DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 25 <-- 25 --> PDF |
UDK 630*95 (093) Sum. list CVIII (1984), 23 GOSPODARSKA JEDINICA VIROVITIČKA BILO GORA U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1981. GODINE Milan DRNDFXIC SAŽETAK. Autor prikazuje stanje gospodarske jedinice Bilo gora (Šumarija Virovitica) na osnovu podataka četiriju uzastopnihgospodarskih osnova. Pretežni dio g. ;´., oko 5500 ha, do 1945. godine bile su u vlasništvu imovnih općina, a manji, oko 1500 ha, u vlasništvo zemljišnih zajednica. Imovne općine šume su 1929. godine kupile od privatnih veleposjednika. V vrijeme izrade prvegospodarske osnove, 1951. god., prosječna drvna masa iznosila je 122 mVha, po drugoj gospodarskoj osnovi, iz 1961. god., 162 mVha, po trećoj, iz 1971. god., 191 m3lha a po četvrtoj, rađenoj1981. godine, 252 mltha. Ovi podaci pokazuju, da se šumama ove gospodarske jedinice pravilno gospodarilo, (op) UVOD U Šumarskom listu br. 9—10/1982. prof, dr Dušan K 1 e p a c, redovni profesor uređivanja šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objavio je jedan od svojih značajnih referata pod naslovom »Osnovne postavke i principi gospodarenja u šumama svijeta i u našoj zemlji«. U tom referatu prof. Klepac prikazao je šumski fond i prirastni etat u razmjerima svijeta, Europe i naše zemlje i potrošnju, koja je općenito u porastu za 2% godišnje, posebno sortimenata za mehaničku i kemijsku preradu. Organizacija FAO ocjenjuje da će u 1995. godini biti potrebno oko 50% drva više nego ga je potrošeno 1975. godine odnosno količina od četiri milijarde m», od čega 2,3 milijarde građevnog a 1,7 milijarde ogrjevnog. Ovaj članak, i u njemu dane postavke i principi, bili su ishodište i koordinatni sustav za prikaz jednog stanja na terenu iz bogate operative službe uređivanja šuma Šumskog gospodarstvo u Bjelovaru, poticaj da se prikaže gospodarska jedinica Virovitička Bilogora u razdoblju od 1945. do 1981. godine. U tom razdoblju uređajni radovi sa svim mjerenjima, snimanjima i istraživan jama obavljeni su četiri puta, 1951, 1961, 1971. i 1981. godine. Prve tri izradio je autor ovog rada i to je vjerojatno jedinstven slučaj u našoj zemlji, da je jedan uređivač imao prilike vidjeti rezultate provedbe danih smjernica gospodarenja u tako dugom periodu i koristiti ih za sastav novih osnova. Milan Drndelić, dipl. inž. šum. u m., Bjelovar, Trg Republike 11. 23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ovom prilikom ne mogu mimoići riječi našeg poznatog profesora uređivanja šuma dra Đuru Nenadića , koji nas je upozorio da prvu knjigu za uređivanje šuma nije napisao šumar nego rudarski inženjer — Hans Karlovit z — i to iz bojazni, da će nestati drva za potrebe rudarstva, staklarstva i dr. Međutim, kako u svijetu tako i u nas, dokazalo se da se šume mogu dobro očuvati kao prirodni resursi, ako su gospodarene po dobrim uređajnim osnovama. Glavna je i specifična karakteristika šumarstva, da ono koristi prirodni resurs, koji se, uz pravilno gospodarenje, sam obnavlja i to onda ako se od drvne mase koristi samo prirast odnosno kamate drvnog fonda kao glavnice. OPĆENITO O GOSPODARSKOJ JEDINICI BILO GORA Geografski položaj Gospodarska jedinica »Bilo gora« nalazi se u istočnom dijelu istoimene planine oko 17» 23´ istočne dužine od Greenwich-a, te na 45° 45´ sjeverne geografske širine. Čitava gospodarska jedinica nalazi se na padinama Bilo gore kao suvisli kompleks osnovne ekspozicije prema sjevero-istoku. Reljef terena je lepezast s tri temeljna gravitaciona pravca prema podravskoj nizini. Najveći dio gravitira prema željezničkoj stanici Virovitica, drugi prema željezničkoj stanici špišić Bukovica a treći prema Vukosavljevici, dakle na željezničku prugu Koprivnica — Virovitica — Osijek. Paralelno s prugom nalazi se i asfaltirana cesta. Površina gospodarske jedinice, prema stanju 1951. godine, iznosi 7 167 ha. Do svršetka drugog svjetskog rata šume su bile u vlasništvu imovnih općina i zemljišnih zajednica. Po gospodarskoj podjeli do 1981. godine, kada je broj odjela povećan na 150, šume su pripadale: a) bivšoj Zem. zajednici Virovitica odjeli 1—18, b) bivšoj Brodskoj imovnoj općini odjeli 19—74, c) bivšoj Đurđevačkoj imovnoj općini odjeli 75—81, 84—91 i 95—103, d) bivših Zem. zajednica Špišić Bukovica, Vukosavljevica i Turnašica odjeli 82, 83, 92—94, te 104—110. Imovne općine kupile su 1929. godine šume od poduzeća »Drach«, industrija d. cl. sa sjedištem u Zagrebu, a pilanom u Virovitici (Antunovac), a zemljišne zajednice posjedovale su šume, koje su im dodijeljene segregacijom od Virovitičke gospoštije Schaumburg-Lippe. Zakonskom likvidacijom imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine i ovaj šumski posjed postaje općenarodna imovina i ulazi u sklop Šumarije Virovitica, Šumsko gospodarstvo Bjelovar. Cjelokupni posjed nalazi se na području Općine Virovitica. Značajno je za ovu gospodarsku jedinicu da pored suvislosti kompleksa površina privatnih enklava, šuma, iznosi tek 1% ukupne površine. Pored grada Virovitice ovoj gospodarskoj jedinici gravitira i 48 sela i naselja sa 4 500 domova i 19 060 stanovnika. Prema narodnosti uz Hrvate i Srbe nalaze se i Česi, Slovaci, Madžari i Romi, a po zanimanju su zemljoradnici, radnici, obrtnici i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Glavno čvorište, kako saobraćaja tako i trgovine, je grad Virovitica. To je kulturno i ostalo sjedište toga dijela srednje Podravine sa 14.117 stanovnika. Grad se spominje od 1234. godine, nakon što je hrv. ugarski kralj Bela IV dao status grada, a godine 1984. grad se sprema za proslavu 750. godišnjice svoga postojanja. Na žalost kasnije u XVI stoljeću pa do 1684. godine grad je pod turskom vlašću. Od godine 1785. grad je sa čitavom Slavonijom pripojen Hrvatskoj i bio je nekada i sjedište Županije. U centru grada je lijepi dvorac i park grofa Draškovića. Grad je veoma simpatičan i poznat po svojim kulturnim baštinama i dugogodišnjom kulturom u oblastima prosvjete i sportskih aktivnosti. Veliki ugled ima njihovo gradsko kazalište, muzej, srednje škole, kulturna društva, kao na pr. Hrvatsko pjevačko društvo »Rodoljub« (1980. god. proslavilo 100 godina postojanja). U gradu su razvijena i razna sportska društva. Seljaci uz klasične poljoprivredne usjeve u novije vrijeme uzgajaju i duhan te šećernu repu. Razvijeno je i stočarstvo. Voćarstvo i vinogradarstvo skromnog je opsega. Ekološki uvjeti Masiv Bilo gore nastao je u mlađem tercijeru, u neogenu s pretežnim materijalom iz pliocena. To su naslage lesa, prapora i diluvijalne gline, koje su u nekadašnjem Panonskom moru tvorile otok. Šumska tla su duboka, svježa teksture pjeskovite ilovače, koja je mjestimično prošarana naslagama šljunka. Redovno su pokrivena zdravim humusom i listincem, dakle vrlo dobra za rast šuma. Na osnovu bonitiranja prema visinskom prirastu optimalne vrste na dotičnom tlu od ukupne površine otpada na: I bonitet 5 195,26 ha, I/II bonitet 1211,75 ha, II bonitet 131,22 ha i na III bonitet 45,00 ha, što čini ukupno 6 583,23 ha šumske površine. Najviša kota u gospodarskoj jedinici nalazi se u šumskom predjelu Gradina s 245 m nadmorske visine, a najniža je također u tom predjelu s kotom 147 metara. Vodeni tokovi sastoje se od kratkih potoka od kojih je najveći potok Odjenica. Na tom području nalazi se više vrela od kojih je neka uredio i održavao pok. Franjo Križić, službenik Šumarije Virovitica. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji područje Bilo gore pripada humidnoj klimi s P/E faktorom (tj. brojčanoj vrijednosti efektivnosti oborina) između 64 i 127. Kišni faktor prema Gračaninu iznosi 90. Srednja godišnja temperatura iznosi 10« C u granicama između —25° i 35° C, a prosjek godišnjih oborina iznosi 900 mm. Snijeg je redovna oborina, a njegova visina kreće se između 30 i 100 cm. Snijeg dosta često oštećuje mlađe i srednjedobne sastojine (snjegolomi). Rani jesenji i kasni proljetni mrazevi su rijetki. Vladajući vjetar je sjeverac jačine 0,5—2,5 Beaufort-ove skale odnosno prosječno 1,5 s maksimumom u mjesecu travnju. Izvozni uvjeti Naprijed je već navedeno da sve šume ove gospodarske jedinice gravitiraju prema željezničkoj pruzi i cesti u podravskoj ravnici. S ovim ko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 29 <-- 29 --> PDF |
