DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 11     <-- 11 -->        PDF

UDK 630-45:595.7.001 (Psyllopsis fraxini) Sum. list CVIII (1984), 9


JASENOVA LISNA BUHA
(Psyllopsis fraxini L.)


Ivan MIKLOŠ*


SAŽETAK. Autor daje kratak morfološki opis jasenove lisne
buhe te iznosi neke podatke o njenoj biologiji, štetnosti i rasprostranjenosti
u SR Hrvatskoj. Štetnik se može naći na svim vrstama
roda Fraxinus, ali je najčešći na poljskom jasenu i to na
pomlatku i mladim stablima. Prezimljavaju jaja, smještena na
izbojcima, većinom uz pupove. Štete čine ličinke sisanjem sokova
iz Ušća. U nas se godišnje razviju dvije generacije. Zimska jegeneracija štetnija od ljetne.


UVOD


Od svih pet podredova reda Homoptera dva su za šumarsku entomologiju
malo važna, pa se o njima u udžbenicima i priručnicima govori samo
kratko i uopćeno, a pojedine se vrste gotovo uopće ne spominju. To
su Aleurodina (Štitasti moljci) i Psyllina (Lisne buhe). Štitasti su moljci
poznati kao poljoprivredni štetnici, koji čine znatne štete na raznom voću,
povrću te industrijskom i ukrasnom bilju. Broj lisnih buha koji živi na
šumskom drveću je doduše velik, ali ni među njima nema takvih, koje bi
se mogle nazvati važnijim šumskim štetnicima.


Ipak, dvije vrste iz tih podredova zaslužuju pažnju naših šumara po
tome, što se povremeno pojavljuju u povećanoj brojnosti i u onim nizinskim
šumama, gdje se jasen već dulje vremena masovno suši. Prva je jasenov
štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday) iz podreda Aleurodina,
a druga jasenova lisna buha (Psyllopsis fraxini L.) iz podreda Psyllina.
Obadvije čine štetu na sličan način, sisanjem sokova iz biljaka i izlučivanjem
medne rose. Našao sam ih na području šumskih gospodarstava Vinkovci,
Osijek, Nova Gradiška, Bjelovar, Sisak, Zagreb, Karlovac i Senj. O
jasenovom štitastom moljcu se u nas već pisalo (MIKLOŠ, 1978), dok o
jasenovoj lisnoj buhi u našoj stručnoj literaturi nema nikakvih podataka.


Od stranih autora treba posebno spomenuti SCHINDLERA i EHRHARDTA,
koji su uočili štetnost jasenove lisne buhe vi SR Njemačkoj te
istražili njenu morfologiju, biologiju, štetnost i način suzbijanja (SCHINDLER
i EHRHARDT, 1969). Tog je štetnika prikazao i SCHWENKE (1972)
u opsežnom djelu o šumskim štetnicima Evrope, uglavnom na temelju istraživanja
spomenutih autora. Isto tako spominju ga GUSEV i RIMSKIJ


* Prof. dr. Ivan Mikloš, dipl. inž. šum. Katedra za zaštitu šuma, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska cesta 25.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 12     <-- 12 -->        PDF

-KORSAKOV (1951) u priručniku o oštećenjima šumskih i dekorativnih
vrsta drveća i grmlja evropskog dijela Sovjetskog Saveza.


POLOŽAJ U SISTEMATICI I GEOGRAFSKO RASPROSTRANJENJE


Jasenova lisna buha spada u red Homoptera (Jednakokrili rilaši), pod-
red Psyllodea (Lisne buhe), familiju Psyllidae i podfamiliju Aphalarinae(KLIMASZEWSKI, 1973). Naziv Psyllodea potječe od grčke riječi psyllos(= buha), po tome što ti insekti imaju usni ustroj za bodenje i sisanje i
sposobnost skakanja poput buha (Aphaniptera). U našoj stručnoj terminologiji
uobičajen je naziv lisne buhe (KOVAČEVIĆ, 1950—1956), slično kao
u ruskoj — listobloški. Nijemci osim naziva Blattflöhe (Lisne buhe) imaju
i naziv Springläuse (Uši koje skaču), dok se u engleskom govornom području
upotrebljava termin Jumping Plant Lice (Lisne uši koje skaču).


