DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ULOGA ŠUMA U GOSPODARSKOM ŽIVOTU NAŠIH NARODA U PROŠLOSTI Komisija za ekonomsku isto rij u Jugoslavije, Redakcija »Acta historico-oeconomica Iugoslaviae«, Zgodoviinsko društvo Ljubljana, Biotehnička fakulteta u Ljubljani uz financijsku pomoć Savjeta republičkih i pokrajinskih SIZ-ova za znanstveni rad u SFRJ i pod pokroviteljstvo Gozdnega gospodarstva Kočevje organizirali su znanstveni skup o »ulozi šuma u gospodarskom životu naših naroda u prošlosti «. Skup je održan od 7. do 9. studenoga 1983. god. u Šumarskom domu Glažuta (u šumskom kompleksu Velika planina) i izlaskom u šume na Kočevskom Rogu. Na početku rada skup su pozdravili: Ing. Stavko Preložnik , direktor Šumskog gospodarstva Kočevje, Dr Danica Mili ć u ime Saveza istoričara Jugoslavije, Dr Veja Me lik u ime Sveze zgodovinskih društava Slovenije, Dr Mače k u ime Biotehničke fakultete u Ljubljani i Dr Darja M i h e 1 ič u ime organizatora skupa — Zgodovinskog društva Ljubljana. Na skupu obrađene su slijedeće fteme: Dipl. ing Antom P relets ni k (Kočevje): Prikaz područja Šumskog gospodarstva Kočevje, Dr Ivan Herce g (Zagreb): Šume kao objekt ekonomske politike i izvor za održavanje gospodarskog života, Dr Danica Mili ć (Beograd): Šume kao prirodni uslov za neke privredne djelatnosti, Dr Jože Maček : Razmerje med kmetijstvom in gozdarstvom v gozdovinski retrospektivi, Mr Joško Jelask a (Split): Zaštita šuma u statutima i drugim aktima srednjovjekovnih komuna, Dr Šime Perici ć (Zidar): Politika Mletačke republike prema šumskom fon du u Dalmaciji, Prof. Erna U me k (Ljubljana): Določila o gozdovih u urbarjih, Dr Anko Boštja n (Ljubljana): Ortenburški gozdni red iz 1406, Dr Darja Miheli č (Ljubljana): Bamberški gozdni red za Kanal in Ko roško iz 1584, Dr Nikola Vuč o (Beograd): Šume u procesu prvobitne akumulacije kapitala uza Srbiji, Dipl. ing. Oskar Piškori ć (Zagreb): Posebni dopćedruštvene potrebe, oprinos šuma imovnih općina 83 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Dr Smiljana Đur o vic (Beograd): Privredni program vlade Milana StojadLnovića i promane u dotadašnjem sistemu eksploatacije šuma i položaja drvne industrije u Jugoslaviji 1935 — 1938. godine, Mr Stane Grand a (Ljubljana): Nekatera vprašanja glede slovenskih gozdov v času med obema vojnama, Dr Nikola Živ´Jcović (Beograd): Iskorišćavanje šuma i drvne industrije od strane nemačkog okupatora na tlu Jugoslavije u drugom svatskom ratu, Dr Branislav Marovi ć (Titograd): Razvoj šumarstva i drvne industrije u Cmoj Gori 1945 —1956. godine. Nakon održanih nekoliko referata vodila se diskusija o izloženim temama, koja će se nesumnjivo dobro poslužiti nekim autorima u konačnoj redakciji njihovih referata. Promatrajući sa stanovišta šumarstva možemo konstatirati, da povjesničari pa i ekonomisti po struci zadovoljavaju kada obrađuju dalju prošlost, ali ne i bližu. Na to je sa strane šumara upozoreno i na ovom skupu. Tako se opet pokazao nedostatak šumara-ipovjesničara, kaiko je to već i prije naglašeno u Šumarskom listu (broj 10—12/81, str. 485—492). To, međutim, ne znači, da izneseni materijal neće dobro poslužiti za pisanje povijesti šumarstva, dakako očišćenih od pojedinih nerealnih navoda ili ocjena koji su svojstveni onima, :koji ne poznaju i šumarstvo kao djelatnost na uzgajanju i iskorišćivanju šuma. Skup je održan, kako je već navedeno, u Šumarskom domu Glažuta. To je jedan lokalitet, dolinica, u šumskom kompleksu Velika planina udaljen dvadesetak kilometara od Kočevja. Šumarski dom i nastamba za radnike Šumskog gospodarstva, koji su mahom «vi Bosanci, neki na radu već i po nekoliko godina. Dom je uređen (vodovod, centralno grijanje, elektrika, restoran, dvorana s televizorom) i Gospodarstvo namjerava otvoriti ga i za