munikacijama povezane su poprečnim javnim i asfaltiranim cestama i šumskim putevima: 1. cesta Virovitica — Grubišno polje 2 km, 2. cesta Virovitica — Jasenaš (Miokovićevo) 6 km, 3. cesta Šareni mostovi — Razbojište 6 km, 4. cesta Špišić Bukovica — Jasenik — Prolom 9 km, 5. cesta Špišić Bukovica — Meterov jarak 7,5 km, 6. cesta Lozan — Vukosavljevica — Šanac 8,5 km, 7. cesta Duga Slatina — Vilovska kosa 3 km. Ceste pod 1—3. su asfaltirane. Za privlačenje od sječine do pomoćnog stovarišta izgrađuju se vlake po kojima se drvo dovlači traktorima OOUR-a »Transporti« Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar. Od pomoćnog stovarišta do željezničke stanice ili neposrednih potrošača (pilane i kalupane u Virovitici, i dr.) sortimenti se prevoze kamionima Gospodarstva ili korisnika, odnosno privatnika. Prostorno drvo do pomoćnog stovarišta prenosi se konjima (samarašima) s pretežnom radnom snagom iz Bosne. SI. 1. Pogled na Dugoračku kosu (odj. 61), Brkinu kosu (odj. 64) i na Poljane (odj. 64) Ceste su zamijenile dvije šumske uskotračne pruge, kojima je izvoženo drvo ne samo iz ove gospodarske jedinice, nego i iz državne šume na drugoj strani Bilo gore. Jedna je pruga bila na pilanu »DRACH«, a druga na pilanu »VIRBO« i glavnu željezničku stanicu Virovitica grad. Prema takvoj mreži puteva privlačenje drvnih sortimenata do pomoćnog stovarišta obavlja se na relacijama između 100 i 2 500 met., a prijevoz od tih stovarišta do željezničkih stanica ili pilane u Virovitici na relacijama između 3 i 15 km. Dužina prijevoza ovisi o pojedinim sortimentima i o kupcima (potrošačima) i ona iznosi: a) za trupce F i L svih vrsta drveća, koji se prevoze izravno Tvornici furnira u Bjelovaru između 55 i 75 km; 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 30 <-- 30 --> PDF |
b) za pilanske trupce DIP-u »TVIN« u Virovitici, za pilanu i kaluparu, između 5 i 30 km; c) za ostalo tehničko drvo ovisno o kupcima; d) za celulozno drvo prema kupcima: u Banja Luku kamionima kup ca, a ono za izvoz vagonima JŽ; e) za ogrijevno drvo dužina prijevoza također je različita, ali najviše ga koristi stanovništvo Virovitice i okolnih sela, dok se višak otprema u Osijek i u druge gradove. UREĐAJNE OSNOVE Prva osnova, prema Uputstvima za uređivanje šuma br. 3437/48. FNRJ i privremenih Uputstava br. 19 755/A—2/48. NRH, izrađena je 1951. godine. Tada se ta gospodarska jedinica nazivala Virovitičke prigorske šume s unutarnjom podjelom na 1.10 odjela. Revizija ove osnove izvršena je 1960/61. godine, a 1971. izrađena je nova za period do 1990. godine. Revizija ove osnove obavljena je 1981. godine. Revizijom 1981. godine povećan je broj odjela na 150, jer su neki odjeli prve podjele bili i do 100 ha, dok je kasnije Pravilnikom o izradi šumsko-gospodarskih osnova od 5. 11. 1968. godine (NN br. 47/68) propisana površina od najviše 60 ha. Pravilnik o izradi programa za unapređenje šuma od 2. 12. iste godine propisano je 60 ha kao najveću površinu za jedan odjel. Ciljevi gospodarenja Svrha je gospodarenja s ovim šumama uzgajanje što veće i vrijednije drvne mase optimalnih vrsti drveća i njihove smjese prema prihodnoj sposobnosti tla, koju kontinuirano treba podizati i održavati. Svagdje treba povećavati produkcionu snagu tla, jer je ona trajni i osnovni u našim klimatskim prilikama i najvažniji faktor produkcije. Zato treba voditi po principu stroge potrajnosti šuma permanentno, racionalno šumsko gospodarenje. Za ovo treba vršiti pravodobnu i valjanu njegu mladika, čišćenje, prorede, a i stručno izvođenje svih faza oplodnih sječa, već prema stanju podmlatka. Sječe i pošumljavanja te ostalo treoa vršiti po općoj sječnoj osnovi i osnovi kulturnih radova, ali tako da se zatečeno (konkretno) stanje sukcesivno provede u željeno normalno stanje. Ovo će se postići kada budemo imali normalan broj i normalne površine svakog dobnog razreda, te u istima normalne obraste. Kada ovo imamo i kada stručno vodimo gospodarenje onda ćemo imati i normalne priraste te etate u našim šum. gospodarskim jedinicama. Ova se dinamika kretanja života naše šum. gospodarske jedinice vidi lijepo u grafikonima o kretanju razvoja dobnih razreda (vidi str. 37). Unošenjem i dodavanjem vrijednijih vrsta, naročito brzorastućih (topola, joha, lipa i crnogorice) te stvaranjem mješovitih sastojina znatno ćemo povećati naš šumski fond i njegovu vrijednost, jer ćemo povećati kako kvantitativni, tako i kvalitativni prirast tj. povećati udio tehničkog drveta. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Tehničko drvo biti će sigurna alimentaciona sirovina za drvnu industriju i druge korisnike, a iz ovršina stabala i lošija drvna masa biti će ogrijevno drvo za potrebe naselja i žitelja okolnih sela, njih 48, koliko ih gravitira ovoj gospodarskoj jedinici. SI. 2. Oplodna sječa u predjelu Kinkovo (odj. 83) Tipovi uzgoja Sigurno da bi prednje istaknutoj svrsi gospodarenja najbolje odgovarao i osigurao jedino visoki tip uzgoja, jer se u njemu proizvode najveća drvna masa i ujedno najkvalitetnija Ij. s najvišim udjelom tehničkog drveta. Taj tip uzgoja je najbolji za očuvanje prihodne sposobnosti tla, kao i za popravak degradiranosti tla i sastojina. Visoki uzgojni oblik naročito odgovara hrastu, bukvi, lipi i grabu, kojih baš ovdje i najviše ima. Male bagremove sastojine su pretežno na tlima živoga pijeska oko Vukosavljevice, Turnašice i Špišić Bukovice kao krajni domet poznatih živih Đurđevačkih pijesaka, razvučenog spruda od Molva do Špišić Bukovice. Bagrem čini iznimku i uzgajati će se u niskom uzgojnom obliku radi njegove velike izbojne snage iz panja, a uzgajati će se u ophodnji od 5—20 godina, već prema tome hoćemo li uzgajati kolje, ogrijev ili za rudno drvo, odnosno kolarsku građu. U svakom slučaju bagrem će dobro doći i okolnim pčelarima, jer ovamo dolaze i pčelari s prikolicama čak iz Bjelovara. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Fitocenoze Na temelju djelomičnih terenskih istraživanja, što ih je proveo Šumarski institut Jastrebarsko, u ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se slijedeće fitocenoze. 1. Šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv) kojoj pečat daje veliko učešće graba (Carpinus betulus L.). 2. šuma kitnjaka i graba s bukvom, koja se u ovoj zajednici nalazi kao oaze, grupe ili pojedinačno uprskana stabla, pa sastojine daju dojam mješovitih sastojina kitnjaka, graba i bukve. 3. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, koja se nalazi na staništima s višim nivoom podzemne vode. 4. Šume lipe sa šašem (Carico silvaticae prov.), koja se ovdje nalazi u prelaznim zonama prema bukovim šumama. Preteže velelisna lipa, ali se nalaze i ostale dvije vrste lipe. 5. Šuma crne johe sa šašem (as. Alnus glutinosa — Carex brizoides Horv.), koje se sastojine nalaze uz potoke i povezuju grabovu s bukovom šumom. 6. šume bagrema, koje su podignute na pjeskovitim tlima. Stanje uređajnih i dobnih razreda 1971. i 1981. godine Površina Čistina DOBNI RAZREDI I 1— 20 g. II 21— 40 g. III ha ha ha m3 ha m3 ha 1971. godine »A« hrast/bukva »B« grab »C« lipa »D« četinjača »E« bagrem 4.374,38 772,02 1.233,60 153,49 92,14 6,02 — 6,64 29,84 — 340,38 55,78 39,51 81,36 40,20 4555 — 84 — 1699 795,60 265,73 449,11 7,13 49,96 139235 43962 80365 1522 6460 1885,10 450,51 691,00 35,26 1,97 UKUPNO: 6.625,73 42,50 557,23 6338 1567,53 271544 3063,85 1981. godine 1. hrast 2. bukva 3. grab 4. lipa 5. bagrem 6. joha 7. četinjače 8. čistine 9. sjemenske 1584,85 969,02 2199,59 1826,19 198,06 121,01 140,49 204,44 3,10 58,10 182,25 242,78 55,57 63,76 21,80 103,21 — — — — 924 — — 22,55 55,36 218,22 52,89 34,30 38,87 11,49 3222 8552 33494 12306 6683 6233 1689 245,73 299,65 1393,04 1146,48 — 20,24 12,46 UKUPNO: 6806,75 727,47 924 433,68 72179 3117,60 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 33 <-- 33 --> PDF |