KLIMASZEWSKI (1973) navodi za palearktičku oblast 4 familije s 49
rodova i ukupno 505 vrsta lisnih buha. Prema istom autoru rod Psyllopsissadrži 9 vrsta, koje žive većinom u Evropi, a hrane se isključivo jasenom.
Samo se za jednu od njih osim jasena navodi kao biljka-hraniteljica još
i Circaea lutetiana, a za drugu Corylus sp, Psyllopsis fraxini L. raširen je
u čitavoj Evropi.


MORFOLOGIJA


Odrasli oblik jasenove lisne buhe (si. 1) veoma je nalik na male cvrčke
iz familije Jassidae (njem. Zwergzikaden). Duljina tijela iznosi 2,5—3,0 mm.
Glava je kratka, široka, tamnosmeđa. Ticala su tanka, nitasta, sastavljena od


SI. 1. Jasenova lisna buha.


Jaja na izbojku jasena, ličinka posljednje razvojne faze i odrasli oblik.


(Orig.)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 13     <-- 13 -->        PDF

10 članaka. Facetirane su oči crvenosmeđe, velike i izbočene, a uz njih se
nalaze bjelkaste ocele. Usni je ustroj kao i u drugih Homoptera podešen
za bodenje i sisanje. Prva dva para nogu podešena su za hodanje, a stražnje
su dulje, s nešto zadebljalim bedrima i služe za skakanje. Stopala se
sastoje od dva članka, a zastopalje od dvije kandžice, između kojih je prihvatni
lap (empodium). Krila su zelena, s tamnijim mrljama prema vrhovima.
Prednja u stavu mirovanja krovoliko pokrivaju stražnja, koja su kraća.
Jaje je duguljasto poput vretena, na krajevima zašiljeno, prljavo bijele
boje. (SI. 1) Ličinka ima 5 razvojnih faza. Ispočetka je potpuno beskrilna,
a u posljednja dva stadija mogu se dobro vidjeti začeci krila. Osnovna je
boja ličinke žućkastobijela, s crnosmeđim mrljama na dorzalnoj strani u
starijim razvojnim fazama. Čitav je zadak pokriven finim dugim dlakama,
a sa strane bijelim izlučinama voska. Duljina potpuno odrasle ličinke
iznosi 2,0—2,5 mm (si. 1). Stadij nimfe je po građi ticala i nogu sličniji
odraslom obliku.


RAZVOJNI CIKLUS I NAĆIN ŽIVOTA


Prema vlastitim nalazima pojedinih razvojnih stadija u Hrvatskoj može
se zaključiti da jasenova lisna buha ima u nas dvije generacije godišnje.
Isti broj generacija navode SCHINDLER i EHRHARDT (1969) za SR
Njemačku i PAVLOVSKIJ (1955) za Sovjetski Savez. Godišnji razvojni ciklus
također je sličan onome u Njemačkoj te ima slijedeći tok: Prezimljavaju
jaja, koja su izlegle ženke prethodne, t.j. ljetne generacije u kolovozu i
rujnu prošle godine. Jaja su smještena na izbojcima, pojedinačno ili u manjim
skupinama, uz pupove, najčešće s njihove unutrašnje strane (si. 1).
Njihov se broj od vrha prema bazi izbojka postepeno smanjuje. U slučaju
guste populacije mogu se naći i između pupova po cijeloj duljini internodija.


Izlazak Učinaka iz jaja uglavnom se poklapa s početkom listanja jasena,
što se obično događa u mjesecu travnju. U proljeće 1981. god. jaja
su se u zagrebačkom parku Maksimir mogla naći sve do konca istog mjeseca.
Mlade se ličinke odmah počinju hraniti sisanjem sokova iz lišća, koje
se zbog toga postepeno deformira. S porastom Učinaka oštećenja postaju
sve uočljivija. Pod utjecajem toksina iz žlijezda slinovnica Učinaka listići
na rubovima zadebljaju, savijaju se od krajeva prema sredini u smjeru
naličja i konačno pretvaraju u rahle gale, koje posmeđe i osuše se, ali ne
otpadaju sa stabla (si. 2). U galama se nalazi voštana vunica i medna rosa,
koju izlučuju ličinke, osobito starijeg uzrasta. Isto tako mogu stradati i izbojci,
koji se zbog sisanja Učinaka iskrivljuju. Odrasli oblici pojavjuju se
početkom mjeseca lipnja. Njihovo je sisanje manje intenzivno od sisanja
ličinaka, pa su i oštećenja manja.


