DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
U slučaju negatvnog utjecaja izgradnje, biološki koeficijent sigurnosti pokazuje koliko je puta niža novčana vrijednost projektom dozvoljenog stanja okoline zbog razaranja, od njezine izračunate početne vrijednosti prije izgradnje kod koje ne postoji razaranje okoline. U slučaju pozitivnog utjecaja izgradnje na okolinu navedeni koeficijent pokazuje koliko je puta veća novčana vrijednost nastalog stanja okoline koje je bilo projektom predviđeno, od početnog stanja okoline prije izgradnje. Razumljivo je, da može nastati slučaj kad nije došlo do promjene novčano izražene vrijednosti stanja okoline, prije i nakon izgradnje. Navedena četiri koeficijenta sigurnosti su u međusobnom odnosu i oni iskazuju u kojem slučaju može doći do razaranja šumskog cestovnog sistema, odnosno njegovih dijelova ako bi se promijenili npr. tehnički (statičko-dinamički) i šumsko-eksploatacijski koeficijenti sigurnosti. Razumljivo je da prekomjernim povećanjem tehničkog i šumsko-eksploataoijskog stabiliteta smanjuje se koeficijent ekonomske sigurnosti, i tada kao u prethodnom slučaju izgradnja može biti neopravdana. 5. REZULTATI ANALIZE PROJEKTNIH ELABORATA ŠUMSKIH CESTOVNIH PROMETNICA Odgovarajući postupak pri primjeni analize izgradnje šumskih cestovnih prometnica očito ovisi od mnogo činioca koji određuju specifičnost svakog slučaja. Ipak se mogu dati generalni podaci, odnosno opći komentari koji su zajednički za najveći broj projekata izgradnje i odvijanja prometa navedenih sistema i to u pogledu njihove sigurnosti s tehničkog, šumsko-eksploatacijskog, ekonomskog i biološkog stajališta. Šumski cestovni sistemi namijenjeni su prijenosu drvne mase odnosno realizaciji prometnih usluga u vezi s uzgojem, zaštitom, uređivanjem, iskorišćavanjem šuma i lovstvom. Na osnovi toga može se zaključiti da su zadaci šumskih cestovnih sistema raznovrsni, pa se njihovi projektni elaborata moraju analizirati, ne samo kao građevinski objekti, nego i sa stajališta šumsko-gospodarske upotrebljivosti. S obzirom na navedenu upotrebljivost šumski cestovni sistemi mogu se podijeliti na šumske cestovne prometnice najnižih kategorija tzv. šumske vlake koje se planiraju i grade bez gornjeg stroja, odnosno kod kojih se promet odvija većinom traktorima na planuonu donjeg stroja šumskih cesta. Šumski cestovni sistemi prijevoza izgrađuju se s donjim i gornjim strojem, te služe otpremi drvne mase kamionima. Dijele se na sporedne (sekundarne), sabirne (glavne) i spojne (magistralne )šumsfce cestovne prometnice. Pri tome su navedene spojne prometnice priključene na javne, a od njdh se odvajaju sabirne, zatim od ovih sporedne, a od ovih sporednih šumske vlake kao slijepi krakovi do manjih eksploatacionih šumskih predjela (Lit. 1, 4) 5.1. Rezultati analize šumskih cestovnih sistema izvlačenja Izrada projektnih elaborata šumskih cestovnih sistema izvlačenja je u tehničkom pogledu vrlo jednostavna u usporedbi sa obradom šumsko-eksploatacijskih. |