DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 30     <-- 30 -->        PDF

tj. prevođenje niskog uzgojnog oblika u visoki uzgojni oblik šume hrasta crnike.
U tu svrhu postavljeno je na. NPSO (Nastavno-pokusni šumski objekt) Rab već
1977. godine 11 pokusnih ploha^ površine od 400 do 10.000 ni2. Na tim pokusnim
plohama obavljaju se prorede različitog intenziteta1, unosi se žir crnike i kontejnerske
sadnice hrasta crnike, promatra se prirodni urod1 žira i razvoj pođmlatka,
mjere se količina relativno užitog svjetla i dr.


Da bi se dobio općeniti uvid o položaju i. prirodnim uvjetima otoka Raba,
donosimo na temelju postojeće literature i vlastitih istraživanja kratak opis prirode
otoka Raba.


SINEKOLOŠKI UVJETI OTOKA RABA


Prije prelaska na znanstveno-stručno izlaganje naših istraživanja donosimo
slikoviti opis otoka Raba po V. MAŠKARINU 1981. godine koji glasi:


Otok Rab pripada skupini Kvarnerskih otoka rili skupini, otoka gornjeg
Jadrana1. Geografski je smješten između 44°41´ i 44°51´, sjeverne širine i 14°40´
i 14°53´ istočne dužine od Grinaiča. Ukupna površina otoka iznosi (93,6 km2.
Dužina od rta Gavranić do rta Sorinj je 22 km. Širina otoka je vrlo neujednačena,
na južnom dijelu od rata Krklant do zaseoka Perčinić u Barfoatu je svega
3 km. a najširi je u sjevernom dijelu od rta iŠilo u, Loparu do rta Kristofor na
sjeverozapadu. 10 km. Svojom dužinom proteže se u smjeru jugoistok-sjeverozapad,
paralelno sa kopnom Podgorja u Hrvatskom primorju. Najistureniji rtovi
otoka nisu jednako udaljeni od kopna. Jugoistočnim dijelom, rtom Gavranić,
Rab je najbliži kopnu, i to 1,5 km. U sjeveroistočnom dijelu od kopna ga dijeli
Podvelebitski kanal, a od najvećeg jadranskog otoka Krka, u sjevernom dijelu
razdvajaju ga zloglasna Senjska vrata. Od otoka Cresa i Lošinja dijeli ga široki
morski rukav Kvarnerić koji jugozapadni dio otočani u žargonu nazivaju »2upalj
«. Jugozapadnim dijelom Rab je najviše primaknut otoku Pagu (rtu Lun),
od kojega je odvojen Paškim kanalom, koji jugoistočnim dijelom prelazi u Podvelebitski,
kanal. Između nenastanjenog otoka Dolin i južnog dijela Raba pruža
se Barbatski kanal. Od poluotoka Frkanj\ do< sjevernog rta otoka Dolin, prostiru
se Rapska vrata, koja vode od Paškog kanala u uvalu Eufemija i gradsku luku.
Otoku Rabu pripada i nekoliko manjih otočića koji svojim osobitostima nadopunjuju
ovaj prekrasni otok: Grgur i Goli u Senjskim vratima. Maman. Sailovac
i Sriidnjak u uvali Supetarska draga, Veli i Mali Laganj, Dolfin i Trstenik
u Kvarneriću, Sv. Juraj u Rapskim vratimai, Dolin u Barbate kom kanalu, te Mišnjak
i Lukovac u Podvelebitskom kanalu.


Duž otoka protežu se tri brdovite kose, najveća sjeveroistočnim dijelom pod
nazivom Kamenjak sa najvišim vrhom Straža ili Stander, 408 m nadmorske
visine. Sjeveroistočni dio ove kose strmo ,se obrušava u more Podvelebitskog
kanala, tako da je sjeveroistočna obala najvećim dijelom nepristupačna zbog
velikih strmina i golih strmih litica´. U sjevernom dijelu Kamenjak ima blaže
padine, a poluotok Lopar dlanovitog oblika blago uranja u more sa, mnogo plitkih
pjeskovitiih uvala ii dražica. Sredinom otoka proteže se blaga brdska kosa
Vrsi od poluotočića Gonar do Druge i Treće Padove (druga i treća uvala) U
Banjolu. Proteže se paralelno s brdoin Kamenjak u pravcu jugoistok-sjeverozapad,
blagih je padina, a najvišu visinu od 131 m doseže već ra samom početku
kod poluotočića Gonar.


132