DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Results of these investigations are din the terms of three oak kinds. According to this standpoint, most presenited elemente in the soil (Siilicoin, Aluminium and Iron) percently its participation is less in the circular inability. Iron and Aluminium in the leaves are partly presenited same the case is wlilth jSilicotn at Querous Cocciferae. At ano´ther two kinds of Querous Lanuginosa anid Querous Confentae, Silicon is much more participated (3—3,5l;i/») but less than in the sail. A great mobility is at base-land elements. These both together in leaves at oaks here are more than at all three mentioned elements. These elements are very mobile, altrough (except in some limestone homieonts) those iin the soil are less presented. Calcium is much more mobile than Magnesium. Phosphorus in leaves is always presented with a whole percentage. With a percentage (altrough expressed as elements as well as not oxide) in some cases is appearing .Nitrogen, what is mean that its mobility is high. Other investigated elemente: Manganese, Potassium, Sodium and Sulfur less participating in this circle mobility of matters. Among it hose participation of Potassium is considerably higher. According to these investigations could be concluded that its circle mobility is most intensive at Q. Confertae and expressly is poorer at Q. Cocciferae. Copper, Zinc, Boron and Cobalt (as mg/kg of dry matters) there are (more in leaves than in the soil, thus, by dropping of leaves come to richimg on tup ground horizon´s of the soil. But this is often changed by other proceses. PRIMLJENO 24. 08. 1982. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 26 <-- 26 --> PDF |
LITERATURA A r i n u š k i in a„ E. V.: Rukovodstvo po dima češkomu analizu počv. Iz-vo Moskovskogo «n-ita, Moskva, 1970. Arm a kova, A. I.: Metodi bioheimičeskoga issledo-varaija rastanu. Kolos, Leningrad, 1972. Butuzova , O. V.: K harasterisitdke sastava zolli nektorih rastanu hvojinogO´ lesa. Sb. Geografija, genezija i piodoirodie počv. Kolos, Leningrad, 1972. Georgiev , M. i Spirovski , J.: Sodirzima na rasteniijata ipristapen magnezijum i lesnorasteiiv bor i železo vo nekoi cimetni šumski počvi vo Makedonija. Zbor. na prirodo-matematičkiot fakultet, kn. 23. Skopje, 1971. Lukašev, K. 1. i Pet uh ova, N. N.: Hirniičaskiie elementi v počve. Nauka i tehnika, Miinisik, 1970. Govoreokov , B. F.: Knuigovorot elemerntov meždu rastitelnostju i počvoj v sosmike i listvemičnike na Kareilskom perešetke. |Sb. Geografija, genezis i plodorodie počv. Kolos, Leningrad, 1972. Rodin , L. E. i B a z a 1 e v i č, I. N.: Dinamika ograruicaskogo veščestva i foiologičeski krugovorot zolnih elementov i azota v osnovnih tipah rastitelnosti zemnogo šara. Nauka, Moskva, 1965. Spirovski , J.: Pedogeneza na granitima Furke. Zemljište i biljka, br. 1—3, Beograd, 1963. Spirovski, J. i Georgiev, M.: Sadržaj aktivnog Mm i lakorastvorljivog Cu i Co u cimetinim šumskim zemljiigfema SR Makedonije. Agrohemija, br. 5—6, Beograd, 1971. Spirovski , J.: Mineraloški sastav na papelot od lisjeto na nekoj šumski drvja i tirevi. Zbor. na zem. — šum. fakulteta, kn. 24, Skopje. 