7. Sastojine četinjača (bora, borovca, duglazije, jele, smreke i ariša), kojih se površina povećala introdukcijom od unazad 20 godina. Uređajni razredi Uređajni razredi i stanje sastojina po dobnim razredima prikazani su podacima u tabl. 1. Dano je stanje 1971. i stanje 1981. godine. Za ove dvije godine postoje razlike u uređajnim razredima. Dok su uređajni razredi 1971. godine temeljeni na sastojinskim karakteristikama, 1981. godine oni su formirani prema zastupljenosti pojedinih vrsta, jer tako propisuju izmjene naprijed navedenog Pravilnika o izradi šumsko-gospodarskih osnova. Stoga se mogu upoređivati samo stanje drvnih masa 1971. i 1981. godine. Osobno se ne možemo složiti s formiranjem uređajnih razreda prema pojedinoj vrsti drveća kao gospodarski neopravdanim. Dok je uređajni razred za grab 1971. godine iskazan s površinom od 772,02 ha, 1981. godine iskazan je s 2 199,59 ha! Međutim u ovim, kao sigurno i u ostalim, mješovitim sastojinama hrasta i graba, grab je samo vrsta pratilica, koje će se udio tokom vremena uslijed proreda smanjivati. Prema tome uređajni razredi trebali bi se formirati prema glavnoj vrsti u mješovitim sastojinama time, Tablica 1 DOBNI RAZREDI 41—60. g, IV 61--80. g V 81--100 g. VI 101 -120 g. UKUPNO m3 ha m3 ha m3 ha m» ha ms 411632 938,26 367618 193,90 67329 215,12 29060 4360,36 959429 73449 — — — — — — 772,02 117411 156050 47,34 12499 — — — — 1226,96 249038 9179 — — — — — — 123,75 10701 502 — — — — — — 92,14 8661 650852 985,60 320117 193,90 67329 215,12 29060 6583,23 1,345240 64884 760,12 272556 494,45 176060 3,90 1616 1584,85 518338 86755 220,10 72827 211,16 76772 — — 969,02 244906 322087 285,90 68254 19,65 5098 — — 2159,59 429523 344266 271,25 100377 — — — — 1526,19 456949 — — — — — — — 98,06 7607 2924 40,10 10306 — — — — 121,01 19453 3634 13,33 3548 — — — — 140,49 8871 204,44 — — — — — 3,10 1456 824550 1590,80 527868 725,76 258133 3,90 1616 6886,75 1686766 31 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 34 <-- 34 --> PDF |
da sc za svaku vrst posebno iskaže i drvna masa, a ne i površina koju ona »zauzima«, jer istu površinu u mješovitim sastojinama zauzimaju dvije, pa i tri vrste, kako je propisao i Pravilnik iz 1981. godine.* Ophodnja Prema cilju gospodarenja i zatečenom stanju, kao i željenim omjerima smjese po vrstama drveća određuje se i ophodnja, a posebno za postizanje dimenzija glavnih sortimenata pojedinih vrsta. Prema svrsi gospodarenja postoje i različite sječne zrelosti. U našoj praksi ophodnje bi trebale iznositi u intervalu, koji je određen apsolutnom (u,) i ekonomskom (uz) zrelošću (vidi graf. 1.). Prema tome ophodnja bi trebala biti duža ili jednaka ophodnji apsolutne zrelosti, a kraća od ophodnje ekonomske zrelosti, tj. uz U (U|). Ciljevi gospodarenja Radi prevladavanja učešća dviju glavnih vrsta hrasta i bukve (u budućnosti) i postizanja njihovih pilanskih trupaca dijelom i furnira, određena je bila ophodnja za te dvije vrste sa 100, odnosno 120 godina. Uz tu ophodnju može se očekivati postizanje debljine trupaca od 40—60 cm/50 cm. Ovo produljenje ophodnje slijedi već i prema dosadašnjem stanju i razvoju dobnih razreda (vidi priložene grafikone). Ovo naročito oni famozni II i III dobni razredi koje ne možemo i ne smijemo u jednom periodu (20 godina) posjeći. Za ostale vrste drveća najpovoljnije su ophodnje (a suglasno i sa čl. 11. cit. Pravilnika) kako slijedi: a) za jasen i brijest 80 godina b) za johu i lipu 60 godina c) za topolu 30 godina d) za bagrem 20 godina e) za četinjače 80 godina f) za kesten 60 godina No sječa često ovisi o obrastu pojedinog šumskog otsjeka, koji se može i mora sjeći i bez obzira na starost, ako je obrast pao ispod 0,4, a radi se o manjoj površini koju nije teško ponovno pošumiti. To su obično i površine za tzv. konverzije. Šumski fond po površini i specifikaciji Po godinama premjerbe odnosno uređivanja šumski fond prikazan je u tabl. 2. * PRAVILNIK o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama od 19. veljače 1981. (Narodne novine god. XXXVII (CXLIII) br. 19. od 19. svibnja 1981. godine. U čl. 3. propisano je, da se »uređajni razredi određuju prema namjeni šume i glavnoj vrsti drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno sječive zrelosti, bez obzira, u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi, kao i prema načinu postanka sastojine, a nakon što se utvrde ekološkogospodarski tipovi i prema obrastu«. — Prema čl. 97 ekološkogospodarske tipove treba utvrditi do 31. prosinca 1985. godine. 32 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tabl. 2 Godina Obraslo Neobraslo Poljoprivredno Neplodno SVEGA 1951. 6590,51 107,62 290,30 178,44 7.166,87 1961. 6565,74 137,78 289,80 178,44 7.171,76 1971. 6583,23 42,50 284,22 223,90 7.133,85 1981. 6602,31 204,44 300,59 69,06 7.176,40 Kako ovi podaci pokazuju vidi se da kroz čitavih 40 godina nije bilo većih odstupanja tj. niti povećanja, niti smanjenja posebno obrasle površine. I upravo ovakav »konstans« je nama, odnosno najviše našim Šumarskim fakultetima i Srednjim šumarskim školama u edukativne svrhe dragocjen, da možemo pratiti ostale promjene i kretanje naših osnovnih faktora u nauci u uređenju šuma, tj. kretanju šumskog fonda po površini i masi, zatim praćenje prirasta, etata, šumsko kulturnih radova, zaštite i sveg ostalog. Površina, boniteti, vrste drveća, obrasti, prirasti i etati, itd. prikazani su sa svim potrebnim detaljima kroz 4 uređajna mjerenja — su dovoljni uzorci i indikator za donošenje stručnih sudova za sve naše šumarske znanstvene discipline od uzgoja, genetike, dendrometrije i uređivanja šuma. Šumski fond po masi i vrsti drveća Šumski fond po masi i vrsti drveća prikazan je u tabl. 3. Tabl. 3 Vrst drveća Drvna masa u godini u ms 1951. g. / 1961. g. »/» 1971. g. "/» 1981. g. Vt Hrast Bukva Grab 186.960 187.660 258.258 23,4% 23,4´»/» 32,2»/» 274.206 186.231 294.682 25,8»/» 17,6% 27,8% 372.014 195.374 310.504 27,7»/» 14,S»/o 23,1*/« 447.837 267.085 471.429 26,5% 16,0»/» 25,0% Javor Lipa 486 146.882 18,3% 265 249.295 23,5´V» — 367.962 — 27,4»/« 25.815 450.284 1,5"/» 26,6»/» Brijest Joha Bagrem Četinjari Ostalo tvrdo Ostalo meko 3.025 4.929 3.135 4.429 5.951 — 0,4´V» 0,4*/» 0,4% 0,5»/» 0,7»/« — 585 585 4.723 5.846 40.413 — 0,4»/» 0,5»/» 3,9% — — 5.778 8.177 9.729 75.502 — — 0,4% 0,6% 0,7V» 5,6»/» — — 19.178 8.713 12.991 32.237 1.137 — 1,2»/» 0,4«/o 0,8% 1,9"/« 0,1´»/» Ukupno 801.229 100 »/» 1,061.671 100 "/» 1,345.240 100 /. 