DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Sum. list CVIII (1984). 107


UDK 630* 232.4 . 001 (Salix alba L.)


USPIJEVANJE NEKIH KLONOVA STABLASTIH VRBA
NA ČISTINAMA LONJSKOG POLJA II


Đuro KOVACAĆi
Ante KRSTINIC2


UVOD


U Posavini se pored većih ili! manjih šumskih kompleksa nalaze i prostrane
čistine većinom ne kultiviranih pašnjaka i livada, koje se uobičajeno zovu »polja«.
Takve površine nalazimo u Posavini na čitavom području idući od zapada
prema istoku, a jedno od najitipičnijih svakako je Lomjslko polje.


Na dijelu šumsKih čistina u gospodarskoj´ jedinici Rutinske lonjske šume, u
sklopu kultura topola i vrba, osnovan je koncem 1967. god. pokus s različitim
klonovima staiblalstih vrba. Rezultati uspijevanja testiranih klonova olbrađeni
su nakon 6 godina rasta, na pokusu. Ra|d je objavljen u Šumarskom lilstu ihr.
1—3/1975. godine. U spomenutom radu detaljnije su opisane površine, zatim
prikaz podataka o karakteristikama´ klime ii) tla;, kao i metodologija osnivanja
pokusa1.


U ovom radu osvrnut ćemo. se na rezultate uspijevanja testiranih klonova
nakon 15 godina rasta na pokusu.3


1. PROBLEMATIKA
Veće površine prostranih čistina »polja« uz šumske komplekse u Posavini
ni do danas nisu privedene određenoj proizvodnji. Najtipičniji predstavnik
takvih površina je Lonjisko; jpolje. Pod Lonj´skim poljem u širem smislu podrazumijeva,
se područje između rijeke Save i autonputa Zagreb—Beograd, te
Zagreba i ceste Okučani—Stara, Gradiška.. Na ovorn se području, često nalaze
pod vodom veće površine, a kada ´su vrlo visoki vođoistaji Save i njenih pritoka,
moguće su i poplave katastrofalnih razmjera.


Čini se da ni danas situacija nije povoljnija, čak šta- valše, poplave su možda i
Učestalije, jler zbog uređenog gornjeg toka ,Save, veće vödene maße ,u kraćem
vremenskom periodu sruče se na, područje Posavine uzrokujući poplave.


1) Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb, Trg
Mažuranića 6.
2) Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski Fakultet, Šimunska
cesta 25.
3) Istraživanja je financirao SIZ—IV i šumarska operativa preko Općeg udruženja
šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 6     <-- 6 -->        PDF

U širem području Lanjskog polja, posebno u gornjem Posavlju (blizina
Ivanic-Grada i Ježeva) daruals ise provode opsežni radovi radi obrane površina,
koje se privode poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon provedbe regulacije1, jedan
dobar dio tih površina, naročito one najniže terene, bit će najsvrsishodnije
privesti šumskoj proizvodnju. Ako ovim površinama, .koje ,će vjerojatno* biiti
dane šumarstvu na. korišćenje, pridodamo unutar areala posavskih nizinskih
šuma, samo na potezu Ivanić-Grad—Nova Kapela 4163 ha, koje su već u posjedu
šumarstva, onda se može konstatirati1 da istraživanja što povoljnije tehnologije
za pošumljavanje ovih čistina nisu preuranjena. Za ovakve teške, plavljene
terene još ne postoji u potpunosti provjerena tehnologija za privođenje
šumskoj proizvodnjii.


Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje /riječ nalaze se u nizinskim
područjima. One su manje više blago valovite, ili gotovo ravne, često puta s vrlo
malim razlikama u nadmorskim visinama, ali1 već prema djelomičnim istraživanjima,
pedološke i druge ekološke prilike su od slučaja do slučaja vrlo različite.
Tla Posavine su dosta heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim
reliktnim nanosima dondjetim vodom u nizinu p Moslavačkih i Bosanskih
planina, ´kao i nanosa koje jje taložila rijeka Sava. ^Boniteti ovih tala su u vrlo
uskoj vezi s relativnom nadmorskom valsinom, debljinom i dubinom nepropusnog
sloja, podzemnom vodom, učestalosti zadržavanja i dubini poplavnih i obori´nskih
voda«. (DEKANIĆ, 1962.)