1975. Stančev . L. i M a š e v, N.: Mnkroeletnenti i milkrotoroive. Hristo Danov, Plovdiv, 1966. Cernovina , I. A.: Fiziologija i mikrobiologija mikroelamentov. Viša škola. Moskva, 1970. T j or j ok a n o v, N. A. i Snakiin, N. N.: Ob izučeniji »korosti biogennogo krugavo´rata himičeskih elementov i biogeoceno´za. Sb. Biosfera i počvi, Nauka, Moskva 1976. Trašliev , H. i Ninov , N.: Kngovorot na azota i pepelmite elementi elementi na kafena gorska počva pod buk i srnrč. BAN, Sofija, 1969. D ž a m i ć, M., V e 1 ič k o v i ć, D. i D ž a m i ć, R.: Prilog proučavanju dinamike važnijih makro- i mikiroelemanaita u plodu jabuke. Arhiv za poljoprivredne nauke, Bv. 116, Beograd. 1978. D ž e k o v a, M.: Pramena u sastavu Ušća bukve i hrasta kitnjaka tokom vegetaciome sezone i u zavisnosti od ekoloških ustova. Zemljište i biljka, br. 3, Beograd, 1976. * * * Metodi O´predeleiniija mikroelementov v počvah, rastaniih i vodah. Pod redakcie doktora selskoihozjanstvenih inauk profesora I. G. Važ e min a. Kolos, Moskva, 1974. Summary The Circular Mobility of Elements Between Some Kinds of Oaks and Soils Plants have a selective ability to (different quantity of chemical elements to draw in the biological rotation. Each .plant is apsoirbitng different quantity of nutritive matters frorn the soil, which after lits mortality be back in. To inconsiderable differences -in the intensity of rotation come at the same plaint what is in the correlatiioin to the circumistances. Participating of elements in this circle had not be in a propoirtioin of their presenting in the soil. 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 25 <-- 25 --> PDF |
u prnaru, koje može biti i do tri puta manje nego u druga dva hrasta, dovodimo u vezu s najmanjom apsorpcijom silicija iz tla. Mikroelemenat a (bora, bakra, cinika i kobalta) u pravilu ima vitše u lišću nego njihovih lako pokretljivih formi u tlu. Za svoje potrebe biljke tijekom cijele vegetacije crpu iz tla ove elemente različitim intenzitetom, pa je, količina tih elemenata u tlu promjenljiva veličina. Od mikroelemenata baka r je zastupljen u najvećim količinama. Uz iste druge uvjete više ga sadrži lišće medunca nego sladuna. Drugi po zastupljenosti je cink, kojeg je međutim znatno manje nego bakra. Dok se količina bakra kreće između 11 i 31 mg/kg, cinka je tek između 2 i 5,1 mg/kg. Količina; bora . kreće se između 1 i 2 mg/kg a kobalt a je redovito1 uvijek ispod 1 mg/kg. Opadanjem lišća obogaćujta se ovim elementima površinski slojevi tla, ali. se to može utvrditi samo onda, ako ne nastupe drugi procesi. I, konačno, dobiveni podaci o ovim elementima (tabl.2. i 4) ne omogućuju zaključak da postoji stroga korelacija između biljke i tla tj. da biljke rasle na tlu bogatijem ovim ili onim jnilkroelementom i same su bogatije s istim elementom. ZAKLJUČAK Kemijski elementi selektivnom sposobnošću biljke u različitim količinama ulaze u biološko kruženje materije. Količina hranjivih materija ikoju, biljka apsorbira ´Iz tla za razne vrate raizličita je, ali je karakteristično da se ta hraniva vraćaju u tlo. uginućem biljke ili pojedinih njenih dijelova. Dakako, u koliko se ne odnose izvan mjesta rasta. Kod jedne iste vrste intenzitet kruženja