1.686.766 100 / Prosječna drvna masa po 1 ha iznosila je: 1951. god. 122 m3, 1961. god. 162 m:>, 1971. god. 191 m» i 1981. god. 252 m». Iz ovog pregleda stanja i kretanja šumskog fonda od 1961. do 1981. godine može se zaključiti: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Za vrijeme od 40 godina, uz gotovo istu šumsku površinu, drvni fond stalno se povećavao i povećao za preko dva puta (od 122 m:i 1961. na 252 m´> 1981.) i postigao željenu normalu. Međutim to ne znači da je šumsko- gospodarska jedinica Virovitička Bilo gora u normalnom stanju. Po nauci o uređivanju šuma gospodarska jedinica je u normalnom stanju ako ima: 1. normalni broj dobnih razreda, 2. normalnu i jednaku površinu svakog dobnog razreda (što ovdje nije), 3. normalni prirast i 4. normalni obrast. SI. 3. Sastojina borovea i jele u predjelu Cipovi (odj. 36c) Upoređujući stanje u intervalu od 40 godina, vidimo povoljno povećanje šumskog fonda po masi, tj. kvantitativno, a sigurno još više je povećanje i kvalitativno, jer se sa sastojinama uzorno vodilo šumsko gospodarenje, tj. na vrijeme vršena njega, prorede i ostale sječe, ali pri tom najvažniji je uzrok ovog povećanja i dobrog kretanja u desno, odnosno prelaz u starije dobi svakoga razreda, a s time i boljih prirasta te obrasta sastojina. 2. Promatrajući i analizirajući stanje učešća pojedinih vrsta vidi se, da se omjeri smjese vrsta (njih 10 pretežnih), nisu znatno mijenjali osim |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici žilave i snošljive cenoze na svom optimalnom staništu. Pošto poznajem stanje šumskog fonda od 1941. godine ističem, da je bilo onda više starih bukovih i hrastovih sastojina, koje su dotadanje dvije jake bivše firme »VIRBO« i »DRACH« previše posjekle. Kao posljedica toga je onaj strašni grafikon drugog dobnog razreda iz 1951. godine kao i pojava većeg učešća lipe i graba. Već godine 1951. težili smo da se propiše, da se šumsko gospodarenje ima tako racionalno voditi, da se sukcesivno postignu slijedeći omjeri smjesa vrsti drveća i to: a) hrasta 25—30´/» b) bukve 16--25,;7» c) graba25-25—20% %% i dalje-20 na 13»/« d) lipe 18--22% c) četinjača 1--3% f) bagrem, da radi pčelara i dr. do do IV» g) OTL (jasen i dr.) do 2°/» h) OML (joha i dr.) do 2°/o Prekomjerne sječe pred drugi svjetski rat i prilike u istom, te prvih godina poslije rata negativno su utjecale na stanje dobnih razreda ove jedinice. Zakasnili su pravovremeni uzgojni zahvati njege i čišćenja, te urednih proreda i oplodnih sječa. Radi toga su u tadanjem prvom dobnom razredu propale mlade bukve i hrastići, a tada su u međusobnom ribanju — borbi za život nadjačale biljke lipe i graba. Kako se iz tablice vidi, mi smo ipak uspjeli smanjiti grab s 32,2°/» u 1951. godini na kasnije manje postotke i sada ga zaustavili na 25lo/o. No da čitaocima kažemo nešto kuriozitetno, da nas grab ovdje toliko ne uznemiruje, jer je dobro došao kao stalna sirovina za tvornicu kalupa u Virovitici. Ne trebamo biti nezadovoljni ni ovim učešćem lipe, jer je to, uz topole i četinjače, vrsta s najvećim i najkvalitetnijim prirastom. To više, što već 30-godišnja stabla daju dobro upotrebivu seljačku građu i zamjenjuje građu od četinjača, pa je lipa ovdje stekla i naziv »podravska jelovina«. Međutim lipa i poboljeva, a uzroke toga istražuje Mr. J. K a r a v 1 a (a materijal će iskoristiti za doktorsku dizertaciju). Negdje i sam teren po svom pedološkom sastavu uzrok je određenih vrsta, kao pomenute sastojine bagrema u šumama oko Vukosavljevice, Špišić Bukovice i Turnašice. Isto tako imamo danas i srednjodobna stabla borovca (Pinus strobus), unešenog prije uz bivše šumske pruge kao raritet i kao sklonište za jelensku i drugu šumsku divljač. Sadašnjem stanju omjera smjese vrsti drveća su i propisi usklađenja lovno gospodarskih osnova sa šumsko gospodarskom osnovom radi sigurnijeg života i vitaliteta pomenute faune u toj gosp. jedinici (jelen, divlja svinja, srna, zec, lisica, fazan itd.). Jednako tako dosta dugo postojale su i znatne površine ribnjaka, kao međuenklave, na rubovima odjela ove jedinice, a sada su samo dugodoline i ispašišta te kosanice i površine za divljač. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Öd ostalih vrsti drveća ima nešto javora, bilo je i jasena kao i brijesta, te breze. Ima i unešenih topola kao i drvoreda, dok je joha dosta uz potoke i izlučena je u zasebni uređajni razred. Struktura dobnih razreda Tabl. 4. i 5. Godina Čistine I II III IV V VI VII SVEGA a) po površini 1951. 107,62 778,93 3.564,94 1.180,65 432,97 298,96 116,52 17,54 6,590,51 1961. 137,78 479,60 3.025,34 1.706,88 821,01 278,92 258,99 5.565,74 1971. 42,50 557,23 1.567,53 3.063,85 985,60 193,90 215,12 6.583,23 1981. 204,44 727,47 433,68 3.117,60 1.590,80 725,76 3,90 6.806,75 b) po drvnoj masi u ms/ha 1951. 88 174 283 300 243 1961. 110 195 289 310 270 1971. 171 212 324 347 135 1981. 169 264 385 356 404 Normala 50 150 230 350 430 520 Šta nam pokazuju podaci u tablici i na grafikonu? Oni nam pokazuju živote i smrti (sječe, kalamiteti i drugo), te šum. gospodarske jedinice kroz 40 godina na istoj površini i pri tome daju niz dragocjenih podataka: 1. Nenormalan (nepovoljan) razmjer dobnih razreda, jer prevladavaju znatne (skoro trostruke) površine mladih sastojina II i III dobnog razreda, a malo ima dozrijevajućeg (V dobnog razreda), te najmanje zrelih sastojina (VI i dr.). Ovo su posljedice napred navedenih uzroka. Sada su potrebne racionalne mjere u gospodarenju, a naročito gdje su vršene sječe pošumljavanja, a to sve po etapama dovođenja stvarnog stanja k normalnom stanju. Trebalo je eto najmanje 1/3 ophodnje štediti da se postigne koliko toliko bolje stanje razmjera dobnih razreda, odnosno povećanje šumskog fonda prirasta i etata, a sve po principu potrajnosti šumskog gospodarenja. 2. Izračunavanjem prosječnih drvnih masa za svaki dobni razred kroz 40 godina, odnosno u već navedenom 4 puta izvršenom mjerenju u gospodarskoj jedinici, vidljivo je da se stvarne drvne mase (prosjeci) ne razlikuju mnogo, već su unutar svoga medijana (normale) za taj dobni razred. Izuzeci su označeni sa »X«, ali se mogu obrazložiti bilo greškama u ocjeni II dobnog razreda 1951. godine, jer onih 88 m» sigurno je premalo (trebalo je biti najmanje 100 m3). Te su se ocjene vršile prema podacima prihodnih tabela, a na podatke u 1981. godini utjecala je masa lipe. Još se dalje vidi i to da su svi medijani ispod prosjeka normala za svaki dobni dobni razred, što se obrazlaže s tim, da nisu obrasti sastojina normalni (1,0), već negdje između 0,7 do 0,9 (gustoća šuma). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
