DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 88     <-- 88 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


DRŽAVNI REZERVAT PRIRODE »BOKY«


(Slovačka Socijalistička Republika)


Rezervat prirode BOKY je jedan od najsjevernijih lokaliteta termofilnih biljnih
zajednica u Evropi smještenih na interesantnim geološkokoji zajedno čine prirodne ljepote kulturno estetskih vrijednosti. Slovački
savez zaštitara prirode (SZOPK), oblasni odbor u Zvolenu je predložio to u suradnji
sa VŠLD Zvolen i izborio 1964. godine da rezervat prirode BOKY postane
državni, znači dobro od općeg društvenog interesa naroda ČSSR.


Godine 1977/78. Katedra za zaštitu šuma na šumarskom fakultetu VŠLD-a u
Zvolenu je istrasirala i obilježila pješački put dužine od 5,1 km. Trasa pješačke
staze prolazi kroz najljepše dijelove irezervata. Cijelu trasu se može proći za
2 saita i 45 minuta umjerenog hoda. Duž cijele trase planirano je 13 stajališta na
kojima se mogu uočiti i promatrati karakteristični primjerci flore, faune i geomorfoloških
tvorevina. Rezervat je smještan na južnim obroncima Kremnickych
brda uz državnu cestu Zvolen — Hronska Dubrava — Banka štiavmica koja prolazi
dolinom rijeke Hron, ukupne površine od 176,49 hektara. Geološka podloga
su andezitni anglomerati koji se pojavljuju i na površini tla kao stijenje raznih
oblika u skupinama kao tornjevi, i si. Kraj je pokriven rijetkim listopadnim
šumama, u kojima prevladava hrast kitnjak (Quercus petraea), cer (Quercus cerris).
Jedna od rijetkih biljaka je mišakinjica (Minuartia hirsuta, ssp. frutescens, kuriöka
chlpata kriökovitä slovač.) koju nalazimo na toplim sunčanim dijelovima
u udubljenijima stijenja. Ona ima drvenasti podzemni dio, linearne uske listove
sa sjedećim cvjetovima u hrpicama. Cvate u svibnju. Šume se dijele po tipovima
(na osnovi podjele važećoj u ČSSR) na hrastov tip s primjesom bukve,
u malom dijelu. U podnožju brda i uvalicama nailazimo na bukov tip sa primjesom
hrasta, u dolinama lipovo^javorov tip a na stjenovitim obroncima drenovo-
hrastov tip. Medunac (Quercus pubescens) je rijetka vrsta te je zaštićen,
cer je ovdje na svojoj najsjevernijoj granici areala. U rezervatu BOKY se nalazi
jedna od najstarijih cerovih šuma u Slovačkoj (220— 240 godina). Od ostaliih
Vrsta drveća i grmlja ovdje možemo naići na:


girab — Carpimus betulus


w sitnolisna (kasna) lipa — Tilia cordata


velikolisna (rana) lipa — Tilia platyphylla


javor — Acer pseudoplatanus


javor mleč — Acer platanoides


običnu bukvu — Fagus silvatica


trešnju — Prunus avium


krušku — Pirus communis


brekinju — Sorbus torminalis


mukinju — Sorbus aria


rašeljka — Cerasus mahaleb




ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 89     <-- 89 -->        PDF

svib — Cornus sangvinea


dran — Cornus mas


Rezervat prirode BOKY obiluje i sa divljači. Na južnim stranama naročito
u jesen i u zimu se može prepoznati po tragovima, a na određenim mjestima i
vidjeti: jelen (Cervus elaphus), srnjak (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus
scrofa), lisica (Car^is vulpes), jazavac (Meles meles). Također se može naići na
risa (Lynx lynx) i medvjeda (Urus arctos).


»Čertova skala« najinteresantniji geomorfološki oblik u rezervatu
prirode Boky Foto Mačko


»Šuma predstavlja skup važnih životnih činilaca sa kojima se odvija životni
piroces bitan za čovjeka. To nije samo proizvodnja drvne mase, nego je šuma
ta koja ima zemljozaštitau, vodozaštitau, klimatsku, zdravsrveno-rekreacijsiku, kulturno-
eštetsku i druge funkcije. Šuma predstavlja bogatstvo i ukras svake zemlje
i postupno je zato da joj poklonimo našu pažnju i zaštitu a*ko želimo da od
nje imamo koristi sada i za buduće generacije.«


Ovo su poruke kojima Slovački savez zaštitara poziva sve građane da pokažu
razumijevanje i interes da čuvaju rezervat prirode BOKY u Slovačkoj socijalističkoj
republici.


LITERATURA
M a c h o , Š.: Stalna prirodna rezervacia Boky.
Pamiat´ky a priroda, 1978, č. 2, S. 32— 33.
Magic , D.: Chränene uamie Boky pri Budči.
ČS. oehrana prirody, 1968, č. 6. S. 71 —79.
... : Štatna prirodna rezervcäcia Boky, Sprievodca po naučnom ehodniku, 1979.
Mr Nikola Lukić,
Šumarski fakultet u Zagrebu