materije neznatno se razlikuje a ovisan je o uvjetima vanjiske sredine u ko|c4 biljka raste. U ovom kružnom kretanju učešće elemenata ne mora biti «razmjerno njihovom učešću u tlu. Rezultati naših ispitivanja, koji se odnose sa´mo na tri vrste hrasta, pokazuju, da najzaistupljeniji elementi u tlu (silicij, aluminij i željezo) procentualno najmanje učestvuju u kružnom kretanju. Aluminij i željezo nalaze u lišću samo u dijelovima postotka. Silicija je isto tako malo u lišću prnara, dok u lišću medunca i sladuna znatno je više, 3 — 5,5°/o, ali ipak znatno imanje nego što ga ima u tlu. Velika je pokretljivost zemnoalkalnih elemenata te ih je u sva tri hrasta ukupno više nego prvih (AI, Fe, ,Si). Jako ovih elemenata ima u tlu manje nego prvih, oni su znatno pokretljiviji (osim u nekim vrlo karbonatnim horizontima) a kalcij je redovno pokretljiviji od magnezija., U cijelom postotku u lišću za´stuplj^n je i fosfor a u nekim slučajevima i dušik (kao elemenat a ne oksid). Drugi elementi) (kalij, mangan, natrij i sumpor) manje učestvuju u ovom kružnom kretanju materije, od kojih je najviše kalija. Sumarno njihovo kretanje najintenzivnije je kod hrasta medunca, manje kod hrasta sladunca, a najslabijle kod hrasta prnara. Bakra, bora, cinka i kobailta (izraženih u mg/kg isuhe tvari) po pravilu je više u lišću nego li u njihovom läkopokretljdvom obliku u tlu. Opadanjem lišća obogaćuju se njima površinski horizonti tla, ali je ono često zamagljeno ili izmjenjeno djelovanjem drugih procesa. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 24 <-- 24 --> PDF |
SADRŽAJ NEKIH MIKROELEMENATA U LIŠCU (u mg/tkjg suhe suipstamce) Tablica 4 Prof. br Hrast Cu Zn B Co 850 Qu lanuginosa 14,12 2,50 1,62 0,73 853 Qu lanuginosa 18,75 3,36 2,12 0,86 854 Qu lanuginosa 26,25 5,10 1,27 0,94 860 Qu lanuginosa Qu conferta 26,25 25,00 3,36 3,36 1,25 1,20 0,72 0,66 450 Qu lanuginosa Qu conferta 16,25 16,25 3,05 3,06 1,25 1,50 1,02 0,97 451 Qu lanuginosa Qu conferta 16,00 23,75 3,70 3,57 1,45 1,25 0,70 0,69 877 Qu coccifera 21,25 3,08 1,32 0,48 878 Qu coccifera 18,75 2,08 1,55 0,38 Qu lanuginosa 11,25 2,00 1,50 0,33 449 Qu coccifera 15,00 2,79 1,62 0,29 Qu lanuginosa Qu conferta 21,00 17,00 2,80 2,80 1,50 1,62 0,27 0,24 151 Qu lanuginosa Qu conferta 16,00 16,25 3,75 3,70 1,27 1,65 0,29 0,24 447 Qu lanuginosa Qu conferta 13,75 25,37 3,60 2,00 2,50 2,00 0,32 0,29 880 Q.u cocifera 27,50 2,39 1,75 0,41 Qu lanuginosa Qu conferta 31,20 26,37 2,60 1,45 1,50 0,37 0,33 883 Qu coccifera 11,25 4,60 1,87 0,58 Qu lanuginosa 12,53 3,84 1,62 0,49 887 Qu lanuginosa Qu conferta 15,08 15,00 3,50 3,14 1,27 1,62 0,67 0,64 Sumpor a lišće sadrži .uvijek u prvoj decimali1 postotka, dakle više nego fosfora, a kolebanja ovog elementa su neznatna. Međutim, uz iste uvjete za razvoj biljke zapaža se tendencija, .povećanja kod sladuna. Lišće .sladuna sadrži oko 0,5°/o dušika. Vilše dušika, do dva puta, sadrž; li´šće prnara nego medunca, ali treba imati u vidu, da je lišće medunca i sladuna sakupljeno u mjesecu prosincu odnosno salsušeno, dok je lišće prnara uvijek zeleno. Količina dušika, kako je poznato, .smanjuje se tijekom vegetacije što je znak da hrast sladun sadrži nešto manje sirovih bjelančevina, nego