DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 45 <-- 45 --> PDF |
šum. list CVIII (1984), 147 UDK 712 (497.13 N.P. Risniak) ZNANSTVENI ZNAČAJ NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Đuro RAUŠ* SAŽETAK — Autor je povodom proslave 30-godišnjice osnutka Nacionalnog parka »Risnjak« obradio njegov znanstveni značaj u prošlosti i predložio smjernice za daljnja istraživanja u budućnosti. Ujedno su nabrojane funkcije, koje bi park trebao imati, da bi pridonio unapređenju kulturnog i privrednog života Gorskog kotara i cijele Hrvatske. UVOD Povodom 30-godišnjice osnutka (15. IX 1953.) Nacionalnog parka »Risnjak « zamoljeni smo od sadašnje Uprave parka i Republičkog zavoda za zaštitu prirode da napišemo kraći pregledni referat pod gornjim naslovom. Prihvaćajući taj zadatak bili smo svijesni da je to vrlo odgovoran posao, pa smo mu tako i pristupili, prikupivši i analizirajući svu postojeću literaturu nastalu u toku proteklih 30 godina, a i ranije. HORVAT, I. (1953) u svom je »Obrazloženju prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom« napisao i slijedeće: »Razlozi su za izbor Risnjaka narodnim parkom brojni, a mogu se svesti na to, da se na Risnjaku skupio na malom prostoru velik broj prirodnih pojava. Na Risnjaku nalazimo u neposrednoj blizini prirodne pojave i krasote, koje su drugdje često nedaleko razasute. Risnjak je usto u prošlosti toliko pošteđen od gospodarskih utjecaja, da je u njemu ostala prirodna vegetacijska slika gotovo nepromijenjena, a ukoliko je bila izmijenjena povremenim gospodarskim utjecajem, moći će se razmjerno brzo uspostaviti prirodno stanje.« Imajući pred sobom Risnjak, kao važan objekt prirodoznanstvenih istraživanja, kojeg već punih 160 godina (od 1825. godine) proučavaju predstavnici strane i domaće znanosti, nastojali smo sakupiti obilnu literaturu, koja govori o njemu i njegovoj okolini. Rezultate naših nastojanja da što bolje osvijetlimo znanstveni i ostali značaj Nacionalnog parka »Risnjak« donosimo u ovom radu. *) Prof dr Đuro Rauš, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. br. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 46 <-- 46 --> PDF |
POVIJESNI PRIKAZ ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA NA RISNJAKU Risnjak i njegova okolina već punih 160 godina u središtu su znanstvenih istraživanja. HIRC, D. (1896) u svom je radu »Vegetacija Gorskog kotara« napisao i povijest istraživanja flore i vegetacije Gorskog kotara, gdje za Risnjak navodi: »Godine 1825. dođe u Hrvatsku Josip Sadler, pristav peštanskog muzeja, da po nalogu ugarskoga palatina prouči hrvatsko primorje kamo je krenuo iz Karlovca, botanizirajući oko Severina, Skrada, Delnica, Lokava, Fužina i Mrzle Vodice, odkuda se je prvi uzpeo na Veliki Risnjak i mnogu bilinu zabilježio. Njegove bilješke upotrijebio je dr A. Neilreich, pišući g. 1868. svoje djelo »Die Vegetationsverhältnisse von Croatien«. Poslije njega uzpeo se na Risnjak 28. srpnja g. 1876. dr. V. Borbas, a 14. srpnja 1877. i 5. kolovoza 1878. Ljudevit Vukotinović, a iste godine 16. srpnja Stošić ml. Ja sam Risnjak posjetio tri puta: 5. kolovoza g. 1878. sa nekim članovima hrvatskog planinarskog društva i 11. kolovoza iste godine sa prof. Stošićem st. i 30. srpnja god. 1895. sa prof. E. Pospichalom. Horvatova istraživanja Gorskog kotara počinju 1927., pa je već 1930. i 1931. u »Vegetacijskim studijama o hrvatskim planinama I i II« obrađena vegetacija planinskih rudina i stijena Risnjaka i Snježnika. Istodobno započeta su i sustavna istraživanja ostale vegetacije, naročito livada, vriština