3000 ?"-7J 1000 čist. 107.62778 3000 2000 1000 wm STANJE 1951 aod. STANJE 1961 god. Za sječu u 1 periodu. LI II draž. 72.52 ha U 111 -ii - 6.80-1U IV -v- 225.12-*u V -u - 298.96-*u VI -n - 116.52-«u VII — n— 17.5«-*- Svega 737.M6 ha Normala G6fr.8^l336;5S b * JJ^Jbaxu.XA*. — VII -93356A.9A1180-65 632.97 298,96 1165? 17.54 STANJE 1971 god. Za sječu u d. razredima u I d.raz. 38.10 ha u II -I´54.94 -" ll 111 -K-139.24 -«u IV -I´19864 — ll V -«-193.90 - Svega 839.94 ha Normala 1345.14 ha Za sječu od 1961-1970god. u lldraz. 23.11 ha u V-H 260.62- 1u VI -n 25899- 1Svega 542.72 ha Normala 1341. ha III 137.73 470.GO 3Q253A1706.88 82101 27392 25339 e 6703.52 Wa STANJE 1981 god. Za sječu I/l polurazdoblju u II d raz 3430 ha u III 95.81 — u IV 17993 — U V 16691 -»u VI J20_ Svega 480.85 ha Normala 1321. ha m čistine i U "I IV V VI čistine 1 II III IV V VI 4350 557?31567.53 3063-85 985.60 1S39° 215.12 =6625.73 h. 300.59 nlul 433.68 3U760 ,593.90 725.76 3.90 -6602.31ha |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Ovi podaci ujedno i potvrđuju da su taksacioni radovi u sva četiri slučaja međusobno dobro izvedeni, jer su dali i očekivane rezultate. 3. pomicanje — kretanje u desno ili starenje sastojina dobnih razreda u normalnim okolnostima teče evoluciono, a ne revoluciono (ovo samo u nenormalnim uslovima gospodarenja, rata, požara, prirodnih kalamiteta i si. Evoluciono kretanje može se i matematički prikazati i prognozirati budućnost. Evoluciono kretanje dobnih razreda Tablica 6. Godina Čistine I II III IV V VI VII 1951. 107,62 778,93 3564,94 1180,65 632,97 298,96 116,52 17,54 50,00 50,00 483,39 1022,93 496,76 308,92 116,52 17,54 2541,95 683,89 324,05 273,92 184,06 295,54 483,39 1022,99 496,76 308,92 225,04 1961. 137,78 479,60 3025,34 1706,88 821,01 273,92 258,99 95,28 95,28 258,99 276,23 1734,04 477,07 312,48 262,90 1291,30 1299,81 508,53 193,90 276,64 1734,04 477,07 312,48 118,58 118,58 1971. 42,50 557,23 1567,53 3063,85 985,60 193,90 215,12 50,00 433,68 1133,85 1080,10 471,80 118,58 1983,75 513,80 193,90 558,89 1133,85 1080,10 471,80 — 1981. 43,02 727,47 433,68 3117,60 1593,90 725,76 3,90 * Princip je kod ovoga da se računskim putem mogu predvidjeti i orijentaciono izračunati dobni razredi po površini na principu, da u svaki dobni razred dolaze prelazne starosne površine iz predhodnog mlađeg dobnog razreda, ali u istom dobnom razredu ostaju i nadalje neke sastojine koje svojom starošću moraju još ostati u tom razredu. I na kraju iz sadašnjeg dobnog razreda uslijed starosti dio sastojina površinski prelazi (logičko i po povećanoj masi) u stariji dobni razred. Kod formiranja I dobnog razreda je ovaj princip: u taj dobni razred unose se prvo sve pošumljene čistine, zatim se dodaju površine dovršnih sjekova prvo najstarijih dobnih razreda, ali i srednje dobnih razreda povr 38 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 41 <-- 41 --> PDF |
šine odgovarajućih uređajnih razreda, koje po svojim ophodnjama propisuju oplodnu ili koju drugu sječu i poslije čega le sastojine postaju branjevine. Osim toga radi nekih većih intenziteta sječa, na pr. proreda, smanjuje se i prosječna debljina stabala pa tako i starost i dio sastojina postaje relativno tanji od prosjeka svoje dobi i ostaje nadalje do daljnjeg uraštanja — debljanja u istom dosadašnjem svom dobnom razredu. Zatim moramo znati da često puta moramo posjeći makar i čistom sječom one male oaze loših sastojina bez obzira na zrelost (starost), ako su toliko rijetke obrasta 0,4 i niže, da je daljne njihovo produženje gospodarenja nerentabilno. SI. 4. Ribnjak u sklopu gospodarske jedinice, u pozadini predjel Medveđak (odj. 57. i 58) O prirastu Sve kategorije šumarskih stručnjaka znaju što je prirast i kakvih sve ima po vremenu (godišnji ili višegodišnjih, periodički, te tečajni i prosječni) zatim su prirasti visinski, debljinski, plošni (temeljnice) i kubni (mase), a zna se i za prirast vrednosti itd. Svi ti prirasti bilo koje vrste drveća ovise pretežno od ovih 7 faktora i to: 1. geološko-pedološkim,, 2. od staništa boniteta, 3. od uzgojnog tipa, 4. starosti, 5. obrasta, 6. o kvaliteti i 7. od dosadašnjeg načina gospodarenja. Osobine prirasta su da je on teško razlučiv tj. nedjeljiv u stablu pa i sastojini, jer je isti prirast sad produkciono sredstvo i vremenski stablo povećava visinu, debljinu i drvnu masu, koji se ne odvajaju od producenta nego se dodani ponovno spremaju za slijedeće produkcije godinu ili više i postaju nova povećana produkciona sredstva sa zadatkom da stvaraju nove priraste. I tako to teče — kreće što bi se reklo (per vitam aeternam)! Prirast je dakle rezultanta mnogobrojnih faktora (sila) nekog verižnog poligona. Naročito se ovo odnosi na šume bivših zz. u kojima je pašarenje i žirenje, a posebno bespravna paša, znatno smanjivalo prihodnu sposobnost tih šuma. Inače je pravilo da se sječe manje od prirasta kako bi se razlika ostavila kao akumulacija povećanju i poboljšanju glavnice. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Kretanje prirasta u navedenom razdoblju bilo je: God. 1951. na obras. šum. površ. 6590,51 ha god. teč prir. 29.134 m?> ili 4,4 m3 po ha God. 1961. na obras. šum. površ. 6565,74 ha god. teč. prir. 35.037 m3 ili 5,3 m:i po ha God. 1971. na obras. šum. površ. 6583,23 ha god. teč. prir. 39.968 m3 ili 6,0 m3 po ha God. 1981. na obras. šum. površ. 6602,31 ha god. teč. prir. 56,700 m3 ili 8,6 m3 po ha Normalni godišnji tečajni prirast po 1 ha iznosi 5,0 m3. U tablicama iskazani veliki prirasti posljedica su prevelikog (znatnog iznad normale) učešća srednjedobnih sastojina, a ti imaju inače največe priraste. Zatim to je i posljedica učešća vrsti drveća, naročito lipe. U međuvremenu su sigurno povećani i obrasti naših sastojina kao i njihova kvaliteta. Uredno i stručno vršene kroz tih 40 godina njege mladika, čišćenja, prorede, oplodne sječe, konverzije kao i stalno vršena zaštita šuma najsigurniji su faktor ovakvom poboljšanju šumskog fonda i prirasta, a to će biti glavni i orjentacioni znak za povećanje etata. O etatima Etati, propisani i ostvareni, prikazani su u tabl. 7. Tablica 7 Vrst I/l 1/2 II/l II/2 prihoda 1951—1960. 1961—1970. 1971—1980. 1981—1990 a) planira ni/p r o p i s a n i Glavni 65.742 161.149 133.513 137.680 Prethodni 126.858 133.091 151.810 211.220 SVEGA: 192.600 294.240 255.323 348.900 b) ostvareni Glavni 56.884 132.131 119.859 Prethodni 129.609 181.902 180.074 SVEGA: 186.493 314.033 299.933 Svi ovi etati su posljedica stanja razmjera dobnih razreda, zdravstvenog stanja sastojina, prirasta, obrasta te stanja podmlatka kao i otvorenosti šumskih predjela. Konstatira se: 1) Propisani etati nisu prekoračivani osim kasnije kod prorede, a i to je posljedica snjegoloma i sušenja lipe; 2) u intervalu od 40 godina prošlo se (prečešljalo) 4 puta kroz sve odsjeke odnosno sastojine, a neki odsjeci i više puta sa čišćenjem i proredama |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 43 <-- 43 --> PDF |
a sve je uredno evidentirano u kontrolne knjige sječa te privredne karte sječa sa naznakom godine i načina sječe. 3. Uspoređujući veličine prirasta i etata vidimo, da se tijekom 40 godina stalno sjeklo manje od prirasta, pa se i drvni fond povećavao od 122 m3/ha na 162 m»/ha, na 191 m^/ha i, konačno, u 1981 godini na 252 m^/ha. Poznato je, da je etat rezultanta mnogobrojnih komponenata u danim vremenskim i privrednim prilikama i kreće se između potreba i mogućnosti šume. U našem socijalističkom poretku sretna je okolnost, da se potrajnost ne mora postići baš u svakoj gospodarskoj jedinici, nego se može i na širem kao šumsko-gospodarskom području, regiji, itd. Kod određivanja etata prilazi se sa šire nacionalne ekonomske platforme i kompleksno se etatom rješavaju i ostali problemi (zaštite, investicija, komunikacija, uska grla proizvodnje i drugo). /. proizvodnja u m^ 2. proizyodrrja u dmarima din Odnos apsolutne (ut) i ekonomske zrelosti (u2) (orig.) U našim jednodobnim šumama glavni osigurač principa potrajnosti je površinski odnos dobnih razreda, njihovi prirasti i obrasti, zdravstveno stanje i kvalitet kao i stanje podmladka te izgrađenost šumskih komunikacija. Ukupan etat sastoji se od etata glavnog prihoda (pretežno zrele sastojine) i etata prethodnog prihoda (čišćenje proreda). Etat glavnog prihoda redovno se ostvaruje oplodnom sječom s tri do pet sjekova kroz pomladno razdoblje od 20 godina. Prvi je sijek pripravni, drugi i treći naplodni, četvrti naknadni, a zadnji peti sijek je dovršni. Prorede se obavljaju redovito svake pete godine u sastojinama od 21 godinu |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 44 <-- 44 --> PDF |
