku proizvodnost i konkurentnost na tržištu. Za njih je u prvom redu potrebna velika fleksibilnost i dobar, dinamičan proizvodni program orijentiran na tržište i njegove potrebe. U prikazu literature autor navodi 17 izvora iz domaće i strane literature. Pišući ove udžbenike autor je uz ogroman trud napravio pionirski poduhvat. To su prve knjige kod nas ovoga naslova i sadržaja prilagođene nastavnom programu šumarskih fakulteta. U svijetu, koliko nam je poznato, postoji samo jedan udžbenik pod naslovom »Ekonomika drvne industrije« od prof. dr. TADEUSZ MOLENDA (Varšava) ali sa drukčijim sadržajem. Kao šumar, ekonomista i dugogodišnji praktičar autor je uspio da nađe i građu i njen obujam prijeko potreban u praktičnom radu svakom inženjeru šumarstva i drvne industrije. Knjige će korisno poslužiti i onim praktičarima koji za vrijeme školovanja nisü dovoljno izučavali ovu materiju. Na kraju one će biti dragocjena literatura na II stupnju nastave (magistratura) na šumarskim fakultetima, na kojim se ova materija nije izučavala. D. Oreščanin |