Baš zbog toga je potrebno provoditi istraživanja na nivou vrsta, rasa te klonova,
kada se radi o> bijeloj vrbi, kako bi ,se dobio uvid u tip adaptabilnosti
svakog pojedinog klona, odnosno kako bi se selekcionirali klonovi s tzv. specifičnom
adaptacionom spolsofonošću podesnom za, uzgoj na određenim staništima.
Dodamo li ovome đa nemamo» dovoljno* podataka, kakav će sadni materijal
s obzirom na starost j dimenzije sadnica dati! najbolje rezultate, zatim razmaci
i dubina sadnjie, da ,li čiste kulture, ili,u konsocijaciji s drugim listačama (poljski
jasen, crna, joha i druge), do koje će se mjere isplatiti eventualni agrotehnički
zahvati kao oranje, fertilizacija i drugo, onda vidimo da je problematika vrlo
kompleksna.


Privođenjem ovakvih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti´ smo* postojeću
sirovinsku bazu znatno povećati. Prema DEKANICU (1969) za osnivanje
šumskih kultura na ovakvim površinama najpovoljnije su lilstače, kojima ekološki
uvjeti Posavine najbolj(e odgovaraju. To siu u prvom redu vrbe i topole.
Pošto se gornja Posavina, kako navodi isti autor, ^matra manje povoljna od
Podravine i Podunavlja za uzgajanje euroameričkih topola, to i taj navod po-´
tvrđuje ispravnost orijentacije na» bijelu vrbu´. Također je opće poznato,, da
bijela vrba kao pionirska vrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano,
ili´ tvori manje, odnosno veće čiste sastojiine.


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Za šest istraživanih klonova .stablastih vrba u Tab. 1. ii Tab. 2. prikazani
su po rqpet´icijama i prosječno´, srednji prsni promjeri, visine, .volumen srednjeg
stabla i drvna masa po hektaru na koncu 15. vegetacije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Klonski test vrba — Rezultati mjerenja


G. J. Kutinsko, — Lonjske šume, predjel »V r b i n e<<
Sadnja: 06. 12. 1967. god. sadnice 2/2 god.
Starost: 15 god.
Tablica 1.


KLONOV I STABLASTI H VRB A
117T 102 MP—1 110 112 29
Repeticije D / CM I H / M KONCEM 15. ´SOD.
1
D/CM 2
3
26,53
25,42
27,56
18,07
15,72
17,05
24,32
21,37
21,16
18,45
17,49
15,60
18,40
17,69
18,66
23,81
22,22
20,32
Arilm. sred. 26,50 16,95 22,28 17,18 18,25 22,12
1
H/M 2
3
16,95
17,92
18,41
10,33
13,06
12,68
16,07
16,40
15,85
11,46
11,38
11,34
12,93
13,71
14,21
14,63
16,40
14,04
Aritm. sred. 17,76 12,02 16,11 11,39 13,62 15,02
Obračun drvne zalihe u m´->
Tablica 2.
KLONOV I STABLASTI H VRB A


11/1 102 MP—1 110 112 29
Repeticije Volumen za 1 stablo u m s
1 0,4325 0,1347 0,3484 0,1530 0,1656 0,3097
2 0,4154 0,1230 0,2730 0,1364 0,1618 0,2954
3 0,4986 0,1410 0,2602 0,1080 0,1854 0,2182
Repeticije Drvna zaliha mVha koncem 15. god.
1 480,51 149,65 387,07 169,98 183,98 344,07
2 461,51 136,65 303,30 151,54 179,76 328,19
3 553,94 156,65 289,08 119,98 205,98 242,42
Aritm. sred. 498,65 147,65 326,48 147,17 189,91 304,89


Drvna zaliha iznad 7 cm promjera,
(Tablice drvnih masa bijele vrbe Salix Alba L,
Autori: D. CESTAR i Đ. KOVAClC, Zagreb 1979.)


