DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 58 <-- 58 --> PDF |
IDEJE I PRIJEDLOZI PRIMJENA SUPERLAKIH AVIONA ZA OTKRIVANJE ŠUMSKIH POŽARA Nikola Mrvoš Čitavu djelatnost oko šumskih požara mogli bismo podijeliti na tri dijela: preventivu, izviđanje sa dojavljivanjem i intervenciju gašenja. Što se tiče preventive pokrenuta je, i u toku je, široka akcija podnuštvljavapja zaštite od požara. Svrha te akcije je, da se putem školskih programa, sredstava masovnih medija, predavanja ONO i DSZ i si. osposobi čitav front u borbi protiv požara, kao i to, da ise svatko osjeća obaveznim intervenirati u slučaju pojave požara. Praktički gledano, svakom građaninu naše socijalističke samoupravne zajednice treba postati jasno, da su npr. loženje vatre u šumi, bacanje opušaka, stakla ili krhotina stakla i si. po šumi naizgled banalnosti, ali i to, da te banalnosti u danom momentu mogu izazvati šumski požar, koji imože uništiti značajna materijalna sredstva. Zadatak preventive je, kratko rečeno, poduzimanje takvih preventivnih mjera, da do požara uopće ne dođe. Gašenje provode profesionalne (izučene) vatrogasne jedinice, jedinice dobrovoljnih vatrogasnih društava, a po potrebi vojska i građanstvo. Izviđanju se, izgleda, pridaje najmanja pažnja. Izviđanje i dojavljivanje ne zadovoljavaju kako po pokrivenosti (obzirom na veličinu naše obale) tako i po prisutnosti tj. po vremenu motrenja. Nekada se čini, kao da su oni prepušteni slučajnim prolaznicima, stanovnicima pojedinih naselja ili turistima. Izviđanje šumskih površina, u vezi otkrivanja začetaka požara, stoji po sredini između preventive i intervencije gašenja. Svatko zna da se tek nastao požar može brzo i (relativno) lako ugasiti/lokalizirati. Pravovremeno javljanje o izbijanju požara te brza i uspješna intervencija vatrogasne ekipe osnovni su uvjeti za uspješno gašenje svakog pa i šumskog požara. Osim toga, prema nekim podacima, 80 ili 90% štete se može izbjeći ako se plamen suzbije u začetku. U protivnom, tek nastali šumski požar, može se ubrzo pretvoriti u vatrenu stihiju, koju u nekim slučajevima (nepovoljni meteorološki uvjeti) ni najsuvremenijim sredstvima (mislimo na avione) ne možemo lokalizirati. Izviđanje se do s´kora vršilo iz mora i kopna, iz svjetionika, brodova, vidikovaca, vatrogasnih tornjeva (ukoliko ovi na pojedinim važnim lokacijama uopće i postoje). O šumskim požarima javljali su građani, turisti, radnijci, poljoprivrednici, dakako i lugari i milicionari. Ovo izviđanje »s mora i kopna« zapravo je do sada bila i jedina mogućnost (alternativa). Razvojem avijacije — aviona a naročito helikoptera, danas su, međutim, stvorene nove mogućnosti izviđanja. Izviđanje se danas miože vršiti iz »treće dimenzije« — iz zraka. Nova tehnika, avijacija sobom nosi i nove nevolje. Spomenimo samo neke: velike * Mr. Nikola Mrvoš. dipl. ing. šumarstva, stručni suradnik za primjenu proizvoda u RO Chromos - premazi« Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 59 <-- 59 --> PDF |
početne investicije, dugotrajno školovanje pilota, gorivo, uklapanje u regionalni zračni saobraćaj, buka i ostalo. Zanemarujući neke od ovih teškoća (početne investicije, školovanje pilota, buku) helikopteri bi bili idealni za izviđanje, kad ne bi bilo onog stalno prisutnog financijskog momenta, po kojem helikopter za -jedno uzlijetanje /slijetanje u prosjeku ultroši nešto oko 10000 (novih) dinara. Kod izviđanja tireba biti stalno prisutan, tijekom cijelog dana, tijekom cijele sezone od svibnja do rujna, dakle kroz najmanje pet mjeseci u godini. Na redovnu primjenu helikoptera za izviđanje (avione ne bismo ni spominjali) zbog velikih troškova iluzorno je, stoga, i pomišljati. SI. t. Superlakl avion u Cypress Gardenu na Floridi, SAD (Snimak: N. Mrvoš, 1980) Pa ipak ovaj naš prijedlog vezan je uz avijaciju. No počet ćemo od početka. Prvom letijelicom smatra se zračna jedrilica braće Otta i Gustava Lilienthal, koji su između 1891 i 1896 g. na napravi sličnoj ptičjim krilima, izvršili preko 200 letova. Era motorne avijacije počinje polijetanjem prvog aviona na pogon pomoću benzinskog motora 1903 g., djela braće Orvilla i Wilbuira Wright. Iskustvo stečeno vjekovima predstavljalo je osnovu za nagli -razvoj zrakoplovstva na samom početku ovoga stoljeća. Redali su se prvi uspjesi i rekordi na američkom i evropskom tlu, u pogledu idužine preleta i potignute visine. Historija zrakoplovstva (raspolaže podacima kada su prvi puta avioni upotrebljeni u vojme svrhe, kada je prvi puta uveden domaći, kada internacionalni putnički avio saobraćaj, kada je prvi puta pređena brzina zvuka (1250 km/h) itd iitd.. U -tome svemu ,razvoju došlo je do usavršavanja i podjele aviona za različite namijene, na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 60 <-- 60 --> PDF |
