DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA II izdanje, 2. svezak, Zagreb, 1983. Krajem prošle, 1983. godine, Uredništvo je predstavilo i drugi ´svezak drugog izdanja Šumarske enciklopedije.* Drugi svezak u kojem su obrađene natuknice od Grad. do Pl. na opsegu od 730 stranica s oko 83.000 redaka; 30»/o od toga su ilustracije s više od 700 slika, tehničkih nacrta i drugih crteža. Izvan paginacije u ovom svesku nalazi se i 16 stranica priloga u boji, 6 stranica u crno- bijeloj tehnici, te 6 geografskih karata. U ovom svesku obrađeno je 675 natuknica ili 86 više nego, u granicama i´stog alfabetara, u prvom izdanju. Povećanje broja stranica nije posljedica samo povećanja broja natuknica nego i opširnijim prikazima nekih natuknica obrađenih i u prvom izdanju Enciklopedije. Što je novo u ovom u odnosu na prvo izdanje? Tu su kraći prikazi kao biografije mlađih stručnjaka, opisa novih vrsta kao npr. još dva hrasta kitnjaka (balkanskog i transilvanskog), hrasta drmun i hrasta gradun (oba na Kraškom području), Alšinerovog negnjila itd., ali i dužih, cijelih rasprava. Za šumara uzgajivača to je nova natuknica hormoni, od kojih su neki neophodni i za proizvodnju sadnica vegetativnim načinom. Hormoni pospješuju rasten je, izazivaju cvjetanje ali i koče razvoj biljaka (herbicidi). Međutim »široka i često olako shvaćena primjena umjetnih bioloških vrlo aktivnih tvari uzrokovala je i mnogo ekoloških problema« upozorava * Prvi svezak drugog izdanja dovršen je 1980. godine — Vidi i Šumarski list br. 3—4/81., str. 187. 96 Enciklopedija odnosno autor teksta prof. Z. Devide. Nova natuknica p e s t i c i d i obrađena je na devet i pol stranica od 4 autora. Nakon uvoda slijedi prikaz insekticida (općenito, probavni, dodirni, dišni, sistemici, primjena), zatim aviokemijsko suzbijanje insekata u šumama, feromoni, rodenticidi, herbicidi i arboricidi. Posebno navedimo i natuknicu kartografija. Uz tekstovni dio nalazi se i »karta« sekcija specijalki za SFRJ mjerila 1:100 000, 1:200 000 i 1:500 000, što će vrlo dobro doći u slučaju narudžbi potrebnih specijalki. »Karta u različitim mjerilima«, u boji, vrlo dobro će poslužiti za one koji se upoznaju s mjerilima karata tj. već od učenika osnovnih škola. Niz natuknica iz I izdanja je dopunjen i prerađen kao npr. klima i klimatologija, meteorologija, krš, park, da ih je gotovo nemoguće uspoređivati. To je osobito izraženo s nekim natuknicama s područja drvne industrije. Tako su potpuno prerađene natuknice ljepila, pilane, piljenje, ploče i stolarstvo. U ovom izdanju Š. E. natuknica ljepila prerađena je, kao natuknica lijepljenje , od nepune 3 stranice u prvom izdanju na 10 stranica. Prikaz pilan a zauzeo je 14 stranica (prije 7), piljenj e 18 stranica (prije 8), ploč e čak 50 stranica prema prijašnjih 5,5. Ploče su obrađene kao slojevito drvo (furnirske ili šperploče, stolarske ili panelploče), i kao ploče od usitnjenog drva (iverice i vlaknatice — lesonit, fazer-ploče), MDF ploče i lake građevinske ploče, tj. ploče iz drvne vune vezane cementom. Na 4 stranice sitnog sloga obrađeno je i »projektovanje tvornica furnirskih i stolarskih ploča«. Također je i natuknica »stolarstvo« iz I izdanja promijenila naziv u namještaj i povećana sa 14 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 99 <-- 99 --> PDF |