Iz rezultata izmjera proizlazi da među testiranim klonovima postoje genotipske
razlike s obzirom na produktivnost-bujnolst rasta, vidi Taibl. 3.,


Kod šest klonova stalblaistih vrba u repeticijama (Taibl. 2. i Ta-bl. 3) najveću
drvnu zalihu koncem 15. god. od 497,84 m3/ha proizveo je klon 11/1. Srednji
prsni promjer rnu iznosi 26,5 cm, a srednje visina 17,76 m. Vrlo je ilustrativan
poprečni dobni prirast old 33,19 m3/ha godišnje. Naredna dva klona MP—1 i
29 proizveli su značajno nižu drvnu masu 325,41 i 302.53 m3/ha. Preostala tri
klona (112,102 i 110) postigli su znatno niže rezultate od spomenutih. Već unazad


109




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 8     <-- 8 -->        PDF

više godina registriran je zastoji u rastu i prirastu ova ,tri klona. Kod prsnih promjera,
a naročito u visinama i razvoju krošnja, na terenu su ove razlike izričilto
naglašene. Bujnost krošanja prva tri klona toliko je izražena, da su one u
pojedinim repetioijama tako. reći potisle i nadrasle krošnje klonova kojli slabije
prirašćuju. Dakle u ovom slučaju razlike nisu samo genetske prirode, već JSU
također pojačane i kompeticijom klonova. nejednake bujnosti rasta. O ovom
momentu kod osnivanja budućih multiilklonskih kultura stablastih vrba trebat
će vodati računa, te iste ,zbog stabilnosti ekosistema, podizati tzv. ».mozaik sadnjom
«, gdje se klonovi sade na odjelitim površinama. ,


Klonovi u repeticijama
Tablica 3.


Vrsta
ili
hibriđ
Klon Promjer
cm
Visina
m
Volumen
srednjeg
stabla—m3
Drvna masam;!/ha
Prirast
mVha godiš.
S.alba 11/1 26,50 17,76 0,4481 497,84 33,19
S.alba :MP—1 22,28 16,11 0,2929 325,41 21,69
S.alba 29 22,12 15,02 0,2723 302,53 20,17
S.x rubens 112 18,25 13,62 0,1714 190,43 12,70
S.x rubens 102 16,95 12,02 0,1334 148,21 9,88
S.alba
ruttiliana 110 17,18 11,39 0,1315 146,10 9,74


Klonovi izvan repeticija:
S.alba MB—25 38,65 21,40 1,1086 — —
S.alba V—40 26,97 18,37 0,4768 529,72 35,31
S.alba BR—1BB 26,23 18,52 0,4539 504,28 33,62
S.alba V—39 24,29 20,23 0,4169 463,18 30,88
S.alba V—37 23,20 21,08 0,3930 436,62 29,11


Napomena: Između podataka drvne mase po hektaru za šest klonova u repeticijama
(Tabl. 2. i Tabl. 3.) postoje razlike za oko 1 m8. Razlike su nastale zbog metode
računanja. U Tabl. 3. drvna masa u m3/ha izračunata je iz srednjeg promjera i visine,
a u Tabl. 2. kao prosjek iz tri repeticije.


Najbolje rezultate u ovom pokusu .postigao je klon MB—25, srednji prsni
promjer 38,65 cm, prosječna visina 21,4 m, a prosječni volumen za jedno stablo
1,11 m3. Od ovog Mona na. pokusnom objektu posađeno je 20 sadnica. Petogodišnji
rezultati! obračunati su na temelju .preostalih isedam stabala, a šestogodišnji
na .temelju samo četiri stabla. Danas nakon 15. jgodina, preostala su svega
tri Stabla. Vrijednost ovih rezultata umanjuje foalš ta činjenica što se oni temelje
na malom broju stabala. Ovaj- klon je odabran u ,Limbušu u Podravini, stabla
su mu pravna, s izraženim visinskim prirastom, ne preširoke, ali vrlo rijetke




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 9     <-- 9 -->        PDF

krošnje. I deblje grane, od nekoliko centimetara promjera, mogu se jotrgnuti
jednim zahvatom ruke. Prije eventualne preporuke za širu upotrebu, ovaj će
klon trebati provjeriti i na /drugim lokalitetima.