cpEdjo s a- Tj" ON OO 8 c-j fN H 3ZOjn[3D BAafuSo "> 3 o *5 10 "> IO *T \q rs 0*\ .-H I O đafo uqaj i 1 0 > u o 0 ^ >u >(H c J 3 u T — "u c/5 3 rt rt «rtIH 5fl 0 c 3 0 «1 i o OO NO 3 U 10 o I ON ä CD t o S R aII 2 $ 3 oooiooo -Ö i o i~o r- o r- to NO IO IO o IO Si* o o ON >— i OJ ON m TT oi > IH > 7) "* -rt po o |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 45 <-- 45 --> PDF |
starosti do pred pripravni sijek. Etatna čišćenja vrše se u sastojinama I dobnog razreda, ali starosti 11—20 godina, dok se sječe u sastojina starosti do 10 godina nazivaju njega mladika, ali ta se masa ne računa kao etat. O sortimentima Važno je u godišnjem etatu znati koji i koliki se sortimenti mogu očekivati, jer o tome ovisi svake šumarije društveni godišnji plan prihoda, rashoda, dohotka, ostatka dohotka, fondova itd. Ovi podaci nalaze se u tabl. 8. Iz prednje tablice vidimo nejednakosti kvalitete sječivih etata, koji osciliraju logično najviše u trupcima F i L. Ove razlike u rudnom drvu su posljedica manjeg traženja zadnjih 20 godina. Isto vrijedi i za pragovsku oblovinu. Jednako tako prošlih 20 godina bila je i slaba potražnja za taninskim drvom. No najviše na učešće sortimenata utječu blaži kriteriji našeg bivšeg JUS-a, jer su kupci sretni da za svoje potrebe dobiju sirovine — materijale koji će ih zadovoljiti. Matematska prognoza šumskog fonda po masi Polazi se od postavke da se budući šumski fond može računski prognozirati odnosno izračunati na bazi da će taj iznositi prijašnjem šumskom fondu dodavši mu tečajni prirast i od tog šumara odbiti posječeni etat. Podaci su dani u tabl. 9. Tabl. 9. God. Raniji fond + Prirast = Svega — Etat = Budući fond 1951. 801.229 + 291.340 = 1092.569 — 192.600 = 899.969 god. 1961. 1961. 1061.671 + 350.370 = 1412.041 — 294.240 = 1,117.801 god. 1971. 1971. 1345.240 + 399.680 = 1744.920 — 255.323 = 1,489.597 god. 1981. 1981. 1686.766 + 567.000 = 2253.766 — 348.900 = 1,904.866 god. 1991. Uspoređivanje etata izračunatog po raznim metodama U cilju provjere točnosti određenog etata niže prikazujemo etat izračunat po različitim metodama za svaku uređajnu godinu. 1951. godina Indukativno izračunat po gosp. osnovi iz 1951. godine ukupni etat iznosti ... 19.260 m´ Vw — Vn 1) Po formuli austrijske kameralne takse Ew = Zw ± u Kada se u tu formulu uvrste naši podaci dobivamo: 801.229 — 1,647.750 Ev = 29.134 ± 100 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 46 <-- 46 --> PDF |
840.521 29.134 = 29.134 — 8.465 = 20.669 m* 100 2) Po formuli dr. prof. K I e p c a : 3,6 1 Ew = x V za glavni prihod u 3 opet ako uvrstimo imamo 3,6 Ew = x 118.867 =3,6 x 1189 - 4.280 m3 100 etat prethodnog prihoda po formuli: p 1 3 1 Ep = Vmx x = 801229 x x 100 q 100 2 ako je q = 2 1 24.036 Ep = 8.012 x 3 = = 12.018 ms q . q Ukupni etat iznosi dakle 4.280 + 12.018 = 16.298 mi 3) Po Mantel-Massenu 2v 801.229 Ew = ako uvrstimo E\v + = 80.123 : 5 = 16.025 m» u 100 4) Po Hundes ha genu Vv 801.229 Ew = x 2,5 = x 2,5 = 8.012 x 2,5 = 20.030 m» 100 100 1961. godina Indukativno izračunat etat po gosp. osnovi iz 1961. god. iznosi 29.424 m* 1) Po formuli austrijske komeralne takse Vw — Vn Ew = Zw ± u ako uvrstimo imamo 1,061.671 — 1,641.500 Ew = 35.037 ± 100 579.829 = 35.037 = 35.037 — 5.798 = 29.239 ms 100 2) Po formuli prof. dr. K 1 e p c a 3,6 v Evv = x = za glavni prihod u 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 47 <-- 47 --> PDF |
3,6 = x 154.232 = 3,6 x 1.542 = 5.551 m´ gl. pr. 100 Etat prethodnoga pi 3 1 Ep = Vm x —, x = 1,061.671 x x 100 q 100 q ako je q = 2 1 31.851 = 10.617 x 3 x = = 16.000 q q Ukupni etat iznosi dakle 5.551 + 16.000 = 21.551 m* 3) Po Mantel-Massenu 2V 2 x 1,061.671 Ew = = = 21,233 ms u 100 4) Po Hundeshagenu Vv 1,061.671 Ew = x 2,5 = x 2,5 = 10.617 x 2,5 = 26.543 m» 100 100 1971. godina Induktivno izračunat po gosp. osnovi iz 1971. godine ukupni godišnji etat iznosi ... 25.532 m» 1) Po formuli austrijske kameralne takse V\v — Vn Ew = Zw ± u Kada se u formulu uvrste naši podaci dobivamo: 1,345.240 — 1,645.750 Ev = 39.968 ± 100 300.510 = 39.968 ± = 39.968 — 3005 = 36.963 m» 100 2) Po formuli prof. dr. K 1 e p c a 3,6 ´ v Ew = x za glavni prihod u 3 3,6 = x 96.389 = 964 x 3,6 = 3.470 m* 100 4r , |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ako je q = 2 pi 3 1 Ep = Vm x x = 1,345.240 x x 100 q 100 q 1 40.356 = 13.452 x 3 x = = 20.178 ma ili svega etat 23.648 m» q q 3)Po Mantel-Massenu 2v 2 x 1,345.240 Ew = = = 13.452 x 2 = 26.904 m* u 100 4) Po Hundeshagenu Vw 1,345.240 Ew = x 2,5 = : = 13.452 x 2,5 = 33.730 m» 100 100 dakle u ovom slučaju kada bi se uzeo procenat 2% etat bi bio 26.904 m» 1981. godina Induktivno izračunat etat iznosi 34.890 m* 1) Po austrijskoj kameralnoj tak si: Vw — Vn Ew = Zn ± u 1,687,208 — 1,650.500 = 56.700 ± = 56.700 + 367= 57.067 m» 100 2) Po formuli dr. prof. Klepca: 3,6 1 3,6 Ew = x V = x 260.136 = 2.601,4 x 3,6 = 9.365 m* u 3 100 glavni prihod p 1 3 1 Ep = Vm x x - 1,687.208 x x = 16872 x 3 x 100 q 100 q 1 1 x = 50.616 x q q ako je q = 2 onda je Ep = 25.308 m* ili svega etat 34.673 m*. 3) Po Mantel-Massenu 2V 2 x 1,687.208 Ew = = = 16.872 x 2 = 33.744 m* u 100 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 49 <-- 49 --> PDF |
4) Po Hundeshagenu Vw 1,687,208 Ew = x 2 = x 2 = 16.872 x 2 = 33.744 m« 100 100 Šumskokulturni radovi Sječine se pomlađuju prirodnim načinom i vještački. Prirodno pomlađivanje osigurava se oplodnom sječom s podmladnim razdobljem od 20 godina u kojem se vremenu mogu očekivati bar tri uroda sjemena bukve. Za osiguranje podmlatka u pripremnom sijeku priprema se i tlo nakopavanjem, drljanjem i si. Za vještačko pomlađivanje koristi se, u ovoj gospodarskoj jedinici, sjetva žira hrasta i kestena a i unošenje četinjača. Zna se i postavka da se u našim šumama stvaraju mješovite (a ne čiste) visoke sastojine i zato se moraju unositi druge vrste drveća kao na pr. hrastov žir u čiste sastojine bukve neposredno pred pripravni sijek bukve. U toku pomladnog razdoblja često puta vrše se popunjavanja s biljkama drugih vrsta. Jednako tako treba radi arondacije i pošumljavanja enklava i poluenklava pa i razne zamjene zemljišta mnoge te neobrasle površine brzo pošumiti makar i sa naslova proširene reprodukcije. Na zakorovljenim dijelovima sječine podmladak se mora osigurati sadnjom jačih sadnica uz duboku sadnju. U branjevini nužno je već od prvih dana provoditi mjere zaštite kao i njegu mladika. Njegom mladika osigurava se poželjan omjer smjese optimalnih vrsta te osigurava nesmetan razvoj najkvalitetnijih jedinki. Propisani pojedini šumskokulturni radovi u pojedinim gospodarskim osnovama prikazani su u tabl. 11. Tabl. 10. Propisano ha VRSTA RADOVA 1951-1960. 1961-1970. 1971-1980.1981-1990. Pošumljavanje red. sječina 58,64 7 41,40 121,48 Pošumljavanje starih sječina — — — — Pošumljavanje čistina 105,28 129,19 0,50 2,35 Popunjavanje kultura 55,63 79,99 19,97 84,00 Popunjavanje sječina 17,20 5,87 86,29 Njega — čišć. mladika Zaštita 81,18 — 6,00 — 594,77 240,61 501,82 Nakopavanje tla i korov — — 96,41 345,27 Intenzivne kulture (čišćenje) — 71,89 33,19 515,72 Odvodni jarci Konverzija 2.300 tm — 1.000 tm — 4.900 tm — 7,88 Sporedni šumski užici Prije, još i između dva svjetska rata (1919—1940), na području ove gospodarske jedinice sporedni užici bili su značajni za podmirenje potreba |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