na 53 stranice. Stoga se s pravom u prikazu ovog sveska Š. E. na promociji kaže, da »drvni tehnolozi time dobivaju svoj priručnik, pa i više od toga: svoj iscrpan udžbenik.« U ovom izdanju u natuknici »krš«, (kras, kras, karst)« dodana je i terminologija za dio karakterističnih oblika karbonatnih stijena, kraških stijena. Dio, jer nisu obuhvaćene na pr. škrape, pa vrtače i dr. Na konstataciji da »osim općenito raširenog narodnog naziva »krš«, u sjevernim hrvatskim čakavskim krajevima postoje toponimi Kras i Krasica « dodajem, da u okolici Imotskog narod riječ »kras« upotrebljava za predjele sa izrazitijom pokrovnošću kamena. U ovom izdanju novim tekstom prikazana je vegetacija, a tekst o izboru vrsta za pošumljavanje sveden je na desetak redaka »pošumljavanja golih kamenjara « koje ima »prvenstveno zaštitnu a manje gospodarsku svrhu, glavni cilj uspostave prvobitne ravnoteže i samoobnove šume«. Smatram, da je u današnje doba, u doba u kojem se postavlja zahtjev za gotovo sve, a ne samo neposredno privredne investicije, trebalo dodati i rečenicu, radi laika, da i zaštitna uloga šuma ima gospodarsku vrijednost (za turizam i dr.). Međutim i na kršu ima dosta kamenjara na kojima se može uzgojiti i proizvodna šuma — od pionirskih vrsta — borova, (pa i uz primjesu čempresa) već s prorednim materijalom, deficitarnim celuloznim drvom, itd. Skraćena je i »povijest radova na pošumljivanju krša«, ali je dodan podatak o Fondu za pošumljivanje krša (između dva rata) te neke ustanove u novoj Jugoslaviji sve do SlZ-a u Hrvatskoj. Izostavljeni su iz I. izdanja i prikazi o gospodarskom podizanju krša, o planiranju radova, o tehnici pošumljivanja i njege kultura. Za parkove, koji su obrađeni na 12 stranica i prikazani na dvije stranice u boji, Z. Potoči ć kaže: »koliko nam je poznato, to je u nas prvi cjelovit pri kaz parkovne arhitekture od najstarijih vremena do danas«. Zainteresirani će naći i navedenu dosta brojnu literaturu kako na našem, tako i na stranim jezicima. K tome treba dodati i tekstove općenito o nacionalnim parkovima (jedna stranica u ovom, naprama desetak redaka u prvom izdanju Š. E.), pa o park-šumama i, u trećem sve´sku, prirodnim parkovima. Pod natuknicom »N a r o d n o o s 1 ob o d i 1 ač k a borba« prikazana je »organizacija i rad šumarskih ustanova na oslobođenim teritorijima za rata 1941—1945.« uz popis narodnih heroja, poginulih i umrlih u NOB-i, te žrtava fašističkog terora 1941—1945. šumara, lugara, šumskih i drvodjelskih radnika. Od 12 foto priloga u boji (na 16 stranica) za praksu od posebnog su interesa oni o štetnicima hrasta, štetnika štetnicima jele i ishrani bilja (vidljivih simptoma nedo´stataka pojedinih hraniva, sve originali). Od geografskih karata u boji su vegetacijska karta Hrvatske, fitogeografskog rasčlanjenja Jugoslavije, već spomenuta kartografija, Köppenova klasifikacija klime, klimatskozonska vegetacijska područja krasa i petrografska karta Jugoslavije, »originalnu, još nigdje objavljenu« (Z. Potočić).. No time ni´su iscrpljeni kartografski prilozi, jer ih ima iu crnobijeloj tehnici kao npr. područja rasprostranjenosti glavnih tipova potencijalne vegetacije u Istri, klimatski tipovi Hrvatske prema Thornthwaitovoj klimatskoj klasifikaciji, i dr. Možemo zaključiti, da već letimičnim listanjem uočavamo vrijedne prinove u ovom, drugom, izdanju nastavka Šumarske enciklopedije i smatramo da bi se trebala naći u svakoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj organizaciji i u društvenim prostorijama tih organizacija, kako bi bilo omogućeno svakom radniku da od vremena do vremena »priviri« u nju, odnosno da bude sastavni dio stručnog obrazovanja i upoznavanja struke u kojoj radi. O. Piškorić ()7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ŠUMARSTVO God. XXXV br. 5—6. i god. XXXVI br. 2. 