Klon V—40 (Salix alba L) selekcioniran je na području Šumarije Lipovljani,
lokacija Osmanovo polje. On je vrlo uspješno odolijevao visokoj- poplavnoj
vodi, ledu i divljači, tako da je od ,22 posađene sadnice nakon šest godina u
pokusu ostalo 19 stabala, a damals naikon 15. god1. 16 stabala. Prema .rezultatima
mjerenja, nakon petnaest godina, postigao» je srednji prsni promjler 26,97 pm,
prosječnu visinu 18,37 m, a volumen srednjeg stabla 0,4768 m3 odnosno drvnu
zalihu od 529,72 m3/ha. Deblo mu je pravno, a seže gotovo do vrha krošnje,
poput johe, krošnja gusta, ne preširoka, grane tanke s malim kutom insercije i
nisu lomljive.


SI.: 1. Među testiranim Jdonovima utvrđene su genotipske razlike u preživljavanju.
Klon BR—IBB (lijevo) ima preživljavanje oko IO´3/», dok susjedni klon (desno)
preživljava sa 90´%>.


Foto: Mr Ž. Borzan


Klon BR—IBB, selekcioniran na području Podravine, također je interesantan,
prema rezultatima! iz Tab. 3, srednji prsni promjer 26,23 cm, prosječna
visina ,18,52 m, drvna: masa. po hektaru 504,28 m3, as poprečni dobni prirast
33,62 m3/ha godišnje. Međutim na početku šeste vegetacije stradao je od vjetroćtevala
u sve tri repeticije, tako da je od 90 posađenih sadnica, preostalo svega 10
kom, pa je zbog toga ispušten iz repeticija i statističke obrade.


Veliki gubici kod klona BR-1BB, podravske provenijencije, nastale su
uslijed neadekvatnog korjenovog sistema. Naime, kod ovog klona izražen je
glavni korijen kao žila srčanica sa slabo razvijenim postranim korijenjem,
dok je na primjer kod klona V—40 vrlo dobro- razvijeno postrano korjenje.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Za preostala dva klona V—39 i V—37 može se reći da su postigli zadovoljavajuće
rezultate, međutim svakako, niže od klona ill/l i! klona V—40.


Statistička obrada za (šest klonova stalblaistih vrba (Tabl. 4., Talbl. 5. i Talbl.
6.) izvršena je na temelju drvne zalihe u m3/ha koncem 15. vegetacije. Smatramo
da su u tom pokazatelju sadržane sve komponente bioloških i ekoloških faktora
istraživanih klonova. Između drvnih masa, po hektaru ovih šest klonova postoji
značajna´ (signifikantna) razlika, vidi Tab. 5. »F« tablični za pragove signifikantnosti
od l°/o i 5% iznosit 5,64, odnosno 3.33, dok je »F« računski 35,591. Između
repeticija ne postoji značajna ´razlika, »F« tablični iznosi 7,56, odnosno 4,10,
dolk je »F« računski 0.805. Iz toga zaključujemo da se sve tri repetioije ovoga
pokusa nalaze na tlu podjednakih bonitetnih karakteristika. Nadalje iz statističke
obrade zaključujemo (vidi Tabl. 6.), da je drvna zaliha po hektaru
klona 11/1 signifikantno različita u odnosu na drvne zalihe ostalih pet klonova.


SI.: 2. Razlike u bujnosti rasta, desno klon 11/1 (Salix alba L.), lijevo klon MP—1
(Salix alba L.)
Foto: Mr 2. Borzan)


Između drvnih masa .po hektaru klonova MP—1 i 29 nema signifikantne
razlike, kao ni između klonova 102. 110 i 112. Međutim ukoliko usporedimo
drvne mase klona MP—1 (326,48 m3) i klona 29 .(304,89 m3) u odnosu na
drvne mase klona 102 (147,65 m3). klona 110 (147,17 m3) i klona 112 (189,91
m3), onda prema dobivenim rezultatima postoji signifikantna razlika.