hrast medunac. Na osnovu dofoijenih i izloženih podataka može se zakljjučiti da je kretanje navedenih elemenata uzetih svih zajedno najintenzivnije kod medunca, slabije kod sladuna, a znatno slabije kod prnara, iako je lišće sakupljeno u zelenom, što će reći u aktivnom stanju. Najslabije kretanje navedenih elemenata |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Sadržaj željne za vrlo je mali, pa i nema nekih vidljivih razlika ovog elementa u lišću ispitivanilh hrastova. Postoje neznatna kolebanja, i kod jedne iste vrste hrasta u različitim područjima. U većini proba za medunac željezo se nalazi u količinama drulge decimale postotka, a u prvoj decimali samo stabala raslih na tlu, bogatijim ovim elementom, na tlima na bežičnim stijienama. Interesantno je istaći ii slučaj, da je veći postotak željeza i u lišća hrasta koji raste na tlu najsiromašnijem na željezu, na tlu obrazovanom na granitu (profil 151). Na ovom lokalitetu, je, kalko je već iznijeto, lišće najbogatije i´ silicijem. Vjerovatno zbog povećane apsorpcijle silicija, povećana je i apsorpcija i željeza, pa i aluminija, što upućuje i na određeni odnos između tih dvaju elemenata. Najmanje željeza sadrži lilšće prnara. Neznatno više ga je u lišću sladuna u odnosu na lišće medunaica kalda ove dvije vrste rastu zajedno na istom mjestu. Aluminij a ima više, za dva i više puta, nego željeza. Izrazitije povećanje nije samo u lišću stabala kojja rastu u tlu obrazovanom na bazičnim stijenama nego i u drugim tlima (profil 850). Najpokretljiviji su izemnoalka l ni, elementi (Ca,, Mg). Lišće prnara sadrži ih između 3,56 i 4,50°/o, lišće medunca između 4,49 i 8,55°/o a, lišće sladuna između 5,01 i 7,75%>. Dakle lišće prnara sadrži najmanje zemnoalkalnih elemenata, ali su i kolebanja najmanja. U lišću sva1 ova tri hrasta više je kalcija nego magnezija. Izuzetak je samo za medunac i sladun alko rastu u tlu na bazičnim stijenama. Ovo je u suglasnosti i s njihovim odnosom u adsorptivnom kompleksu. Po> ovome može se zaključiti O´ količini; ovfih elemenata u stijenama odnosno koje sadrže više magnezija nego kalcija,. Interesantno je naglasiti, da ovo pravilo ne važi za drveće koje raste na> smonicfi (profil 801) nastalo] na eluviju gabra. Međutim treba istaći da u ovom slučaju ima više kalcija, što je vjerojatno posljedica šireg odnosa, u korist kalcija, u sadržaju njihovih lahkopokretljiivih spojeva u tlu. Ističemo i to, da je kalcija mnogo više od magnezija u lišću stabala ralslih na zemljištu nastalog na granitu. U tom zemljištu kalcija ima najviše a magnezija najmanje od svih analiziranih uzoraka. Tumačenje za ovo možemo tražiti u mineraloškom sastavu granita odnosno većem sadržaju anorita, minerala koji sadrži više kalcija. Raspadanjem ovih stijena u nastalom tlu Vise je kalcija u lakopokretljivom obliku. Potvrdu za to nalazimo u odnosu aidsorbiranih Ca i Mg kationa u tlu. Magnezija, kako ukupnog tako i lakopokretljivog, ima u neznatnim količinama (tabl. 2). Od alkalnih elemenata, kalij a je znatno više nego natrija . Količina natrija uvijek je u drugoj1 decimali postotka,, najčešće ispod 0,05°/o, dok je kalija u prvoj decimali, ali najčešće ispod 0,5°/o. Veća zastupljenost kalija