i šuma. God. 1948. nastavio je Horvat istraživanja Gorskog kotara s potporom Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu. HORVAT, I. (1962) u radu: »Vegetacija planina zapadne Hrvatske« (sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak) donosi pregled svojih 35 godišnjih (1927—1962) istraživanja i kartiranja vegetacije planina zapadne Hrvatske među kojima se najviše ističu Risnjak i Sniježnik. Na području Risnjak, zajedno s našim istaknutim znanstvenim radnikom Horvat Ivom, radili su i učili naši mlađi znanstvenici iz cijele zemlje, pa za njih Risnjak predstavlja poseban pojam. Kao neposredni rezultat njihovih tadašnjih vegetacijskih istraživanja i kartiranja Gorskog kotara ima se smatrati i proglašenje šumskog područja Risnjaka narodnim parkom Hrvatske. Na temelju zakonskih propisa izrađen je i prihvaćen 1962. godine GENERALNI UREĐAJNI PLAN NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« u kojem su propisane sve mjere gospodarenja i predloženi perspektivni radovi. U 1958. godini načinjen je privremeni uređajni elaborat za gospodarenje šumama Nacionalnog parka »Risnjak«, a 1980. godine izrađena je revizija uređajnog elaborata, odnosno načinjena je nova dugoročna osnova gospodarenja sa šumama Nacionalnog parka »Risnjak«. U toku proteklih 30 godina obilazili su mnogi strani i domaći znanstvenici Nacionalni park »Risnjak« proučavajući njegovu floru i vegetaciju, te diveći se prirodnim ljepotama tog našeg prelijepog gorskog kraja. 148 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Od 1969. do danas, znači punih 15 godina, održavaju nastavnici Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu na Risnjaku terensku nastavu iz EKOLOGIJE ŠUMA I ŠUMARSKE FITOCENOLOGIJE. Nacionalni park »Risnjak« posjetile su mnoge stručne i znanstvene ekskurzije Hrvatskog prirodoslovnog društva i dr., kao i pojedini entuzijasti i planinari širom naše zemlje. Dr IVO HORVAT — PREDLAGAC ZA PROGLAŠENJE RISNJAKA NARODNIM PARKOM Nakon smrti (23. IV 1963) istaknutog i u svijetu poznatog i priznatog znanstvenog radnika dr Ive HORVATA, objelodanio je njegovu opširnu biografiju njegov dugogodišnji suradnik dr Stjepan BERTOVIĆ. Biografija je objavljena u »Biološkom glasniku« br. 16 u 1963. godini pod nazivom »Prof. dr Ivo HORVAT, životopis, znanstveni rad i ostavština«, a mi u ovom prikazu donosimo po slobodnom izboru originalne izvatke iz te biografije, citirajući Bertović, St. (1963). »Ivo HORVAT je rođen 7. X 1897. u Čazmi, a umro je u Zagrebu 23. IV 1963. Osnovnu školu je pohađao u Dubravici u Hrvatskom zagorju i u Samoboru, a maturirao je 16. VI 1916. na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Studirao je od 1. X 1916. do 15. VI 1920. prirodne nauke (prirodopis i geografiju) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obavljajući uz to već od 1. XI 1916. dužnost demonstratora u Botaničkom zavpdu. Nakon diplomiranja i odlično obranjene disertacije »Vrijednost gametofita u filogeniji paprati s osobitim obzirom na vrstu Phyllitis hybrida (Milde) Christensen « — promoviran je 31. VII 1920. na čast doktora iz naučnog područja botanike. Državnu službu je nastupio 1. IX 1920. u Botaničkom institutu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u zvanju asistenta. Nakon položenog stručnog ispita (20. X 1921) za profesora srednje škole, imenovan je 23. III 1923. za pristava u istom institutu. Uporedno s time povjerena su mu od 27. II 1925. predavanja iz tehničke botanike i mikroskopije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Dne 3. IX 1927. postavljen je za