Nažalost momentalno ne raspolažemo s klimatskim.»podacima ovoga područja
za period istraživanja od 15 godina (1967—1982). Poučeni iskustvom kod topola
a i kod drugih vrsta drveća, godišnji prirasti, pored ostalih faktora, ovisni su i


o količini i rasporedu oborina unutar vegetacijskog perioda. Koliko god za klimu
ovoga područja kažemo da je uglavnom povoljna, iz meteoroloških podataka za
četverogodišnji period (1966—1969), vidi S. L. 1—3/1975, str. 28. i 29, proizlazi


ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 11     <-- 11 -->        PDF

da unutar vegetacijskog perioda, naročito 1967. i ,1968. god. imamo po dva perioda
suše. Pretpostavljamo da vrbe na pokusnom objektu, kada su u ljetnim mjtesecima
duži periodi suše, trpe zbog deficita vode. S ovim problemom je u najužoj
vezi i dubina sanje. Tlu, kao izuzetno važnom ekološkom faktoru treba posvetiti
posebnu pažnju.


Analiza varijanci
Drvna zaliha m:!/ha koncem 15. god.
Tablica 4.


KLONOVI STABLASTIH VRSTA


11/1 102 MP—1 110 112 29 SUMA


Repeticije Drvna zaliha nVVHA koncem 15. god.


1 480,51 149,65 387,07 169,98 183,98 344,07 1715,26
2 461,51 136,65 303.30 151,54 179,76 328,19 1560,95
> 553,94 156,65 289,08 119,98 205,98 242,42 1568.05


sx 1495,96 442,95 979,45 441,50 569,72 914.68 4844,26
123
230889.86
212991,48
306849,52
22395,12
18673,22
24539,22
149823.18
91990,89
83567.25
28893,20
22964,37
14395,20
33848,64
32313,66
42427,76
118384,16
107708,68
58767,46
584234,16
486642,30
530546,41
SX 2 750730,86 65607,56 325381,32 66252,77 108590,06 284860,30 1601422,87
SXSX2
— SUMA
— SUMA
X KNR
X2 NU
= 6
= 3
= 18
Tablica 5.
VarijacijaSuma
kvadrataodstupanja
´a
g o
3 ° v
Procjena
varijance Računski
Tabličn i
= 0,01 =0,05
UKUPNA 297708.706 17 S2 = 17512,277
IZMEĐU
KLONOVA 279474,489 5 SI2 = 55894.898
55894,898
1570.462
K KQ135,591 ** * 5.64 3,33
IZMEĐU
REPETICIJA 2529,598 2 SJ2 = 1264,800
1264,800
1570.462
= 0,805 7,56 4,10


GREŠKA —
OSTATAK 15704,619 10 SRZ = 1570,462




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Računanje značajnosti diference između kolona
»t« test


Tablica 6.


Oznaka Drvna Difereince između kolona u m3/ha


zaliha


kolona


mVha 102 MP—1 110 112 29


11/1 498,65 351,00** 172,17** 351,48** 308,74** 193,76**


102 147,65 178,83** 0,48 42,26 157,24**


DP—1 326,48 — 1.79,31** 136,57** 21,59


110 147,17 — — 42,74 157,72**


112 189,91 — — — 114,98**


29 304,89


MiD — Srednja pogreška tiiifarence,
GD — Granična diferenca
MD = 22,88
GDP5V(i = 22,88 2,23 = 51,02 m3
GDPl´Vo = 22,88 3,17 = 72,53 ma


To potvrđuju i rezultati pedološke analize, vidi spomenuti S. L.. str. 28—38.
Na tlu pokusnog objekta otvorena su tri. pedološka profila1. Na profilu 1 i 2
kod dubine od 300 cm naišlo se na podzemnu vodu, dok je vojdonosrii´ sloj
žućkasta praškasta ilovača, dok je na profilu 3 spomenuti sloj na (dubini od
180 cm, ali bez vode.