znatno doprinosi obogaćivanju površinskih horizonata tala a što je i u suglasnosti s dobivenim rezultatima o dostupnosti kalija za biljke (tabl. 2). Najviše kalija, uz iste vanjske uvjete, sadrži lišće prnara dok ga je u lišću druga dva hrasta znatno manje. Lišće medunca i sladuna sadrže približno iste količine kalija ali nekad je u jednom a. nekad u drugom više. Fosfora , uz neznatne iznimke, ima oko 1,5%. Uz iste vanjske uvjete, u prvom redu tla, najviše ga je u lišću prnarai, manjle u lišću medunca a najmanje u lišću sladunai Opadanjem lišća trebalo bi se njime obogatiti tlo, što je rijedak slučaj zbog njegove kemijske apsorpcije. Mangan a u lišću vrlo je malo, gotovo uvijek u drugoj decimali postotka. Zapaža se tendencija njegovog povećanja u ušću sladuna. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 22 <-- 22 --> PDF |
124 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 21 <-- 21 --> PDF |
123 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 20 <-- 20 --> PDF |
122 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 19 <-- 19 --> PDF |
121 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
120 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 17 <-- 17 --> PDF |
sloju, zbog lakog ispiranja ovog elementa, srednje su opskrbljena a manje od dubljih slojeva. Cimetno-šumska tla uglavnom su dobro obskrbljena a manje ga je u tlu nastalom nai granitu ili filitu. Humusino-karbonatno tlo slabo je obskrbljeno ovim elementom. Obskrbljenoist željezo m je u većinu slučajeva slaba kao posljedica sadržaja karbonata. Rjeđa su tla ili pojedini njihovi horizonti koji sadrže veće količine željeza pa i preko 100 mg/kg. Mangano m su tla u površinskom sloju, os´iim dva ´slučaja, slabo obskrbljena što svjedoči o njegovoj biološkoj akumulaciji. Njegov sadržaji opada i s dubinom profila. U tlima na gabru i andezitnom tuf u (cimetno-šumska i smonice) bor a je tek u tragovi a nešto više, do srednje bbskrlbljenosti, ima, ga u drugim tlima. Tek je tlo jednog profila (853), smoniea obrazovana na anđezitu, bogata na ovom elementu. B a k r a imaju najviše tla nastala na, gabru a u smeđe-šumskoim ovaj elemenat znatno se ispire i taloži u dubljim horizontima. ´Prema tome ova/su tla, prema klasifikaciji Šahtšabela, Griga i Pejvea, vrlo siromašna ovim elementom (tablica, 2). Tla su siromašna i s cinko m ali u nekoji zakonitosti njegovog rasporeda po dubinaima profila nije moguće dati odgovor, jer za dostai profila, analilze nisu obavljene za sve dubine. Ipak možemo navesti da, ga, je najviše u tlima, obrazovani/m na gabru i andezitnom tufu, dok je simeđe-šumskom tlu u znatnoj mjeri Üspran, iz gornjih slojeva. Velika su kolebanja u sadržaju ko b alta , koje je utvrđeno od tragova do 0,502 mg/kg tla. KEMIJSKI SASTAV LIŠĆA Kemijski sastav lišća, iskazan u °/o suhe supstance, ipo vrstama drveća i po profilima prikazan je u tablici 3. Ti podaci pokazuju: Količina silicij a (SiOž) znatno je manja u Jišću prnara (Quercus coccifera L.) nego u ostala dva hrasta tj. medunca. (Quercus lanuginosa Thuill,) i sla^duna (Quercus conferta Kit.). Znatno manja količina, deset i više puta, silicija u lišću prnara dokazuje da postoji vrlo velika razlika u