Sredinom lipnja mogu se naći jaja, a uskoro zatim i ličinke slijedeće,


t.j. ljetne generacije. U to vrijeme jasenovo je lišće odraslije i tvrđe, što je
razlog da na njemu ne mogu nastati tako izrazite štete kao na mladom proljetnom
Ušću. Koncem kolovoza i početkom rujna pojavljuju se odrasli oblici,
koji legu jaja i time obnavljaju godišnji razvojni ciklus. Gustoću populacije
najlakše je i najbolje određivati upravo na temelju broja tih jaja,
i to iz dva razloga: zato što se to može učiniti u dugom vremenskom
razdoblju od jeseni do proljeća iduće godine, i zato što stadij jajeta u to
11




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 14     <-- 14 -->        PDF

SI. 2. Jasenova lisna buha.
Razni stupnjevi oštećenja jasenovih listića od Učinaka.
(Orig.)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 15     <-- 15 -->        PDF

vrijeme neposredno prethodi onoj populaciji Učinaka, koja čini najveće
štete, pa tako utvrđena brojnost populacije ima i najveću prognostičku vrijednost.


Da bi se dobila bar približna slika prisutnosti jasenove lisne buhe na
jasenima u nizinskim šumama Hrvatske, određivana je na spomenuti način
gustoća populacije 1980. i 1981. godine na područjima šumarija Novska
i Čazma te u zagrebačkom parku Maksimir. U tu svrhu uzimani su uzorci
izbojaka, dugački 30—40 cm, sa mlađih jasenovih stabala. Rezultati su prikazani
u tablici 1.


Gustoća populacije jasenove lisne buhe u stadiju jajeta zimi 1980/81.


na nekim lokalitetima u SR Hrvatskoj


Tablica 1.
Ukupni broj Broj izbojaka Prosj. broj jaja
Lokalitet izbojaka
pupova jaja s
jajima
bez
jaja
po izbo
j ku
po
pupu
Grede-Kamare . 100 1.315 1.197 68 32 12,0 0,9
(68%) (32Vo)
Trstika 127 1.647 138 42 85 1,1 0,1
(33%) (67´/.)
Cerinski lug 90 954 592 54 36 6.6 0,6
(60%) (40Vo)
Park-šuma
Maksimi]´ loo 956 279 62
(62%)
38
(38;´/„)
2.8 0,3


Iz tablice se razabire da je postotak izbojaka na kojima su nađena jaja
iznosio 33—68. Prosječni broj jaja po jednom izbojku kretao se od 1 do
12, što iznosi po jednom pupu 0,1 do 0,9. SCHINDLER i EHRHARDT (1969)
utvrdili su da je jedna ličinka u stanju uništiti jedan listić jasena, što s
prethodnim i drugim potrebnim podacima može poslužiti za određivanje
kritičnog broja štetnika.


Prema podacima iz literature lisne buhe napada veliki broj prirodnih
neprijatelja. SCHINDLER i EHRHARDT (1969) navode ptice pjevice, pauke,
uholaže, vilinske konjice, zlatooke, bube-mare, stjenice, osolike muhe, muhe
gusjeničarke, muhe šiškarice, parazitičke osice Chalcididae i razne gljivice.
Prilikom vlastitih terenskih istraživanja u galama jasenove lisne buhe
nalaženi su pauci i uholaže, a u laboratoriju je uzgojeno nekoliko primjeraka
osolikih muha (Syrphus sp.).


ŠUMSKOGOSPODARSKO ZNAČENJE


Jasenova lisna buha monofagni je štetnik jasena. Na istraživanom području
nađena je na običnom, poljskom i crnom jasenu (Fraxinus excelsior,


F. angiistifolia i F. ornus). Najčešći je ipak na poljskom jasenu, koji pre


ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 16     <-- 16 -->        PDF

vladava u nizinskim hrastovim šumama Hrvatske. Napada stabla svih starosti,
ali izrazite štete čini na mlađim biljkama u prirodnom i umjetno podignutom
pomlatku. Prema zapažanjima SCHINDLERA i EHRHARDTA
(1969) u SR Njemačkoj napad je najjači na najsnažnijim i najvišim biljkama.
Isti su autori konstatirali veoma jaki napad u jednom rasadniku na
15—20 cm visokim jasenima, posađenim u razmaku 20 x 20 cm, gdje je
zbog toga uginulo 10—20% biljaka, dok je gubitak na prirastu preživjelih
biljaka iznosio čak do 10OV».