vojne (lovce, bombardere, izviđačke), putničke, sportske, za specijalne namjene (poljoprivredu) i si. Ustavimo se na .sportskim avionima. To su avioni laike konstrukcije, namijenjeni za prijevoz do 20 osoba. Mnogi od rujih isu jednosjedi Mi dvosjedi. Najnovija svjetska energetska kriza pogađa, međutim, svu motorizaciju i avijaciju pa tako i sportsku avijaciju. Počela su se tražiti inova rješenja u vidu izrade vrlo laganih konstrukcija aviona s minimalnom potrošnjom goriva. Tako je došlo do tzv. superlaganih sportskih aviona (engl.: microlights ili ultralights aircrafts). O njihovoj konstrukciji i letjenju reći ćemo nekoliko riječi. Superlaki avioni (glavni proizvođač SAD, ali se polako počinju proizvoditi i u Zapadnoj Evropi) predstavljaju najjeftinije letjelice. Interesantno je, da su oni po obliku vrlo nalik na prve motorne avione izrađene početkom ovoga stoljeća. Razlika je u upotrebljenom laškem i jačem (konstruktivnom materijalu, boljim finesama upravljanja kao i u daleko povoljnijem odnosu snage i težine motora, što je sve rezultat napretka nauke i tehnologije materijala i obrade. Izgradnja jednog superlakog (SL) aviona zahtjeva jednostavnu i laganu konstrukciju od aluminijskih cijevi, tridesetak kvadratnih metara poliesterskog platna (dacron) stotinjak tekućih rnetara tankog čeličnog užeta (sajle) i si. Dakako, tu su i motor, elisa, sistem za upravljanje, točkovi odnosno specijalni čamci (float sistem),), sjedište i poneki instrument (variometar, brzinomjer, visinomy´er) i dr. Težine je 60... 120 kg. Motor je snage 15 ... 35 kW. Za uzlijetanje treba 15— 27 m piste ili travnjaka (livade) ili ceste; za slijetanje upola manje. Ukoliko je opremljen sa float sistemom, tada piste za uzlijetanje i slijetanje predstavljaju sve površine mora, jezera i rijeka. Potrošnja goriva je 4 — 8 l/h, zavisno o zračnim strujanjima. Obuka pilota u našoj zemlji, predviđa se, bit će otprilike kao tza jedriličare, s akcentom proučavanja mikrometeorologije. Pilot je opremljen kacigom i malim padobranom. Zimi mu je potreban ski-skafander. Maksimalna brzina koju postiže jedna superlaka letjelica je 90 km/h, minimalna 25 km/h, a brzina krstarenja iznosi 50... 60 km na h. Ova brzina krstarenja smatra se ujedno i brzinom kruženja i izviđanja. Sum kojeg razvija motor sličan je šumu motorkotača-skutera. Neki proizvođači ugradili su specijalne bešumne izlazne lonce, tako da se ovakve letjelice, što se zvuka tiče, u letu jedva i zamjećuju. Korišćenje SL aviona posebno bi trebalo uvesti za izviđanja na od šumskih požara najugroženija područja, na Jadranske prostore. Smatramo da bi u jedan suvremeni sistem organizirane zaštite šuma od požara svakako trebalo uvrstiti primjenu superlakih aviona za izviđanje. U prvo vrijeme svaka bi zajednica općina na priobalnom području trebala posjedovati jedan takav avion. Sto se tiče pilota/pilotiranja, taj bi se problem rješavao u zajednici s aeroklubovima. Početne investicije nisu velike; jedan SL avion stoji otprilike kao osobni automobil srednje klase. U rečenu okvirnu cijenu (u devizama) nisu uračunati carina i porezi. Obzirom na namjenu SL aviona (općedruštvena zaštita imovine) oni bi trebali biti oslobođeni carine i poreza prilikom uvoza. Na određenom području SL avion bi uzlijetao desetak puta dnevno u vremenu između 9 i 18 sati. Kroz tridesetak minuta koliko bi trajao svaki poje 58 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 61 <-- 61 --> PDF |