apsorpciji silicija iz tla i prema tome za izgradnju tkiva i odvijanja raznih životnih procesa ovome je hrastu potrebno mnogo, manje ovog elementa nego drugim dvjema hrastovima na istraživanom području, U lišću ostala dva hrasta^ medunca i sladuna, silicija ima u približno jednakim količinama, ali ipak nešto više u lišću medunca nego u lišću sladuna, sakupljenih na istim mjiestima. Količina silicija redovno se kreće između 3°/o i: 4°/o s izuzetkom prof. 451 i 151 gdje ga je iznad 4, pa i 5°/o. Tlo profila 451 jje smoniea na gaforu a u profilu 151 cimetno šumsko razvijeno na granitu. Podaci za. profil 151. upućuju na pretpostavku, da količina elementa u supstratu i u itlu ima, stanovitog značenja za njegovu apsorpciju po biljci´. Profil 451 nalazi se u neposrednoj´ blizini profila 450 a razlike u količinama silicija vjerojatno su posljedica što je smoniea nešto teža po mehaničkom sastavu, jer sadrži više gline i intenzivnijeg raspadanja gabra i time povećanog itzdvajanja silicija. 119 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Mehanički sastav tala određen je metodom N. KAČINSKOG, karbonati upotrebom SCHEIBLER-ovog kalcilmetra a pH Vrijednosti elektrometrijski sa staklenom elektrodom u suspenziji 1 : 2,5. Ukupna količina humusa određena je po KOCMAN-u, biljkama dostupni kalij´ i fosfor Al-metodom, adsorbirani Ca i Mg kationi pomoću normalnog rastvora. NaCl a samil kationi određeni su kornpleksometrijski. U ovom radu koriišćeni su i rezultati ranijih radova autora u koliko su analize izvršene analognim postupkom. Inače su provedene ponovne analize prema navedenim metodama. Stabla s ´kojih je sakupljeno lišće za analizu rasla su na ovim tlima: cimetno- šumsko, smonice (černozem — smonici), humusno-karbonatno i smeđe1- šumsko. Mehanički sastav tala je različit. U koliko nisu erodirana ona su lako pjeskovito- glinasta, srednje pjeskovito-glinasta, srednje glinasta i glinasto-pjeskovita. Za cimetno šumska´ tla karakteristično je, da su u srednjem dijelu profila glinovitija nego u višem ili nižem sloju. Takvo je stanje i onih tala, koja. su različito erodirana. Tlo na profilu 151 obrazovano je na granitu. Smonice su po mehaničkom sastavu1 teško pjeskovito-glinaste ili lahko glinasta. Smeđe ´šumsko tlo je lako do srednje teško pjeskovito-glinasto (prof. 447). a humusno-karbonatno teško pjeskoviito-glinasto (prof. 877). Tla su uglavnom nekarbonatna a malo karbonata sadrže, inače vrlo plitka, humusno-karbonatna tla. I u ovom tlu karlbonatna reakcija potječe od manjeviše sitnih čestica vapnenca;, koje se nisu dale odstraniti prije analize. Karbonat je sadržavala smonica na andeziitu (prof. 853) na dubini ispod 60 cm te na jednom mjestu (prof. 883) cimetno-šumsko tlo nastalo na jezerskim sedimentima ali na dubini ispod 40 cm. U horizontima koji sadrže karbonate pH iznosi i preko 7,5. Najkiselije tlo je ono nastalo na proluviju (prof. 449), gdje je nastalo cimetno pseuiđoopodzoljeno tlo, dok su tla nastala na granitu, inače kiseloj stijenu, neutralne reakcije. Kako su profili kopani pod šumom ili šikarom obskrbljenost s humusom je različita, ali uglavnom dobra. Izuzetak je *smeđe šumsko tlo na profilu 447 iako se nalazi pod mladom sumorni Carici