1. Broj 5—6. XXXV. godišta (u 1982. god.) ŠUMARSTVA posvećen je, kako se naglašava u Reći Uredništva, 40. godišnjici Revolucije i 35. godina izlaženja ovog časopisa, organa Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta SR Srbije. »Šumarstvo Srbije «, na´stavlja se u uvodniku, »u tom periodu beleži zaista dinamičan razvoj, sa karakterističnim prelomnim tačkama i značajnim poduhvatima koji su iz osnova izmenili pogled na šumarstvo i položaj struke u društvu. Iz tih razloga bilo je neophodno, da se kritički oceni pređeni put ... pa je i koncepcija jubilarnog dvobroja »Šumarstva« bila tematski unapred određena«. Za ostvarenje zamišljene koncepcije Redakcija je obrade pojedinih tema povjerila određenim autorima, što je kasnije »iziskivalo ogromne napore Redakcije u realizaciji zamisli «. Ti napori su bili u zakašnjenju dostave rukopisa s posljedicom znatnog zakašnjenja izla´ska ovog jubilarnog broja (mjesto krajem 1982. godine izašao je u 1983.). A rukopis »prikaz razvoja industrije « uopće nije ni stigao." Osvrt na minulo razdoblje obrađeno je u člancima: R. Đ e k i ć, B. T o š ović i D. Nikolić: Razvoj šumarstva SR Srbije u periodu 1945—1980. (str. 7—40). S. Vlatković: Razvoj šumarstva SAP Vojvodine u periodu 1945—1980. (str. 41—58), D. Simeunović i G. Dukić: Šest decenija Šumarskog fakulteta u Beogradu (str. 59—90), D. M i r k o v i ć : Stanje kadrova u šumarstvu (str. 91—96), * To nije osamljen slučaj, pa se i Uredništvo »Revue forestiere francaise« tuži, da s istih razloga nije moglo u cijelosti ostvariti koncepciju posebnog broja Revije, 1981. godine, s temama o »uzgoju šuma listača«. M. Jovanović: Institut za šumarstvo i drvnu industriju u razvoju šumarstva Srbije (´str. 97—108), V. Guzina i J. Marković: Doprinos Instituta za topolarstvo šumarskoj nauci i praksi (str. 109—124), I. Jakovljević, D. Drenić i Z. S i m i ć : Rad i razvoj Srednje šumarske škole u Kraljevu (str. 125—142), Ljiljana Vasiljević i D. Ivet i ć : 25 godina obrazovnog centra »Momčilo Popović Ozren« u Beogradu (str. 143—156, Centar za obrazovanje za drvoprerađivačku struku zanimanja od II do V stupnja, a od šk. god. 1982/83. i za zanimanje III i IV stupnja tehničara za ozelenjavanje naselja, uređenje predjela i za cvjećarstvo), V. Petković: Doprinos vodoprivrednih organizacija ukupnom pošumljavanju u Srbiji (str. 157—168), te B. Stojković i Ružica S t o š i ć : Dve decenije »SIMPA« (´str. 169—186, »SIMPO« je industrija pokućstva, jastuka, tapetarije i dekorativnog sukna u Vranju). Ovaj svezak »Šumarstva« sadrži i članke: A. Milovanović: Sastanak posle pedeset godina od upisa na fakultet (upisalo se 140 studenata, a diplomiralo 93, od kojih 23-jica nisu više živi; priložen je i popis svih diplomiranih), J. Stojanović: Učešće šumarskih stručnjaka i studenata šumarstva u NOB (s popisom istaknutih ili stradalih tokom rata), M. Sijan : Bibliografija radova u »Glasniku« Šumarskog fakulteta. Objavljen je i niz fotografija brojnih autora na čelu s nestorom šumarske fotografije Stevanom Kolarevićem, a praznine su popunjene vinjetama, već pokojnog, dra Milorada G 1 i š i ć a. Prvi članak u br. 2/83. je B. J o v anovića, Lj. Stojanovića i N. Jovića : Neka razmatranja i termini |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1984 str. 101 <-- 101 --> PDF |
