DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IN MEMORIAM Dr ing. Albe URBANOVSKI (1916 — 1983) bne 11. studenog \*rki. umro je dr. ing. Albe Urbanovski, naš istaknuti šumarski stručnjak. Rođen u bunjevačkoj obitelji 12. listopada 1916. u Bajmoku, završio gimnaziju u Subotici 1934. godine- Diplomirao na šumarskom odsjeku Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zemunu 1940. godine. Od kolovoza 1940. godine radio u Direkciji šuma u Sarajevu kao nadničar. U studenom 1942. zbog suradnje s NOB uhapšen, ali oslobođen na prijekom pokretnom sudu zbog nedostatka dokaza. Nije pušten na slobodu, već otpremljen u koncentracioni logor u Staroj Gradiški, gdje robuje do rujna 1944. kada ga premještaju u logor u Jasenovcu. Polovinom veljače 1945- deportiran u Njemačku u logor Haid bei Tran, odakle je oslobođen početkom svibnja 1945. od američkih trupa. Po povratku u domovinu radi kao šumarski stručnjak u Subotici i N. Sa- du. Od svibnja 1947. pa sve do listopada 1955. asistent na Šumarskom fakultetu u Beogradu, na katedri uređivanja šuma i planiranja. Od 1955. do 1964. u sektoru šumarstva Saveznog zavoda za planiranje u Beogradu- Doktorirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1959. godine tezom: »Tendencije kretanja bilansa drveta FNRJ«. 1956 i 1957. boravio u USA na specijalizaciji u najprominentinijim znanstveno istraživačkim institucijama; Pennsylvania, Ohio, North Carolina, Georgia, Louisiana, te u labortoriji za drvo u Madisonu, Wise. Od svibnja 1964. do ožujka 1969. savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede Etiopije u Addis Abebi, gdje radi na planovima razvitka i organizaciji šumarske službe, šumarskom zakonodavstvu, obučavanju stručnjaka i povremeno drži na Univerzitetu u Addis Abebi predavanja iz ekonomike šumarstva. Od ožujka 1969. do rujna 1973. direktor projekta FAO: »Razvitak i uređenje šuma u Alžiru«, gdje radi na planovima razvitka šumskog područja Aures, rukovodi i nadzire operacije projekta kojeg su izvodili 30 međunarodnih eksperata iz 12 različitih zemalja, s oko 50 lokalnih tehničara i radnika. Održava nastavu na kursevima u organizaciji Projekta, te na novoosnovanoj šumarskoj školi u Batni. Od 1974. do 1979, u organizaciji FAO sveučilišni profesor na Makerere University u Kampali, kao glavar odsjeka za šumarstvo i istovremeno direktor projekta FAO, gdje studiraju studenti ne samo iz Ugande, već iz Kenye, Tanzanie, Ruanda-Burundi i Zambie. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Vratio se u domovinu u travnju 1979. kada je penzioniran. Napisao je bezbroj stručnih, znanstvenih i znanstveno stručnih radova- Pored ostalog, objavio nekoliko zapaženih radova u Šumarskom listu. Bio glavni i odgovorni urednik časopisa ŠUMARSTVO (1953—55), 1962. bio član radne grupe FAO u Rimu, sudjelujući u izradi čuvene studije: »Uloga šumarstva i industrije drva u borbi protiv nerazvijenosti«. Delegat Jugoslavije u FAO. Niz godina sudjeluje na godišnjim zasjedanjima Komiteta za drvo Evropske komisije u Genevi. Sudjelovao u radu VII Svjetskog kongresa u Buenos Airesu 1972. Dr. ing. Albe Urbanovski bio je poliglot, s lakoćom je držao predavanja i pisao na francuskom i engleskom jeziku, te na madžarskom, a služio se ruskim, njemačkim i talijanskim. Dr ing. Albe Urbanovski bio je naš istaknut šumar-ekonomist, koji je odlično poznavao ne samo šumarstvo, već i bit znanosti o narodnom gospodarstvu, ne kao autodidaktdiletant, već znalački 5 temeljito, kao što je radio sve. Oni koji su ga poznavali i s njim surađivali ostajali su često bez riječi pred njegovim ogromnim teoretskim i stručnim znanjem, logikom njegova razmišljanja, erudicijom, osobnim i stručnim poštenjem te snagom kojom je znao izlagati i braniti svoje argumente. Bio je skroman i dosljedan samom sebi i svojem poštenju, što nije uvijek lako i ne prolazi bez teškoća. Stručnjacima u svijetu prezentirao je svoju domovinu, koju je toliko volio, u najljepšem svjetlu. Izvanredan stručnjak, u ophođenju i ponašanju stekao je u svijetu bezbroj štovatelja i prijatelja. U razvitku modernih gospodarskih gledanja na naše šumarstvo i preradu drva ostavio je neizbrisiv trag. Time je njegova smrt još teža, jer makar u mirovini, ostao je duhom svjež i mogao je, da nam ga smrt nije otela ovako iznenada, još mnogo toga stvoriti, mogao nas je u mnogomu poučiti. SAČUVAT ĆEMO GA UVIJEK U USPOMENI. POČIVAO U MIRU. R. Sabadi |