dinačan let — izviđao bi svoj teren — otoke, poluotoke, obalu. Za cijelo vrijeme bio bi u vezi i obavještavao bazu (stacionar), a ´to može biti vatrogasna jedinica, stanica milicije, šumarija i si., o eventualnim začecima šumskih požara. Za mjesto uzlijetanja/slijetanja može poslužiti bilo koja uvalica na moru. Procjenjuje se da bi jedno izviđanje stajalo, ukupno sa svim troškovima 1000 — 1600 dinara. U početku bi troškovi bili bliži gornjoj granici, a kasnije kad bi se SL avioni izrađivali kod nas (bar jednim dijelom, npr. osim motora), tada bi ise oni približili donjoj granici. SI. 2. Superlaki avion u izviđanju (Iz prospekta) SL avioni ne bi mogli izviđati za vrijeme jačih vjetrova i nevremena. Ova loša strana donekle je kompenzirana time, što su, uzmimo, za vrijeme kišnog vremena, opasnosti od požara znatno smanjene. Ima još mnogo specifičnosti vezanih uz primjenu SL aviona, koje bi trebalo razmotriti, ali koje bi se, kao i svaka nova stvar, morale provjeriti u praksi. Stranih iskustava nema, barem ne što se tiče predmetnog izviđanja šumskih područja u vezi s otkrivanjem začetaka šumskih požara. Policija u Los Angelesu nedavno je uvela ovakve letjelice za patroliranje i kontroliranje saobraćaja. Tvrde da su mnogo pogodnije od helikoptera. O mogućnosti primjene SL aviona za izviđanje šuma priobalnog područja treba da se izjasni kolegijalno stručno tijelo koje sačinjavaju predstavnici VSH, Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo SRH, RHMZ, RSUP, ONO i DSZ, šumarstva i turističkih organizacija. Ono što se može odmah tvrditi jest to, da SL avioni pred helikopterima imaju prednost i to obzirom na ekonomičnost (oko 20 puta su jeftiniji), prisutnost (proizlazi iz prvoga), školovanje pilota (kod helikoptera je daleko složenije, dugotrajnije a time i skuplje) te buku (stalna buka od helikoptera i turizam nespojivi su). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Činjenica je da današnji sistem obrane šuma od požara, unatoč uloženim naporima, ne zadovoljava, jer su štete od šumskih požara u priobalnom području u porastu. U takvoj situaciji svaki pokušaj koji utječe ina smanjenje ovih šteta trebao bi biti dobrodošao. Jedan od tih pokušaja je i naš prijedlog, koji u stvari predstavlja suštinski nov način izviđanja kako u nas tako >i u svijetu. LITERATURA Janić , Č. i dr.: Vazduhoplovno jedriliearstvo I. Savezna uprava za civilnu vazdušnu plovidbu, Beograd, 1969. Dimitrov , T., Vučetić , S.: Hidirometeorologija i zaštita šuma od požara. »Suvremeno vatrogastvo«, 7/8, 1983. ... Šumski požari u SRH. Bilten o požarima RSUP, SRH, 1983. .. »American aerolights«, »Eipper formance« — prospektni materijal. U NEKOLIKO REDAKA U SSSR-u i šumarstvo od prije 15 godina bavi se uzgajanjem oraha u cilju proizvodnje ploda te je do sada podignuto preko 90 tisuća ha plantaža. U 12. broju iz 1983. godine mjesečnika »LESNOJE HOZJAJSTVO« nalazi se 10 članaka o ovoj vrsti. Tako Barsjegan piše o racionalnijoj metodi vegetativnog razmnožavanja oraha, Gončarenko o proučavanju populacije oraha i izboru perspektivnih odlika, Badalov o korišćenju hibridizacije, Žuravskaja o izboru oprašivanja, Esajan o genetskom fondu oraha u Armeniji, itd. Kiselost (pH) tla pod smrekovim sastojinama u česko-moravskoj oblasti Zdarski vrh od 1940. godine, kada je pH u sloju od 1—3 cm iznosio 3,55 do 1982. godine povišena za 13,0"/». Najveće je povišenje iznosilo između 1965. i 1973. godine tj. 7,2%. U sloju tla do 15 cm kiselost je povišena za 9,0%, u sloju između 25 i 35 cm za 6%, a u sloju između 50 i 60 cm 3,9%. (L. p., 12/83) »LESNICKA PRACE« u br. 12/83. donosi i podatke o registriranim najstarijim stablima iz šuma Šumave. Najstarija smreka, inače posječena 1832. godine, imala je 525 godina, postigla je visinu od 58,9 m, pp 160 cm, a drvnu masu 40,4 m3. Po drvnoj masi pretekla ju je jela, posječena 1835. godine, koja je doživjela 400 godina, postigla visinu 49,6 m, pp 208, a drvnu masu 65,0 ml. U belgijskom časopisu »BULLETIN DES RECHERCHES AGRONOMIQUES« (Gembloux) u svesku Tome 17, n° 3 — 1982. (a koji je stigao početkom ove godine) nalazi se i članak K. Badia Nkanka o utjecaju vitamina E (dl — a — tocopherol) na vegetativno razmnožavanje in vitr o za Eucaliptus rudis Endl., Larix x eurolepis Henry i Quercus boreali´s Minchx. U sva tri slučaja okorjenjavanje je uspjelo s preko 90%. Koncentracija E vitamina iznosila je 1 mg/l. |