docenta, a 29. III 1933. za izvanrednog profesora botanike. Godine 1937. oženio je Mariju Dvoržak, koja mu je kasnije kao dipl. filozof-biokemičar stalno i rajpredanije pomagala kod svih laboratorijskih i publikacijskih radova. Na prijedlog sveuč. profesora Krunoslava Babica, Stjepana Škreba i Antuna Vrgoča (od 19. V 1939), postaje 8. I 1940. redovni profesor sistematske botanike i geobotanike, te predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog vrta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na toj dužnosti ostaje do 16. VIII 1945. godine. Od 11. VI 1947. vršio je dužnost redovnog profesora : predstojnika Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je položaju i ostao sve do svoje prerane smrti. Znanstveni rad HORVAT-a bio je raznolik i odvijao se u nekoliko smjerova: prvi obuhvaća sistematiku i istraživanje filogenije paprati, drugi floru mahovina, treći istraživanje flore i vegetacije, četvrti kartiranje vegetacije, a peti naučnoorganizatorski rad. U početku svoje djelatnosti objavio je iz područja filogenije paprati nekoliko zapaženih rasprava zastupajući 149 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 48 <-- 48 --> PDF |
misao o njihovom polifiletskom postanku. U periodu istraživanja biljnog pokrova naše zemlje obratio je isprva naročitu pažnju gotovo nepoznatoj flori mahovina užeg dijela Hrvatske i skupio velik materijal, kojeg je jedan dio obradio i objavio. Proučavanja vegetacije Ličke Plješevice smatraju se prelomnom tačkom u HORVAT-ovim istraživanjima i ocijenjena su kao prvi pionirski rad proveden prema suvremenom biljnosociološkom gledištu. Od toga vremena ostaju geobotanička, odnosno fitosociološka istraživanja glavna domena HORVAT-ove naučne djelatnosti sve do kraja njegova života. Uporedno s fitocenološkim istraživanjima pokreće god. 1947. detaljno kartiranje faktične vegetacije planine Perister u Makedoniji, god. 1948. na masivu Risnjaka i Snježnika u Hrvatskoj, a god. 1962. je prihvaćen njegov prijedlog da se pristupi izradbi Vegetacijske karte Jugoslavije. Posebnu osobitost u HORVAT-ovu radu predstavljala je povezanost i mogućnost primjene rezultata u različitim granama nauke, privrede i drugih djelatnosti, primjerice u šumarstvu, poljoprivredi, veterinarstvu, urbanizmu i zaštiti prirode. Brojni šumski i ostali rezervati prirode u Hrvatskoj a i u nekim drugim republikama zaštićeni su na HORVAT-ov poticaj, a za osnutak nacionalnog parka »Risnjak« pripada mu velika zasluga. Za vrijeme svog požrtvovnog i vrlo plodnog rada HORVAT je u domaćim ili stranim časopisima odnosno edicijama objavio 80 znanstvenih radova, 5 posebnih djela, oko 90 stručnih publikacija, članaka i recenzija te dvadesetak naučnopopularnih publikacija. Za studiju »Dvije značajne dolinske livade gorskih krajeva Hrvatske« dodijeljena mu je »Nagrada Eugena Podaupskog« za godinu 1962. Zasad se može označiti kao njegovo najreprezentativnije djelo »Vegetacija planina zapadne Hrvatske«, izrađeno u okviru djelatnosti Odjela za fitocenologiju Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske, a koje je na prijedlog i zalaganje akademika prof, dra Teodora VARIĆAK-a izdala Jugoslavenska Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Za ovo je djelo HORVAT-u dodijeljeno god. 1963. naše najviše naučno priznanje — nagrada »Ruđer Bošković«. Prisjećajući se i ovom prilikom našeg vrlo istraživača i znanstvenika prof, dr Ive HORVATA koji je ujedno i uzrokom našeg današnjeg okupljanja u ovoj krasnoj upravnoj zgradi s mogućnošću osnivanja laboratorija i muzeja — nekadašnjih snova