cuspidate — Qurcetum farnetto luzuletosum forsten (RIZOVSKI, 1975). Količina absorbiranih kationa (Ca 4 Mg), kako pokazuju podaci u tablici br. 1, i njihov međusobni odnos je različita i ovisna o sistematskoj pripadnosti tla, njego vom mehaničkom sastavu, sadržaju humusa, reakcije i matičnog supstrata. Kako su oni hranidbeni elementi to ih biljka absorbira u većim količinama. Kationi u adsorbcionom kompleksu tla mogu se i zamjenjjivati uslijed djelovanja korjenja biljaka. Ispitana tla fosforo m su slabo obskrbljena. Obskrbljenost k a 1 i j e m u pravilu, je dobra u površinskom horizontu. Neka i obiluju kalijem kao posljedice opadanja lišća tj. prebacivanjem ovog elementa iz dubljih horizonata u površinske. Tla na bazi´čnitm stijenama, prof. 447. i 450, siromašna su kalijem. Obskrbljenost magnezije m je različita. Smonice na andezitu sadrže magnezij u priličnim količinama, smeđe-šumska tla (prof. 447) u površinskom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šum. list CVIII (1984), 117 UDK 630" 176 : 631.483.001(Quercus sp.) UTJECAJ SVOJSTAVA TLA NA KEMIJSKI SASTAV LIŠĆA NEKIH VRSTA HRASTOVA Jovan SPIROVSKI* SAŽETAK. U radu su iznijeti rezultati analiza lišća triju hrastova (medunca, släduna i prnara) s raznih područja SR Makedonije i s raznih tipova tla u cilju utvrđivanja udjela pojedinih mineralnih hraniva i mikroelemenata. (op) UVOD Poznato je da između vegetacije i tla postoji uzajamnost sadržaja kemijskih elemenata. U prvom redu biljke za svoje životne procese crpu kemijske elemente iz tla, da se kasnije ti elementi, u cijelosti ili djelomično, vraćaju u tlo. Intenzitet ove razmjene ovisan je od raizličltih činitelja, a u prvom redu o biljnoj vrsti. Kod višegodišnjih biljaka, ai posebno drvenastih, ovo kruženje elemenata najbrže se odvija preko lišća, jer drugi dijelovi (stablo, korjenje pa i granje) ne odumiru svake godine a> danas se većinom ii odnose sa staništa is´korišćavanjem šuma i korišćenjem drva. Ovom prilikom kretanje elemenata tlo-biljka-tlo ispitali smo za tri vrste hrasta: Quercws cocci/era L., Quercus lanuginosa Thuill. i Quercus conferta Kit. tj. za jedan zimzeleni i dva listopadna. MATERIJAL ISPITIVANJA I LABORATORIJSKE METODE RADA Ispitivanja su obavljlena sattio za» lišće. Lišće je sakupljano u prvoj polovici prosinca 1976 god., dakle za; listopadne hrastove osušeno a za Quercus eoceiferu u zelenom stanju, i to iz raznih dijelova krošnje. Sabrano lišće s pojedinog lokaliteta izmiješano je i tada uzet uzorak koji je podvrgnut analizi. Uzorci su sakupljeni; iz raznih područja Makedonije i Sa drveća raslog na raznim tipovima tala nastalih na različitim supstratima. Analize su obavljene s lišćem pripremljenim suhim i mokrim spaljivanjem. Određivanje malkro- i mikroelemenata u tlu obavljeno je metodom opisane u praktikumima V. ARINUSKINE (1970) i u knjizi »Metode za biokemijsko ispitivanje bilja« u redakciji A. I. ARMAKOVA i(1972). Za određivanje lahkopokretljivih mikroelemenata u tlu korišćen je ekstrakt dobiven po metodi BARONA a koja je metoda opisana u Praktikuimu I. G. VAZENINA (1974). Aktivni magnezij određen je po metodi SCHACTSCHABEL-a. * Prof. dr Jovan Spirovski, Zemiedels.ki fakultet. Skopie. 117 |