DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 60 <-- 60 --> PDF |
PRENIJETO Iz INFORMACIJE O STANJU I PROBLEMATICI ŠUMSKIH POŽARA na području Zajednica općina Rijeka i Split za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza 1983. Izvršnog vijeća Sabora U Zajednicama općina Rijeka i Split od 1. siječnja do 31. kolovoza registrirana su 562 požara na otvorenom prostoru (429 šumskih) u kojima je smrtno stradalo 13 osoba i ozljeđene 42. Materijalna šteta je 426 milijuna 400 tisuća dinara »šumske« štete. To, dakako, aproksimativno jer zbog nepostojanja jedinstvene metodologije u ovaj obračun nisu ušle posredne štete (gubitak prirasta, smanjena plodnost, pojačana erozija, gubitak turističke rente, gubitak drvne mase za prerađivačku industriju i si.). Ove godine bilo je 58 posto više požara na otvorenom nego prošle (46 posto više šumskih). Opozareno je oko 21.483 hektara otvorenog prostora (92 posto više nego 1982.) od čega 19.336 hektara šuma i šumskog zemljišta ili 79 posto više šuma Opožarene površine u Hrvatskom Primorju i Istri na prošlogodišnjem su nivou, dok su one u dalmatinskoj regiji tri puta veće nego 1982. Grubi nemar i nepažnja uzrok su najvećeg broja (65 posto) požara. Riječ je o Kženju vatre u šumi ili -blizu šume, paljenje korova, vatri s deponija smeća, odbac; vanje neugašenog opuška ili šibice, iskrenju vodiča na dalekovodima. Namjerno su bila izazvana 23 požara (4,1 posto) od čega osam »piromantskih«, 13 s »osvetničkim « motivom. U dva slučaja razlog nije utvrđen, ali je, upozorava se u informaciji, požar mogao biti podmetnut iz neprijateljiskih potouda s ofozirom da su na području Biograda i Splita pronađene neaktivirane pirotehničke naprave. Neuređena srnetlšta poseban su problem i s njih se ove godine raširilo šest požara, dok je zbog nekontroliranog paljenja korova, otpada, trave i si. buknulo trideset požara. Za dio požara odgovorne su, bez sumnje, i nezadovoljavajuće preventivne mjere nadležnih, odnosno neprovođenje obaveza (u općinama, mjesnim zajednicama, OUR -ima i si.), na koje su obavezni po Zakonu o šumama i drugim zakonima koji rc guiiraju zaštitu od požara. Programe i odluke o zaštiti privatnih šuma donio je, npr., samo manji broj općina. Šest ih nije donijelo općinski plam zaštite, 27 njih nije izradilo elaborat o procjeni ugroženosti od požara i eksplozija niti je, dakako, na osnovi toga uskladilo plan zaštite, a 18 ih nije donijelo odluku o uvjetima spaljivanja korova i drugog poljoprivrednog otpada. Preventivna zaštita od požara u zajednicama općina Rijeka i Split ne zadovoljava. U šumama se, naime, zbog nedostatka sredstava, ne izvode šumsko-uzgoj rr i zaštitni radovi a opažačko-do´iavna služba organizira se prema mogućnostima šumskih gospodarstava, a nije osigurana ni odgovarajuća povezanost na nivou Republike. Veći požari mnogo bi se efikasnije gasili da je razrađen sistem rukovođenja i koordiniranja akcijom gašenja, nanose kada u akciji sudjeluje više različitih subjekata. Zbog toga je, među ostalim, bilo grešaka i u korištenju aviona koji su pozvani kad se požar već razbuktao i kad sa je bilo teško lokalizirati. Oni su, inače, korišteni su 57 slučajeva, izvršili su 2802 naleta izbaciviši u 316 sati 14010 Ittaira vode. Za njihovo još usDiešnije korištenie treba da se riješi više otvorenih pitanja — organizacije, kadrovske popunjenosti i tehničke opremljneosti. (Delegatski vjesnik — Br, 248, 10. XI 1983) 162 |