DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
lipe i graba (u malom porastu), te pada bukve. Znači, da su u toj jedinici žilave i snošljive cenoze na svom optimalnom staništu. Pošto poznajem stanje šumskog fonda od 1941. godine ističem, da je bilo onda više starih bukovih i hrastovih sastojina, koje su dotadanje dvije jake bivše firme »VIRBO« i »DRACH« previše posjekle. Kao posljedica toga je onaj strašni grafikon drugog dobnog razreda iz 1951. godine kao i pojava većeg učešća lipe i graba. Već godine 1951. težili smo da se propiše, da se šumsko gospodarenje ima tako racionalno voditi, da se sukcesivno postignu slijedeći omjeri smjesa vrsti drveća i to: a) hrasta 25—30´/» b) bukve 16--25,;7» c) graba25-25—20% %% i dalje-20 na 13»/« d) lipe 18--22% c) četinjača 1--3% f) bagrem, da radi pčelara i dr. do do IV» g) OTL (jasen i dr.) do 2°/» h) OML (joha i dr.) do 2°/o Prekomjerne sječe pred drugi svjetski rat i prilike u istom, te prvih godina poslije rata negativno su utjecale na stanje dobnih razreda ove jedinice. Zakasnili su pravovremeni uzgojni zahvati njege i čišćenja, te urednih proreda i oplodnih sječa. Radi toga su u tadanjem prvom dobnom razredu propale mlade bukve i hrastići, a tada su u međusobnom ribanju — borbi za život nadjačale biljke lipe i graba. Kako se iz tablice vidi, mi smo ipak uspjeli smanjiti grab s 32,2°/» u 1951. godini na kasnije manje postotke i sada ga zaustavili na 25lo/o. No da čitaocima kažemo nešto kuriozitetno, da nas grab ovdje toliko ne uznemiruje, jer je dobro došao kao stalna sirovina za tvornicu kalupa u Virovitici. Ne trebamo biti nezadovoljni ni ovim učešćem lipe, jer je to, uz topole i četinjače, vrsta s najvećim i najkvalitetnijim prirastom. To više, što već 30-godišnja stabla daju dobro upotrebivu seljačku građu i zamjenjuje građu od četinjača, pa je lipa ovdje stekla i naziv »podravska jelovina«. Međutim lipa i poboljeva, a uzroke toga istražuje Mr. J. K a r a v 1 a (a materijal će iskoristiti za doktorsku dizertaciju). Negdje i sam teren po svom pedološkom sastavu uzrok je određenih vrsta, kao pomenute sastojine bagrema u šumama oko Vukosavljevice, Špišić Bukovice i Turnašice. Isto tako imamo danas i srednjodobna stabla borovca (Pinus strobus), unešenog prije uz bivše šumske pruge kao raritet i kao sklonište za jelensku i drugu šumsku divljač. Sadašnjem stanju omjera smjese vrsti drveća su i propisi usklađenja lovno gospodarskih osnova sa šumsko gospodarskom osnovom radi sigurnijeg života i vitaliteta pomenute faune u toj gosp. jedinici (jelen, divlja svinja, srna, zec, lisica, fazan itd.). Jednako tako dosta dugo postojale su i znatne površine ribnjaka, kao međuenklave, na rubovima odjela ove jedinice, a sada su samo dugodoline i ispašišta te kosanice i površine za divljač. |