Horvata — dugujemo mu povodom 30-godišnjice osnutka Nacionalnog parka »Risnjak i 20 godišnjice njegove smrti dužno poštovanje i veliku zahvalnost. ZNANSTVENA PROBLEMATIKA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Obrađujući poglavlje »PRIRODOZNANSTVENI TEMELJI« u Generalnom uređajnom planu Nacionalnog parka »Risnjak« HORVAT, I. (1962) je napisao: »Na Risnjaku provađana su nakon II. svjetskog rata sustavna vegetacijska, klimatološka, pedološka, šumarska i poljoprivredna istraživanja. Šire područje Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja obuhvaćeno je usto najdetaljnijim vegetacijskim kartiranjem, pa su danas izrađene četiri karte sekcije Sušak u mjerilu 1:25 000. Na tim kartama prikazan je vegetacijski 150 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 49 <-- 49 --> PDF |
pokrov od obale mora preko visokih planinskih masiva sve do doline Kupe na sjevernoj strani. Tako se dobio najdetaljniji uvid ne samo u vegetacijske odnose, nego i ostale prirodoznanstvene faktore, koji su nas vodili kod izbora Risnjaka za nacionalni park. Risnjak na razmjerno malom prostoru ujedinjuje brojne prirodne fenomene, koji su u drugim krajevima često vrlo raštrkani. On je najznačajniji primjer vegetacijskog raščlanjenja zapadnog dijela Dinarskog gorja, on je prirodna veza i granica između alpske i dinarske vegetacijske provincije, a u svojim geografskim, klimatskim, geološkim i vegetacijskim osobinama ujedinjuje veličanstvene fenomene visokog dinarskog Krša. Upravo zato da bi se sve te prirodne osobine ovog našeg prekrasnog planinskog masiva sačuvale u praiskonskom obliku stvoren je nacionalni park u smislu strogog rezervata. Na Risnjaku treba sačuvati prirodu u njezinoj samoniklosti i ljepoti, da bi služila nama i našim pokoljenjima ne samo za uživanje i odmor, nego i za naučna istraživanja. Risnjak će biti živi laboratorij, u kojem će buduće generacije decenijama i stoljećima vršiti naučna istraživanja, od kojih će imati goleme koristi cijeli narod. Zato je potrebno, da se kod generalne uređajne osnove računa na svakom koraku sa činjenicom, da je Risnjak uz sve turističke osobine prvorazredni naučni objekt, koji treba u tom smislu sačuvati budućim naraštajima.« Znanstvena problematika Nacionalnog parka »Risnjak« obuhvaća sve abiotske i biotske faktore, koji se javljaju na risnjačkom masivu. Za proučavanje svih ekosistema koji se javljaju na Risnjaku potrebno je u prvom redu proučavati slijedeće: 1. Abiotske faktore a) Makroklimu na visinskom profilu Risnjaka b) Mikroklimu pojedinih zajednica c) Mikroklimu ponikava i uvala d) Geološko-litološka istraživanja e) Pedološka istraživanja 2. Biotske faktore a) Floristička istraživanja b) Fitocenološka istraživanja c) Entomološka istraživanja d) Faunistička istraživanja e) Zoocenološka istraživanja f) Ornitološka istraživanja g) Mikrobiološka istraživanja 3. Gospodarska istraživanja trebaju u prvom redu obuhvatiti: a) Šumsko-uzgojna b) Produkciona (biomasa) c) Zaštitno-rekreacijska d) Lovna i dr. Risnjak je živi laboratorij u kojem današnje i buduće generacije trebaju obavljati opsežna istraživanja. Dosadašnjim istraživanjima stvoreni su |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