U našim nizinskim šumama hrasta lužnjaka jasenova lisna buha izgleda
da ima sve povoljnije ekološke uvjete za razvoj. Prije svega česte defolijacije,
kako jasena tako i drugih vrsta drveća, omogućuju jači priliv svijetla
u sastojine, što pogoduje štetniku, koji izbjegava zasjenu. Osim toga
defolijacije jasena, osobito od jasenove pipe, stvaraju i bolje trofičke uvjete
za ljetnu generaciju. Ta je generacija inače manje štetna od zimske,
jer se pojavljuje u vrijeme kada je lišće tvrđe i otpornije prema sisanju
ličinaka. Poznato je međutim da poslije napada jasenove pipe, koja u rano
proljeće uništi pupove, jasen prolista tek koncem lipnja ili početkom
srpnja, a to je po prilici vrijeme kada se pojavljuju ličinke ljetne generacije.
Tako sada i te ličinke imaju na raspolaganju kvalitetniju hranu, t.j.
mlado i sočno lišće.


Prije nekoliko godina u nas se počela naglo razvijati proizvodnja poljskog
jasena u rasadnicima, kao rezultat potrebe da se na umjetan način
pomogne obnova opustošenih jasenovih sastojina. Danas se u rasadnicima
na području nizinskih šuma uzgaja veliki broj jasenovih sadnica. U ovom
kratkom vremenskom razdoblju jasenova lisna buha se u tim rasadnicima
nije pojavila, ali s obzirom na veliku količinu hrane povoljne za tog štetnika,
postoji mogućnost da se to dogodi. Isto tako može se očekivati povećana
brojnost jasenove lisne buhe i u šumama gdje se jasen zbog pojačanog
sušenja sve više siječe, a istovremeno se na tim površinama naglo povećava
prirodni i umjetno posađeni pomladak, koji taj štetnik najradije
napada.


SUZBIJANJE


Informacije o suzbijanju jasenove lisne buhe do danas imamo jedino
od SCHINDLERA i EHRHARDTA (1969). Oni su nekoliko jakih napada tog
štetnika na mlade jasene u rasadnicima iskoristili za pokusno kemijsko suzbijanje.
Upotrijebljeni su razni tekući preparati na bazi HCH, Lindana i
losfornih estera u koncentracijama od 0,02 do 0,2%». Prskanjem je postignut
gotovo 100%-tni mortalitet, a razlika u djelovanju pojedinih preparata
nije se mogla primijetiti. Zaprašivanje je dalo nešto slabije rezultate. Najpovoljniji
trenutak za suzbijanje je onaj, kada listovi u proljeće dosegnu
duljinu od nekoliko centimetara. Ranijim prskanjem ne može se na biljke
nanijeti dovoljna količina preparata, a kasnije već mogu nastati veće štete.


Rezimirajući može se reći da jasenova lisna buha nije neki novi, niti
je sam po sebi, t.j. po svojim biološko-ekološkim značajkama, neki važan
šumski štetnik. Njegova se prisutnost u normalnim, zdravim jasenovim sa


14




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 17     <-- 17 -->        PDF

stojinama može gotovo zanemariti. No, stupanj njegove štetnosti valja
ocjenjivati u sklopu problema s ostalim štetnicima jasena i sadašnjim
zdravstvenim stanjem jasenovih sastojina u nizinskim mješovitim šumama
hrasta lužnjaka.