Kod podizanja kultura na većim površinama potrebno će biti detaljnije
ispitati tlo, pa na ´temelju dobivenih rezultata, odabrati odgovarajući klon, dimenzije
i starost sadnog materijala, a i dubinu sadnje, kako bi u što krać;:j ophodnji
postigli zadovoljavajuće rezultate.


Prema prirasno-prihodnim tablicama (2UFA, 1963), prirodne sastojine bijele
vrbe u Donjoj Podravini i Podunavlju u 15. god. starosti postižu slijedeće rezultate:


Tablica 7.


Bonitet Starost Srednji promjer Srednja višima Broj stabala Drvna masa
god. om m kom/ha mVha


I 15 22,1 20,75 720 234
FI 15 21,0 17,80 809 207


Usporedimo´ li podatke iz Tab. 3. s podacima iz Tabl. 7, proizlazi da su
klonovi 11/1, MP—1, 29 i svi klonovi izvan repeticija, (postigli veće iprsne promjere
i drvnu malsu po hektaru od prirodnih sastojina I boniteta.


Na temelju izmjerenih rezultata, s čijim će se praćenjem nastaviti i dalje,
može se zaključiti da se selekcijom klonova sa specifičnom adaiptacionom sposobnošću
može ostvariti znatna genetska dobit ne samo s obzirom na tareživlja^
vanje u ekstremnim uvjetima, već i s obzirom na produktivnost i kvalitet deblovine.
Najproduktivniji klonovi u ovom pokusu, koji. je osnovan na teškom tlu uz
plavljenje, koje u pojedinim godinama´ može biti i tijjekom vegetacilje, postigli su
bolje rezultate od onih koje daje bijela vrba: u prirodniim sastojinaima I boniiteta
u Podunavlju i Donjoj Podravini.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Na pokusnoj plohi je konstatiran obilan prirodni pomladak poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl.), dok na korovom obraslim okolnim površinama
(čistinama) nema podmlatka.


Prema tome, osnivanje kultura, stablastih vrba na prostranim čistinama
Posavine ne bi služilo samo u smislu predkultura s obzirom na priđotazak
važnijih vrsta, listača na ove površine, već bi predstavljalo i znatnu ekonomsku
körtet zbog značajnog povećanja, siirovinske balze za potrebe kemijske i (mehaničke
prerade drveta.


ZAKLJUČCI


1.
Kod plantažne starosti od 15 godina utvrđene su genotiipske razlike medu
testiranim klonovima s obzirom na sposobnost preživljavanja i produktivnost.
2.
Eksperiment je pokazao, da kod bijele vrbe postoji tzv. specifična adaptabilnost,
pa iz tog razloga za podizanje vrbovih kultura na području nizinskih
šuma srednje Posavine preporučamo slijedeće klonove: V 40, 1L/1, MP 1,
V 39 i V 37. Drvna zaliha; po ha za ove klonove kod plantažne starosti od 15
godina kreće se u rasponu između: 325 i: 530 mVha. Najslabije produktivni klon
u eksperimentu ima drvnu zalihu od 146,10 m3/ha te prosječni prirast od 9,74
m3/ha.
3.
Pokus je pokazao, da kulture stablastih vrba u Posavini imaju funkciju
predkultura, budući omogućuju priđolaženje vrednijih vrsta listača, u prvom
redu hrasta1 lužnjaka i poljskog jasena.
4.
Gore spomenuti klonovi visoke produktivnosti, uiz novoselekcionirane klonove
podesne za uzgoj na području PosaVine, omogućuju osnivanje multiklonskih
kultura, koje će se odlikovati´ visokom Stabilnošću ekosistema.
KORIŠTENA LITERATURA


la.Kovačlić, Đ. i Krstinić, A., 1975. Uspijevanje nekih klono.va stablastih
vrba na čilstinama Lanjskog polja. Sum. Mist i/3, etr. 23—53.


lb. Kovač i ć, D., 1973: Utjecaj različitih promjena sadnica tapola klona I—214 i
obrade tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju. Magistarski rad, »Obavjesti
« Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija, Zagreb 1973. god.


