DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 87     <-- 87 -->        PDF

IN MEMORIAM


Dr ing. Albe URBANOVSKI
(1916 — 1983)


bne 11. studenog \*rki. umro je dr. ing.
Albe Urbanovski, naš istaknuti šumarski
stručnjak.


Rođen u bunjevačkoj obitelji 12. listopada
1916. u Bajmoku, završio gimnaziju
u Subotici 1934. godine- Diplomirao
na šumarskom odsjeku Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zemunu 1940.
godine. Od kolovoza 1940. godine radio
u Direkciji šuma u Sarajevu kao nadničar.
U studenom 1942. zbog suradnje
s NOB uhapšen, ali oslobođen na prijekom
pokretnom sudu zbog nedostatka
dokaza. Nije pušten na slobodu, već
otpremljen u koncentracioni logor u Staroj
Gradiški, gdje robuje do rujna 1944.
kada ga premještaju u logor u Jasenovcu.
Polovinom veljače 1945- deportiran
u Njemačku u logor Haid bei Tran, odakle
je oslobođen početkom svibnja


1945. od američkih trupa.


Po povratku u domovinu radi kao
šumarski stručnjak u Subotici i N. Sa-
du. Od svibnja 1947. pa sve do listopada


1955. asistent na Šumarskom fakultetu
u Beogradu, na katedri uređivanja šuma
i planiranja. Od 1955. do 1964. u sektoru
šumarstva Saveznog zavoda za planiranje
u Beogradu-


Doktorirao na Šumarskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 1959. godine tezom:
»Tendencije kretanja bilansa drveta
FNRJ«. 1956 i 1957. boravio u USA na
specijalizaciji u najprominentinijim znanstveno
istraživačkim institucijama; Pennsylvania,
Ohio, North Carolina, Georgia,
Louisiana, te u labortoriji za drvo u Madisonu,
Wise.


Od svibnja 1964. do ožujka 1969. savjetnik
u Ministarstvu poljoprivrede Etiopije
u Addis Abebi, gdje radi na planovima
razvitka i organizaciji šumarske
službe, šumarskom zakonodavstvu, obučavanju
stručnjaka i povremeno drži na
Univerzitetu u Addis Abebi predavanja
iz ekonomike šumarstva.


Od ožujka 1969. do rujna 1973. direktor
projekta FAO: »Razvitak i uređenje
šuma u Alžiru«, gdje radi na planovima
razvitka šumskog područja Aures,
rukovodi i nadzire operacije projekta kojeg
su izvodili 30 međunarodnih eksperata
iz 12 različitih zemalja, s oko 50 lokalnih
tehničara i radnika. Održava nastavu
na kursevima u organizaciji Projekta,
te na novoosnovanoj šumarskoj
školi u Batni. Od 1974. do 1979, u organizaciji
FAO sveučilišni profesor na Makerere
University u Kampali, kao glavar
odsjeka za šumarstvo i istovremeno direktor
projekta FAO, gdje studiraju studenti
ne samo iz Ugande, već iz Kenye,
Tanzanie, Ruanda-Burundi i Zambie.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1984 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Vratio se u domovinu u travnju 1979.
kada je penzioniran. Napisao je bezbroj
stručnih, znanstvenih i znanstveno stručnih
radova- Pored ostalog, objavio nekoliko
zapaženih radova u Šumarskom
listu.


Bio glavni i odgovorni urednik časopisa
ŠUMARSTVO (1953—55), 1962. bio
član radne grupe FAO u Rimu, sudjelujući
u izradi čuvene studije: »Uloga šumarstva
i industrije drva u borbi protiv
nerazvijenosti«. Delegat Jugoslavije u
FAO. Niz godina sudjeluje na godišnjim
zasjedanjima Komiteta za drvo Evropske
komisije u Genevi. Sudjelovao u
radu VII Svjetskog kongresa u Buenos
Airesu 1972.


Dr. ing. Albe Urbanovski bio je poliglot,
s lakoćom je držao predavanja i
pisao na francuskom i engleskom jeziku,
te na madžarskom, a služio se ruskim,
njemačkim i talijanskim. Dr ing. Albe Urbanovski
bio je naš istaknut šumar-ekonomist,
koji je odlično poznavao ne samo
šumarstvo, već i bit znanosti o narodnom
gospodarstvu, ne kao autodidaktdiletant,
već znalački 5 temeljito, kao što
je radio sve.


Oni koji su ga poznavali i s njim surađivali
ostajali su često bez riječi pred
njegovim ogromnim teoretskim i stručnim
znanjem, logikom njegova razmišljanja,
erudicijom, osobnim i stručnim
poštenjem te snagom kojom je znao izlagati
i braniti svoje argumente.


Bio je skroman i dosljedan samom sebi
i svojem poštenju, što nije uvijek lako
i ne prolazi bez teškoća. Stručnjacima
u svijetu prezentirao je svoju domovinu,
koju je toliko volio, u najljepšem
svjetlu. Izvanredan stručnjak, u ophođenju
i ponašanju stekao je u svijetu bezbroj
štovatelja i prijatelja. U razvitku
modernih gospodarskih gledanja na naše
šumarstvo i preradu drva ostavio je
neizbrisiv trag. Time je njegova smrt još
teža, jer makar u mirovini, ostao je duhom
svjež i mogao je, da nam ga smrt
nije otela ovako iznenada, još mnogo toga
stvoriti, mogao nas je u mnogomu
poučiti.


SAČUVAT ĆEMO GA UVIJEK U USPOMENI.
POČIVAO U MIRU.


R. Sabadi