LITERATURA


Gusev, V. I. — Ri mski j-Kor sako v, M. N. (1951): Opredelitelj povreždenij
lesnih i dekorativnih derevev i kustarnikov evropejskoj časti SSSR.
Moskva-Leningrad


Klimaszewski , S. M. (1973): The Jumping Plant Lice or Psyllid´s (Homoptera,
Psyllodea) of the Palearctic. An Annotated Chek-List. Annates zoologici
Tom XXX, Nr. 7. Polska akademia nauk, Warszawa


Kovačević , Ž. (1950—1956): Primijenjena entomologija, knjiga I—III, Zagreb
Mikloš , I. (1978): Jasenov štitasti moljac (Siphoninus phillyreae Haliday). Šu


marski list, 4—5, Zagreb
Pavlovskij , E. N. (1955): Vrediteli lesa. Spravočnik, II, Moskva-Leningrad
Schindler, U. — Ehrhardt, W. (1969): Beobachtungen über Psyllopsis


fraxini L. (Psyllidae, Blattflöhe), einen Schädling an Jungeschen. Zeitschrift
für angewandte Entomologie, Band 63, Heft 3, Hamburg-Berlin
Schwenke , W. (1972): Die Forstschädlinge Europa´s, 1. Band, Hamburg-Berlin


Ash Jumping Louse
(Psyllopsis fraxini L.)


Summmary


After a short morphological description of the Ash jumping louse (Psyllopsis
fraxini L.) the author gives ´some data on its biology, damage and the area of
distribution in Croatia. This insect pest is monophagoUs, living on various species
of Fraxinus. In this country it produces two generations in a year. The larvae
feed on leaves sucking out the sap and producing characteristic galls. The
overwintering generation produces greatest injuries, particularly on young trees,
in may.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Zajednica fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta Jugoslavije,
Sekcija za organizaciju i ekonomiku


organizira


JUGOSLAVENSKO SAVJETOVANJE


o temi
DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA
I PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA


Savjetovanje će se održati u Splitu 24. i 25. travnja 1984. godine s programom:


REFERAT: Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim


proizvodima


1. Neka do´sadašnja iskustva u udruživanju šumarstva, prerade drva i prometa
drvnim proizvodima u Jugoslaviji
Naručeni referati:


— Iskustva iz SOUR »Šipad«, Sarajevo

Iskustva iz SOUR »Treska«, Skopje
— Gozdarstvo in lesna industrija Gorenjske, Bled
— Iskustva iz SOUR »Slavonska šuma«, Vinkovci.
2. Organizacijske podloge za razvijanje dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi
drva
i prometu drvnim proizvodima
Naručeni referati:



Organizacija rada i ´sredstava u udruženom radu u šumarstvu, sadašnje
stanje i putovi razvitka
— Viši oblici udruživanja rada i sredstava u šumarstvu, preradi drva i prometu
— Norme i normativi kao osnove planiranja i stimulativne raspodjele

Vrednovanje poslova i radnih zadataka kao podloge za stimulativnu raspodjelu
prema rezultatima rada
— Međusobne ovisnosti dohotka i korištenje fonda radnog vremena

Proizvodnost rada kao osnova za stvaranje dohotka.
3. Organizacijsko-tehnički i tehnološki činioci u službi razvijenih dohodovnih
odnosa
Naručeni referati:



Razgraničenje i povezanost između grana i djelatnosti kao podloge za
povećanje dohotka u šumarstvu, preradi drva i prometu — zajednički
programi, zajednički proizvodi

Korištenje raspoloživih kapaciteta i mogućnosti unapređenja u šumarstvu

Korištenje raspoloživih tehnoloških kapaciteta i mogućnosti unapređenja
u drvnoj industriji
— Mogućnosti boljeg korištenja raspoložive sječive drvne mase

Stanje i razvitak si´stema informacija u šumarstvu, preradi drva i prometu.
4.
Ekonomsko-financijske osnove dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi
drva i prometu
drvnim proizvodima
Naručeni referati:



Kretanje ekonomičnosti, reproduktivne sposobnosti i rentabilnosti u šumarstvu
i preradi drva

Putovi unapređenja stjecanja i raspoređivanja zajedničkog prihoda
— Utvrđivanje, odvajanje i namjena rente

Razvijanje oblika motivacije radnika i radnih kolektiva za unapređenje
rada i proizvodnje
— Zajednički prihod i njegovo plan´sko i obračunsko raspoređivanje

Odnosi između proizvodnih grana kao pretpostavke povećanja zajedničkog
prihoda

Uklapanje šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima u privredni
sistem zemlje.