okolnih naselja. Brojna stoka i svinje seljaka imala je u šumi pašu i žirovinu, pa je dio sastojina uzgajan kao srednja šuma. Od sporednih užitaka koristila se paša i žirovina, trava sa zakupljenih livada i usjevi s oranica, stelja, gljive, ljekovito bilje, pčelarenje i divljač (lov). Od svega toga danas je ostao uglavnom lov, ali se pojavio i novi oblik — turizam. Danas, kada je zemlja u velikoj mjeri industrijalizirana i motorizirana, opao je i udio čistog seljaštva u cjelokupnom stanovništvu, a suvremeni uzgoj stoke i svinja gotovo je posve isključio pašarenje i žirenje. Za krmljenje stoke koristi se trava s livada. U pravilu dražbuje se samo prvi otkos, a drugi, otava, rijetko ili nikada. Mjesto košnjom, trava se koristi pašom blaga. To se posebno odnosi na livade oko odjela u predjelima Vukojevci, Kruščik, Fiškalova livada, Metici, Cipovi, Razbojište, Krajatica, Duga Slatina, Okrugla Slatina, Jasenik, Meterov jarak, Šimljanski jarak i dr. Žirenje može se dozvoliti samo u sastojinama starosti između 61 i 80 godina, te pred pripravni sijek. Pred pripravni sijek žirenje se dozvoljava samo u doba prvog padanja žira, tj. pišljivog i nesposobnog za nicanje. Prigodom žirenja svinje i razrahle tlo i tako ga pripreme za bolji prihvat žira iz kojeg treba nići nova sastojina. Sabiranje stelje nije baš preporučljivo, te je dozvoljeno samo na prosjekartia i po putevima, tj. tamo, gdje je odnošenje listinca manje štetno. Zbog mogućnosti prodaje, poduzećima »Kalnik« i »Podravka«, sakupljaju se i gljive, pretežno vrganj (Boletus edulis). Divlje voće, treba ostaviti za hranu pticama i divljači, a posebno divlji kesten za hranu jelenske divljači. Postoji i mogućnost zakupa zemljišta za obradu i za ribnjake, a zakupci su Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) Virovitica i Opća poljoprivredna zadruga (OPZ) u Virovitici. Na koncu nabrajanja vrsti sporednih užitaka i prihoda kao kruna svega je najomiljeniji i najatraktivniji sport kroz vjekove — lov. Lov je važna privredna grana, a bogati areali Bilo gore, raznovrsnom divljači, odnosno faunom, uvijek su bili mamac za lovce. Postoje i primjenjuju se propisane lovom privredne osnove, kojima se traži intenzivno lovno-šumsko gospodarenje i uzgoj kako šuma, tako i lovne faune. Za lov ovdje ima jelena, srnjaka, divljih svinja, lisica, zečeva i fazana. Uvjeti za lovno gospodarenje su odlični: a) klima, b) paša, c) voda (potoci i ribnjaci), d) areali branjevina (mir), e) komunikacije, f) lovačke kuće, g) čeke, h) solista — hranilišta, i) puteljci, lovne staze uz rub šume do livada. Bilogorski jeleni imaju jako i krasno rogovlje s dometom do 230 poena — bodova, znači i kandidata za zlatnu trofeju, te se mogu natjecati s čuvenim beljskim jelenima. O lovu, odnosno jelenima Virovitičke Bilogore pisali su mnogi i zasluge za uzgoj imali svi naši vrsni šumari — lovci, kao npr. inž. P. Dragi š i ć, predratni upravitelj te Šumarije, a u ratnim prilikama bio je upravitelj isto vrsni šumar — lovac inž. dr. Zvonko Car. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Opširnije o lovstvu imademo prikaz u zborniku »Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije« (str. 251—268) od prof. dr. Drage Andra š i ć a. SI. 5. Jelen kapitalac s rogovima 198, 97 bodova po Valderu. Cijena odstrela 1 200 USA dolara Kadrovi i briga za čovjeka Za izvršavanje zadataka svakoj šumariji trebaju i odgovarajući broj i profil kadrova i to proporcionalno prema veličini površine šumarije i njenim temeljnim pokazateljima šumskog fonda, prirasta, etata i otvorenosti šuma. Prema nekada, kada je u Šumariji bio samo jedan inženjer — šumar kao upravitelj, sa jednim pisarom, odnosno administrativcem i jednom čistačicom i kurirkom za poštu i drugo, a na terenu lugari i radnici — danas se može slobodno reći, da je neporedivo bolje, lakše i produktivnije, jer šumarija ima osoblje svih profila i sprema od NKV, KV, NDS, SSS do FS. Danas prema ZUR-u, svaki radnik, na osnovu prava za rad prethodno je upoznat sa Samoupravnim sporazumom o udruživanju, pismeno zasniva svoj radni odnos (udružuje svoj rad) s drugim radnicima i društvenim sredstvima. Naime po čl. 12 ZUR-a nitko (pojedinačno ni grupno — bila bi to prčija), ne može steći pravo vlasništva nad društvenim sredstvima. Svi radnici udružuju svoj rad na društvenim sredstvima i uz ostale faktore (cijena, prirodnih uslova, itd.) stvaranjem proizvoda i prodajom istoga, stvaraju dohodak — čl. 60). Posebni članovi (da ne nabrajam) ZUR-a objašnjavaju vrste i kategorije dohotka, ostatka dohotka, čisti dohodak, osobni dohodak, fondove i drugo. Što se tiče udruživanja rada, osnovni oblik OOUR (kod nas u šumarstvu redovno Šumarija), zatim više OOUR-a čine RO (radna organizacija). Kod nas su Šumska gospodarstva bazirana na načelima uzajamnosti, solidarnosti, zajedničkih stručnih službi, te povezanosti zajedničkih interesa. Treći oblik udruživanja u SOUR (tj. Složena organizacija udruženog rada), tu su razna Poslovna udruženja, ŠIDI-i, itd.). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
X> 0! H a a , o fee O V O H vC fN ro 06 5 ^ IN f> —; co m ^< vj oo CO —I —t O CO IO Tf lO — CO *- -a-i—r-o — f— i —< rsi co o m COOTJ-OOTTO O \or-(N in o in * ** sp Lo * "5JT ~ w o 3§ 81 81 r- r- NO ^rr,(N moo -O CO(N I I 03 U CS OON Cl r-ro G 3 « or-oo "3 a G 3 E C v 2fo vO(N E C usi COO ~CN t a o 3 m r~-oo 3 in n~i -a O 2 ^«Of]C>Mrt CftOONOM^ > m IN IN r-OM^) t-r> \o OMO 0(N*J- .-< r-— U") « —H fN _| m (N —< "E L i u 3 C ooco ^4 ) CO»-i L I ´C o I C3 a es C\ IO f^ ^t CO fN —* *o a« O co in CNI OO —i «H i—i -H ro ON *-< fM <-H (N ON fO ^O CO (N 3vO in -H i—i io r— ^*- oo oo r- psi "*-o m ui —´ r-- rsi 2 < «5 , u e s II SH as «5 a S 5,g-y « *!«» : s> ooO sO> L.0 coOu:0 ? I > T3 ößO Ä O Baal´s, Bupojdo apajcud oudn>[nnAS poquj — IUAB]g tupoipaid 50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
in ^ <-H -rf ro (N ovi NO *o co*H o lo r~ ON rfOvoO O oO^DOOroO ^iflh OO o o CN *-4 IO --J-CN CO Ol CN 10 "5f r-<—i*- ro rs \0 I** ON r^ CN 0( N 00 ^O ^O ro t^ (^ OO «N vO h. OOoOl/)fOi^t>ir i rtr^rtrtGNCNNOcoON r^ r^oo oo io lo r- »(NOTt-mK)( NCNCNrt CN LO co I O N O ON( CO OO~^ CO rt O N IT) ^H ^ rIH o LO LO CN) O *CO CO s 82 HJ OO CN rt U >u „ rt I O LO O l CO CO <— Os rO(N -t ON COLO00 co CNO Hr Hr rt LO ^ O CO LO CO rt -o rt —> Cfl L r~ONr-.eN LOCN * co HIO *H 00 O IO CN *r rO NOUK N HHIOICNCO rt rt NOCN n m CNrt C 3uMH 3J T3 OT" r~ co LO r - COCO a oO l ct art * ~ rt ON r-cN ON O ON rt N O O N 0 c ft CO T-H ´—1 nj u co co loj co co co . C\CNr-if«-)C\(N\0\0 CNLONO^OCNCNNOCOC-. rt LO CN 0O OO Ö-CO o rt LOrt rt HH rt rt LOCO rt rt NOO «L a rtH- C/l U OOOC Nsi- O CN OO 0O CN O NO LO O T t ^ H OO HH 3 S rt CN rt CNOO o " ^ 61 O Cfl C Ert a B u rt4 H V) 0 eo NO 0ONO ON _r t rt CN00 s O IO rt1 S o NO O IS NOON rt CN TT _ LO vOCN ON t o LO rt rt oo oooo 10 >o —i OO *-H W O rOooio^r-HO(Ni O oOror^-O^CNTj-oO 1-H^Hf O I O *-H LOrtf~-ooocNir~-c N NOCNLONO´HON^-´-HON O rt t-^. vO HH \0 IO »H oo ^ rt r~ HH * I O rt t~ O l rtUST j0 Or t NOC N «N-* ON ON "C S o C -O H >C/1 > ´d ** rt ^ ^ | 1 « rtp-i + J cn d° S32rt a | IH 3 43 X> tst.li B39t´S EUpOfđO — IUAHjS 4-i ^ .co aoa-s.o.9 apajojđ uipoq}3jđ S-SJ a ^d ,ej= St s-3ftg*ssjia ouđm[n3AS < Ü rt>C/5 < < ONWOÖ rt-H LON O ON ON -r t UJ Z rt § o rt< 2 rt -nJ 2o rtCN |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Pregled dobnih razreda po vrstama i godinama Tabl. 13. Dobni razredi 1 1—20 g. II 21—40 g. III 41—60 g. IV 61—80 g. ha ms ha ms ha m-i ha m» 195 196 197 198 . hrast l. hrast . hrast . hrast 93,39 46,57 55,17 913 332,50 363,24 210,66 27469 37625 37777 7055 336,29 362,37 562,18 66679 75427 124322 123786 286,66 422,34 481,23 80010 122865 158726 176842 195 196 197 198 l. bukva . bukva . bukva . bukva 131,87 85,07 97,58 455 453,17 348,41 231,52 35413 36120 40849 7615 132,47 161,82 321,45 24782 31162 67627 116407 164,70 113,17 177,26 47932 32891 56651 84173 195 196 197 198 195 1961 1971 198 195 196 1951 196 195 196 197 198 195 1961 197 J981 195 1961 197 198 1951 195 195 . grab grab . grab . grab . lipa . lipa . lipa . lipa . brijest . brijest . jasen . jasen . joha . joha . joha . joha . bagrem . bagrem . bagrem . bagrem . javor . javor . javor . javor . trešnja . breza . breza 274,56 157,94 166,33 173,16 80,88 41,78 18,01 5,02 0,80 31,09 69,08 73,93 39,08 3,33 3,33 24 1873 13 1366 64 2136 3282 1595 905 1806,66 1112,93 476,66 856,30 935,36 457,55 5,18 1,07 9,32 10,96 28,69 40,86 24,20 7,31 7,92 42,65 1,20 25,46 9,59 11,97 148980 122041 79507 19868 70623 105167 81347 20363 390 154 1356 1062 4731 4841 4105 6048 785 1441 5951 6385 83 569 2036 563 1261 394,82 599,76 908,12 290,97 513,35 1036,86 9,96 0,17 0,30 1,14 3,27 4,72 1,23 2,77 62323 113592 180250 257270 47286 101227 224810 274927 2045 21 59 198 657 1346 6953 214 343 824 403 15463 293 109,59 149,01 139,00 67,18 118,86 172,79 2,72 0,95 0,63 0,21 1,03 30354 42565 42528 114911 19458 34764 54043 128633 590 278 192 47 5428 239 446 7713 195 1961 1971 198 1961 1971 198 . četinjače . četinjače . četinjače . četinjače . ostalo . ostalo . ostalo 1,22 0,30 66,43 48,16 3 3 69 10,93 25,32 11,13 150,38 115,16 1273 3281 1976 1636 18016 20032 2511 12,06 8,91 30,27 57,10 199,02 2600 978 7038 10540 45116 21955 2,12 6,57 2,50 9,48 546 1122 677 2618 6922 1951 1961 1971 1981 . SVEGA .SVEGA .SVEGA .SVEGA 778,93 479,60 557,23 727,47 2136 3306 6338 921 3564,94 3025,34 1567,53 433,68 294492 332630 271544 72050 1180,65 1706,88 3063,85 3117,60 206630 333642 650852 824671 "632797" 821,01 985,60 1593,90 178890 237396 320117 528989 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Tabl. 13 Dobni razredi 5 ^-veta V 81—100 g. VI 101—120 g. VII 121 g. UKUPNO Ö ha m3 ha m« ha m* ha m* 1951 . hrast 43,59 12702 — 100 1092,43 186960 196 . hrast 89,85 29145 35,65 9144 1320,03 274206 1971 . hrast 112,00 42451 57,88 7825 1479,12 372014 198 . hrast 139214 940 447837 1951 . bukva 172,06 51125 112,73 27145 15,79 1263 1182,79 187860 196 . bukva 138,78 41002 163,43 45056 1010,68 186231 197] . bukva 51,20 14344 121,91 15448 1000,92 195374 1981 . bukva 58555 335 267085 1951 . grab 50,82 15462 3,79 999 1,75 140 2641,99 258258 196 . grab 25,21 7683 33,01 8680 2077,86 294682 197 . grab 13,83 4853 5,53 1393 1707,47 310504 198 . grab 29370 47 421479 195 . lipa 30,97 9365 150 1418,58 146882 196 . lipa 15,77 4594 14,37 3543 1678,59 249295 197 . lipa 10,73 3293 17,97 3103 1737,68 367962 198 . lipa 26083 278 450284 195 . brijest 17,86 3025 196 . brijest 0,76 143 2,78 585 195 . jasen 1,52 416 29,02 1793 196 . jasen 16,28 1121 195 l. joha 30,63 4929 196 . joha 44,76 5610 197 . joha 7,22 216 67,44 5778 198 . joha 749 19178 195 . bagrem 76,39 3135 196 . bagrem 81,85 4723 197 . bagrem 49 83,99 8177 198 . bagrem 153 8713 195 . javor 4,53 486 196 . javor 0,62 265 3,95 265 197 . lavor 198 . javor 2071 9 25825 195 . trešnja 28,23 2329 195 . breza 9,59 563 196 . breza 11,97 1261 195 . četinjače 26,33 4429 196 . četinjače 47,41 5846 197 . četinjače 0,12 35 110,45 9729 1981 . četinjače 345 12991 1961 . ostalo 3,69 1681 11,77 3290 252,77 36145 197) . ostalo 362,34 65217 1981 . ostalo 1979 7 33374 1951 . Svega 298,96 89070 116,52 28394 17,54 1403 6590,51 801229 196 . Svega 273,92 84370 258,99 69862 6565,74 1061671 197 i. Svega 193,90 67329 215,12 29060 6583,23 1345240 198 l. Svega 752,76 258519 3,90 1616 6602,31 1686766 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Samoupravna radnička kontrola propisana je u čl. 551. Organi samoupravljanja, su radnički savjeti i Poslovni organi. Zatim su propisane razne Komisije, ali u slučaju nesloge i nesuglašavanja po čl. 641, nadzor vrše Općine preko svoga Društvenog pravobraonica samoupravljanja. Radnik nije više najamnik već samoupravljač, koji odlučuje o svemu, o planu, realizaciji, investicijama, raspodjeli, a mora znati privredne propise i instrumente. U svojoj delegatskoj funkciji suodlučuje o stanovanju, stimulativnom nagrađivanju, sindikalnom radu, a naročito treba biti aktivan u svojoj Osnovnoj organizaciji SK. On se brine o zdravlju svih radnika i HTZ sredstvima, brine se za prevoz na rad i sa rada, za tople obroke, te na koncu za štampu i blagovremene informacije kao i za stručno i kulturno uzdizanje, izlete, itd. Prema popisu zaposlenog osoblja, na strani 460—462 cit knjige, »100 godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije«, stanje kadrova je: 1. Upravitelj šumarije, dipl. inž. šumarstva FS 1 2. referenta (uzgoj i iskorištavanje šuma) dipl. ing. šumarstva FS 3 3. Rukovodilac knjigovodstva, materijalni knjigovođa, blagajnik, skladištar i zamjenik SSS 8 4. Poslovođa iskorištavanja šuma SSS 3 5. Poslovođa mehanizirane otpreme građe SSS 3 6. Referent za radne odnose organa upravljanja NSS 1 7. Poslovođa otpreme poslova iskorištavanja KV 2 8. Vozač motornih vozila, automehaničar — vozač KV 2 9. Kuharica, ekonom, domar KV 2 10. Mehaničar motorne pile i vozač KV 2 11. Traktorista KV 10 12. Čuvari šuma (lugari) KV 8 13. Čuvari šuma (lugari) NKV 2 14. Sjekač — makljač KV 1 15. Sjekač tovaraš — šlajs PKV 3 16. Sjekač šuma KV 45 17. Tovaraš KV 13 18. Kopčaš traktorista NKV 1 19. Cestari NKV 2 20. Čistačice NKV 2 21. Kočijaš KV 1 22. Otpremnik KV 1 Ukupno: 117 Za ovakve divne rezultate u našoj šum. gospodarskoj jedinici kroz navedenih 40 godina zaslužni su pretežno svi radnici kolektiva Šumarije Virovitica, pod dobrim upravljanjem vrsnih stručnjaka pok. inž. M. B a1 a i ć a, a onda redom nasljednika inž. L. šabarića, inž. N. Kolara i sadanjeg šum. tehničara Dragutina Kovača . |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 57 <-- 57 --> PDF |
LITERATURA B o r o š i ć, J.: Šematizam. Drndelić , M.: Uređivanje šuma na području bjelovarske šumsko-privredne oblasti. Šumarski list, 1959. Drndelić , M.: Monografija Šumarije Miokovićevo. Miokovićevo, 1977. Klepac , D.: Uređivanje šuma. Zagreb, Viš e autora : Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije. Bjelovar, 1974. Klepac , D.: Osnovne postavke i principi gospodarenja u šumama svijetau našoj zemlji. Šumarski list, 1980., br. 9—10. Šumsko-aospodarske osnove s. j . Virovitička Bilo gora iz godina 1951, 1961, 1971. i 1981. Stota godišnjica Hrvatskog pjevačkog društva »RODOLJUB« u Virovitici. Virovitica, 1980. The Virovitica Management Unit »Bilo Gora« During the Period from 1945 to 1981 Milan Drndelić The author presents situation in the management unit »Bilo Gora« (Virovitica Forest District) on the basis of data from four successive management plan. The largest part of the management unit, approx. 5500 ha, was owned by the boroughs, which had acquired the forests frpm a private landlord in 1929. The smaller part, approx. 1500 ha, belonged to the land communes During the formation of the first management plan in 1951 the average volume of wood per 1 ha amounted to 122 ms, by the second from 1961 this amounted to 162 m;*, by the third 191 ms from 1971, and by the fourth from 1981 the volume of wood amounted to 252 m´Vha. These data demonstrate that the forests of these managements unit have been properly managed. |