temelji za stacionarna istraživanja, koja će se obavljati na trajnim kvadratima. U ovoj godini započeta su SINEKOLOŠKO-BIOLOŠKA KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKOSISTEMA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK «, pa su tako postavljene 4 trajne plohe (kvadrata) svaka veličine od 1,00 ha u četiri različita ekosistema. Tako se je počeo ostvarivati san prof, dr I. HORVATA da se na trajnim kvadratima Risnjaka istražuju njegove biogeneze. SVEOBUHVATNA FUNKCIJA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Smatramo da Nacionalni park »Risnjak« treba da obavlja ove funkcije: — znanstveno-obrazovnu — zaštitnu — povijesno-memorijalnu — rekreacijsku — planinarsku — protiverozivnu — vodoopskrbnu — lovnu — produkcionu Potrebno je načiniti detaljni program za svaku od navedenih funkcija i po tom programu obavljati navedene funkcije, kako bi Nacionalni park »Risnjak« opravdao svoje postojanje i pridonio unapređenju privrede Gorskog kotara i cijele SR Hrvatske. ZAKLJUČAK Na temelju proučavanja postojeće literature i uvida na terenu mogu se donijeti ovi zaključci: 1. U proteklih 30 godina nije dovoljno uočena, valorizirana i poštivana znanstvena važnost Risnjaka. 2. Nacionalni park »Risnjak« moramo smatrati posebnim tipom nacionalnog parka u svojstvu strogog rezervata s integralnom zaštitom. 3. Sve predviđene funkcije parka trebaju doći do izražaja u pravom smislu i ne favorizirati samo šumsko-gospodarsko-produkcionu funkciju. 4. Znanstveno-obrazovnu funkciju smatrati prioritetnom i u tom smislu razvijati znanstveni rad u živom laboratoriju risnjačkog masiva. 5. Raditi na osnivanju priručnog laboratorija u upravnoj zgradi i pristupiti osnivanju muzeja »Risnjak« za Nacionalni park i šire područje Gorskog kotara. LITERATURA Bertović , S. (1963): Prof. dr Ivo Horvat. Životopis, znanstveni rad i ostavšti na, »Biološki glasnik« 16, 3—4 (1963), Zagreb. Chavrak , Z. i dr. (1962): Generalni uređajni plan Nacionalnog parka »Risnjak«, knjiga 1, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Hire , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. akad. CXXVI, Zagreb. H or vat, I. (1950): Istraživanja vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika, prethodni izvieštai. Šum. list 74, Zagreb. Horvat , I. (1953): Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom, Glasnik biološke sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva, 4—6, Zagreb. Horvat , I. (1955): Osam godina istraživanja i kartiranja vegetacije Gorskog kotara i Hrvatskog primoria. Šum. list 79, Zagreb. Horvat , I. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Prirodoslovna istraživanja JAZU, knjiga 30, Zagreb. Rauš , Dj. i dr. (1983): Sinekološko-biološka komparativna istraživanja Nacionalnog parka »Risnjak« (trajne plohe). Manuscript, 20 str., Zagreb. S trnka , M. i Matuskv , V. (1979): Lesne hospodarstvo Tatranskeho narod neho parku, knižnica zbornika Tatranskeho narodneho parku, Košiće. The Scientific Importance of »Risnjak« National Park Summary On the occasion of the 30th anniversary of the founding of »Risnjak« National Park, Prof. Đuro Ra,uš held a lecture on the scienitifliic importance of this National Park. In the first part of the lecture he gave a historical review of the scientific research on flora and vegetation on Rismjafc. The first investigation was carried o Vegetatiomssveirhaltniis.se von Oroaitisn«, published in 1868. Contemporary investigations were carried out by Prof. Ivo Horvat and he published the results in his work »Vegetacija planina zapadne Hrvatske« (The Vegetation of Mountains in Western Croatia). In 1983 a siimecological-biological comparajtive investigation of the ecosystem in »Risnjak« National Park were begun by setting up 4 permanent plots of 1 ha in size each inside fo´ur different ecosystems. The author proposes that a provisional laboratory be set up and promotes the foundling of a museum, (op) |