2.
Krstinić , A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe
(S. alba L.) populacija Bakovci i Mipowljami. Sum. list 5/6 istr. 205—223.
3.
Krstinić , A., 1968: Varijabilnost i naßljedinost vtisina i broja grana kod bijele
vrbe (S. alba L.), populacüja Bakovci i LlipoiVljaini, Sum. list 1/2, str. 27—49.
4.
K rs t ini ć, A., 1976: Varijabilnost bujnosti rasta i pravnosti debla hiibrida bijele
vrbe (S. alba L.) i krhke tvrbe ´(S. fragjlSis. L.). Annales pro- experimentis faresticis
Vol. XIX, Zagreb, str. 103—245.
5.
Krstinić , A., 1980: Mihi-monogiraffija o. bijeloj vrbi. Topola 127—128, Beograd,
str. 3—12.
6.
K r st ini ć, A.. 1981: Protolemaitdka mjultiiiklonskih kultura stablastih vrba Radovi,
Šumarski institut Jastrebarsko, Bar. 44, Zagrelb, 6itr. 121—126.
7.
Skorić , A. et al. 1973: Klasifikacija tla Jugoslavije, Zavod za pedologija
Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta, Zagreb, 63. p.
8.
Vi.daković, M. i K r ,s t lin d ć, A., 1974: Oplemenjivanje ekonomski važnijih
vrsta šumskog drveća jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni rad JAZU,
Vinkovci. Str. 115—134.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 14     <-- 14 -->        PDF

9.
V i d a k o v i ć, M. a K r s t i tn li ć, A., 1975: Rezultati na oplemenjivanju stablas.tih
vrba ina području jugoistočne Slavonije. Centar za znanstveni raid JAZU, Vinkovci,
Knj. II, str. 129—141.
10.
Vi đakovi ć, M. i Krstiilnić, A., 1980: Uspijevanje nekih klonova stablastih
vrba ina aluviju Dunava kod Opatovca. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci,
4/2, Str. 29—47.
11.
2 uf a. L., 1963: Drvna niasa i prirast (bijele ivrbe u prirodnim formulacijama
.sjevernog Podunavlja i Donje Podravine. Topola, 36/37, Istr. 63—70.
Thriving of certain Clones of Arborescent Willows in the oppen Areas of the
Lonjsko polje II


Summary


An article on the same title has been written the same experiment when the
plantation was 6 years old (Šumarski list N° 1—3, 1975).


In this article the reisults on thriving of certain clones at the age of 15 years of
plantation have been given. According to the resultls we arrived ait the following
conclusions:


— At the age of 15 years of plantation the genotypic differences among the
tested clones have (been established to regard to the survival and productivity under
condition of flooding outside vegetation period ton the heavy gl eyed Isoil along the
river Sava.
— The experiment showed that in the case of White Willow there exists specific
adaptability and it als for this ireaison that we recommend for the establishment
of plantations of Arborescent Willowte in the area of low-land forests aloing the
river Sava the following clones frocn the experiment: V 40, 11/1, iMP 1, V 39 and
V 37. The stock volume of the mentioned clones /at the plantion age of 15 years ranged
between 325 and 530 cubic metres peir hectare, alnld the average volume increment
ranged between 22 and 35 cubic metres per hectare. The stock volume of ithe clone
with the lowest production potential in the experiment amounted to 146,10 mS/ha,
and the volume increment wals 9,74 rn3/ha.
The experiment showed that Arborescent Willows along the iriver Sava also
exhibit the function of precede plantations and give the possibility to the nai´urat
regeneration of more valuable broad-leaved species such as Penduculate Oak (Quercus
robur L.) and field Ash-tree (Fraxinus angustifolia Vahl.) on the area covered by
Arborescent Willows.


The mentioned clones of Arborescent Willows which have shown a very good
adaptability and high production potential in the experiment together with newly selected
clones suitable for growing aloing the river Sava give IUS the possibility to
establish the multiclone plantations of Arborescent Willows which will possess a
very high stability of ecosystem.