širu javnost, za boravak u vrijeme odmora ili za zimske sportove. šumsko gospodarstvo Kočevje, ikako je u svom referatu izložio Ing. Prelesnilk, pokriva VI šumskoiprivredno područje (Slovenije) i gospodari sa 46 000 ha šuma. Dvije trećine su u društvenom vlasništvu (svojedobni posjed knezova Auersperga) a jadna trećina su privatne, seljačke, šume. Prva navedena godina je 1330.,, kada su ortenburški vlastelini zbog malog broja domaćeg stanovništva, naselili ljude iz Koruške i Tirola te se sve do drugog svjetskog rata u Kočevjanskoj krajini nalazio stanoviti broj Njemaca. U drugoj polovici XV stoljeća, 1471. godine, zbog navala Turaka opat se smanjuje broj stanovnika, što se ponavlja i polovicom XIX stoljeća, kada su »i polja obrastala šumom« pa u toku II svjetskog rata. Prvi zapis o šumarstvu datira iz 1614. godine (reguliranje sječe). Polovicom prošlog vijeka nekoliko godina proizvodi se staklo koristeći potašu bukovih šuma (odatle naziv lokaliteta Glažuta), a dio drva pilio se na parnoj pilani u Loškom potoku, koja je osnovana 1865. ili samo 10 godina nakon prve parne pilane u Austriji. Polovicom XIX stoljeća, 1858. godina izrađena je i prva »oređajna osnova«, koja je propisivala golu sječu i sadnju smreke kao vrste koja će davati najveću rentu (podignuto je 130 ha smrdkovih kultura). Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća za šumski posjed Kočevski rog gospodarsku osnovu izrađuje Leopold Hu f nag i i uvodi preborno gospodarenje. Izrada ove gospodarske osnove bila je i podloga za njegovu knjigu »Praktično uređivanje šuma« (njemačko izdanje 1911. god., a hrvatsko u prijevodu Veseli Miletić 1926.). Hufangelova unutarnja podjela šuma i danas je na snazi. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Osnovom je izvršena predradnja za podizanje pilane, ´koju je Auersperg i podigao usred šume na cea 850 met. nadm. visine. Pilana je bila parna, a potrebna voda bila je osigurana nakapnim površinama j bazenima — cisternama. Voda jednog vrela koristila se za kućanstvo. Pilana je imala 13 primarnih i sekundarnih janrnaea, jer je uglavnom izrađivala bukove talovete, koji se izvozili preko Trsta u Italiji i dalje. Izgrađeno je bilo i 62 km šumskih željeznica i koturača. Auersperg je izgradio pilanu ali je nije neposredno koristio, nego je izdavao u najam. Rad u pilani obustavljen je oko 1928. godine. Ta pilana, odnosno mjesto gdje se ona nalazila, bila je jedan od ciljeva ekskurzije, koja je održana 9. studenoga susretljivosti Š. g. Kočevje (na raspolaganje je stavilo besplatan prijevoz autobusom). Danas su ostali temelji pilane, bazeni za vodu i neke obnovljene zgrade a Š. g. to područje pretvara u svojevrsni muzejski prostor šumarstva i Narođinooslobodilačke borbe. Nedaleko od ovog mjesta nalazi se i rezervat šumske vegetacije Rajhenarsk i pragozd . Rezervat je osnovao prigodom uređivanja šuma L. Hufnagl i zauzima površinu od 51 ha. Biocenoza rezervata jest zajednica Abieto-Fagetum. I na kraju jedan podatak. Podatak, koji je, u dogovoru s kolegama iz Sum. gospodarstva prisutnih na raspravi iznio Ing. Prölesniik, o posađenim površinama na području njihovog gospodarstva. Podatak je zapravo odgovor na neka iznijeta mišljenja o radu šumskih gospodarstava uopće odnosno da se ona bave gotovo isključivo eksploatacijom a ne i uzgajanjem. Taj podataik glasi, da je Šumsko gospodarstvo u Kočevju za vrijeme svog postojanja izvršilo sadnju na 2600 ha. Kako na njihovom području nije bilo većih površina golijeti ili nepošumljenih površina, sadnja je četinjača izvršena u bukovim sastojinarna panjača, dakle u cilju melioracije i konverzije zatečenih sastojana. Svi referati bit će objavljeni u »Acta historico-oeconomica lugoslaviae« i talda ćemo u Šumarskom listu obavijestiti o sadržajima referata. O. Piškorić |