u vezi prevođenja niskih i degradiranih šuma u viši uzgojni oblik. Osnovna je postavka autora, da »je pri melioraciji degradiranih šuma, kao i pri podizanju novih šuma (kultura), potrebno voditi računa o štetnosti i opasnosti proizvoljne, ekološki nedopustive zamene vr"sta i stvaranja monokultura. Pogotovo kada se od lišćarskih, mešovitih zajednica (postklimaks), koje po prirodnoj sukcesiji dolaze posle četinara (preklimaks) i na boljim zemljištima od ovih — ide obrnutim putem, pa se radi momentalne ekonomske koristi, nanose duboke i trajne ekološke štete šumi«. Stoga »pre nego se poduzimaju bilo kakve mere, u bilo kojoj devastiranoj šumi ili goleti, treba upoznati njenu prošlost — pre svega ishodnu fitocenozu i i´shodno zemljište, njihovu promenu (regresivnu sukcesiju) i njihovo današnje stanje«. Međutim, kao svako pravilo tako i ovo ima iznimaka, a to je Kraško područje. Obnova šumske vegetacije na golom kršu ili jače degradiranim a dendroflornim elementima obraslih površina bez alepskog i crnog, pa i primorskog bora, u cilju podizanja boljih sastojina gotovo je nemoguća. Uspjeh sadnje (ili sjetve sjemena) listača do sada je bio vrlo dubiozan ne zato što se ne bi primile (sjeme niklo), nego što biljke tijekom nekoliko godina iščeznu. Borovi, naprotiv, ne ´samo da se održe nego se danas šire i na susjedne površine. No nakon jedne generacije borova, u starosti od 50—60 godina na sječinama (npr. poslije rata na Čičariji) ili u prorjeđenim sastojinama (na Kamenjaku u Istri) podiže se sastojina listača, crnog jasena, bijelog i crnog graba, pa i hrasta prirod nim načinom. Autori su predložili i nazive (terminologiju) za pojedine načine obnova sa´ stojina i to: — konverzija je prevođenje izdanačke (niske) u visoku šumu odgovarajućim uzgojnim mjerama prirodn e obnove, — rekonstitucija je obnova sastojina, sjetvom ili sadnjom, isto m ili istim vrstama koje su sačinjavale prethodnu šumu, — supstitucija je potpun a zamjena vrste ili vrsta prethodne šume, — rekonstrukcija je obnova šume uz ´stanovitu zamjenu ranije ili ranijih vrsta, npr. da se prijašnja šuma kitnjaka obnavlja sjetvom žira na bolje očuvanim dijelovima, a crnim borom na jače degradiranim. Ostali su članci: M. Jovanović i N. Teržan: Hemijski sastav drveta plantažnih topola, M. Matović : Reliktna zajednica Pančićeve omorike (Erico picetum ornoricae mixtum) u kanjonu Mileševke, Gl. Macan : Rezultati pošumljavanja goleti i ostvareni troškovi u zavisnosti od tehnologije rada na objektu »Ravnine« u šumi »Goč — Gvozdac« (korišćenjem mehanizacije smanjuje se potreba živog rada do 76htt/o, a direktni troškovi do 58%, ovisno o vrsti mehanizacije). U »Prilozima i saopćenjima« objavljeno je: Ljubisav M a r k o v i ć : Zavisnost kvaliteta semena crnog bora od dužine čuvanja u konzervisanom stanju, Aleksandar M a n č i ć : O jednoj modifikaciji Lindstromovog metoda za prostorno istraživanje korenovog sistema, Milutin Simonović: Predlog za dopunu oznaka jedinica za mehanički rad i moment sile, odnosno moment sprega, Milivoje Mihailović: Izletnička šuma Baba Velka, okosnica Titovog gaja, Stojan E v t i m o v : Pošumljavanje goleti i pojava prirodnog podmlatka crnog bora u okolini Bosilegrada, |