DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 31     <-- 31 -->        PDF

šum. list CVIII (1984) 225


DDK: 630´187 (497 13)


ŠUMSKA VEGETACIJA NA SJEVEROZAPADNOJ GRANICI
BALKANSKOG POLUOTOKA


Đuro RAUS


SAŽETAK. Alitor je u radu raspravljao o šumskoj vegetaciji na
sjeverozapadnoj granici Balkanskog poluotoka. S obzirom da su to
izrazito brdski, gorski i planinski krajevi tu je šuma od izuzetnog
značenja. Opisane su i tablicama podkrepljene glavne šumske zajednice
jele i bukve, dok su ostale zbog prostora samo spomenute.


UVOD


Općenito se prihvaćaju za sjevernu granicu Balkanskog poluotoka rijeke
Dunav-Sava-Kupa. a dalje sjeverozapadna granica teče do Riječkog zaljeva
(Opća enciklopedija Jugoslavije str. 288). Tamo gdje je Dinarsko gorje, protežući
se od sjeverozapada na jugoistok Jugoslaviije, najviše suzilo na 35 km
širine, nalazi se Gorski kotar.


Proučavanje šumske vegetacije Gorskog kotara započeto je još u prošlom
stoljeću, a najviše je na tome radio naš poznati istraživač Ivo HORVAT
(1925—1963) i čitava plejada fitocenologa, botaničara i šumara.


Danas imamo relativno dobro opisanu šumsku vegetaciju Gorskog kotara
a tiskane su i vegetacijske karte različitih mjerila i različite namjene.
Cilj ovoga rada je da na jednom mjestu sažeto prikaže šumsku vegetaciju
uz sjeverozapadnu granicu Balkanskog poluotoka.


OPIS ŠUMSKIM ZAJEDNICA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA


Planinske i gorske skupove Gorskog kotara obrasta različiti svijet mezofilnih
šuma bukve i jele koje pripadaju srednjoevropskoj vegetaciji i to:
Šuma bukve i jele


(Abieti-Fagetum croaticum Horv. 38)
Facijes Mercurialis perennis
Facijes Omphalodes verna


Šuma jele s rebračom i okruglisnom bročikom
(Dlechn)-Abietetum galietosum rotundifoliae Horv. 50)
Facijes Vaccinium myrtilus
Facijes Rubus hyrtus


Prof. Đuro Rauš, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Šimunska cesta br. 25.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Facijes Calamagrostis arundinaceae
Faciijes typicum
Suma jele s rebračom na crvenim laporima
(Blechno-Abietetum fagetosum Rauš 75)
Šuma jele s rebračom i žutim mahom
(Blechno-Abieielum hylocomietosum Horv. 50)


Šuma bukve i jele


(Abiteti-Fagetum croaticum Horv. 38)


Facijes: Mercurlalis perennis


Ovaj facijes razvijen je na umjereno strmim (5 — 10°) i razvedenim padinama,
bez većih kamenitih gromada na površini, a tlo pokniiva (60—700/o) sitnije
oštrorubo kamenje. Zauzima pretežno tople ekspozicije i kupaste vrhove.
Tlo te vegetacijske jedinice je kompleks mul-moder rendzine na taninosivom
vapnencu. Nijihova dubina nije ujednačena, ali ipak prevladavaju plitka
tla dubine do 15 cm.


Komparacijom naših snimaka (tablica 1) s tablicama iz monografije V.
TREGUBOVA 1957. o Snežniku potvrdili smo da je Mercurialiis perennis zaista
vrsta koja facijes dobro ekološki i floristički karakterizira. Osebujnost
tog facijesa predstavlja kvalitativna i kvantitativna osiromašenost florističkog
sastava. Ta negativna diferencijacija također vrlo dobro odjelijuje facijes Mercurlalis
perennis od drugih varijanata.


Rast drveća je u ovom facijesu slabiji, što je u vezi s relativno slabim
produkcijskim potencijalom biotopa, koji je od svih varijanata bukovo-jelovih
šuma ovdje najslabiji. Zbog plitkog tla koje slabo veže korijenov sistem
drveća, tu je broj izvaljenih stabala od vjetra veći. Nastale otvore u sklopu
ispuni pomladak bukve, a jela se slabije pomlađuje.


U fitocenološkoj tablici 1 donosimo floristički sastav naših snimaka koje
su postavljene u različitim predjelima na ´jugozapadnoj (SW) ekspozicija i
nadmorskoj visini od 800—950 m (Tabl. 1).


Kao najznačajnije biljke ekološkog skupa, koje karakteriziraju ovu zajednicu
i daju temeljni pečat biotopu u kojem treba da se prirodno obnovi bu-
kovo-jelova šuma navodimo slijedeće:


Sloj drveća tvore: Abies alba, Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus i
Ulmus montana.


U grmlju osim vrsta drveća nalaze se Lonicera Xylosteum, Daphne
laureola, Daphne mezerum, Corylus avellana, Lonicera alpigena, Rhamnus fa-
lax i dr.


Sloj prizemnog rašća tvore Merculialis perennis, Asperula odorata, Omphalodes
vama, Sanicula earopaea, Pulmonaria officinalis. Anemone nemorosa


i dr.


Facijes: Omphalodes verna


Facijes Omphalodes verna nalazimo na svim ekspozicijama: na blago
razvedenom reljefu, na platoima i zaravnima između vrtača i u plitkim vrtačama,
tamo gdje su dobri uvjeti za razvoj dubokog smeđeg karbonatnog tla.


Velika frekvencija vrste Omphalodes verna daje karakterističan izgled ovom
facijesu. Osim nje, facijes razlikuje od ostalih, još i Daphne laureola. U


226




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 33     <-- 33 -->        PDF

zeljastom sloju uvjerljivo prevladavaju bazofilno-neutrofilni elementi bukovo-
jelovih šuma. Kombinacija ovih vrsta ukazuje na dobro, plodno, biološki
vrlo aktivno tlo odnosno stanište s vrlo visokim produkcijskim potencijalom.
Velika proizvodna sposobnost biotopa i konkurentsko nasilje bukve često uvjetuiju
mjestimičnu dominaciju bukve na osvjetljenim mjestima u sastojim.


U fitocenološkoj tablici 1 prikazan je ovaj facijes na našim plohama u
gospodarskoj jedinici »Kupjaćki Vrh« (Zalesina). Kao najglavnije vrste ekološkog
skupa koji karakterizira ovaj faciijes navodimo slijedeće: Fagus silvalica,
Abies alba, Lonicera xylosteum, Daphne laureola, Corylus avellana, Omphalodes
verna, Sanicula europaea, Carex silvatica, Actae spicata, Asperula odorala,
Anemone nemorosa i dr.


Omphalodes verna tvori osnovni facijes u prebornim bukovo-jelovim šumama
Gorskog kotara i u njemu obično dominira jela, a ističe se i s najvećom
drvnom zalihom po ha (Tabl. 1).


Šuma jele i rebrače


(Blechno-Abietelum Horv. 1950)


Suma jele i rebrača je jedna od najznačajnijih zajednica u šumsko-gospodarskom
i u priirodno-znanstvenom pogledu. Ona prekriva goleme prostore
na silikatima Gorskog kotara, ali se nalazi i na pogodnim mjestima u Velebitu,
Kapeli i Plješivici, te seže do Vraniće planine u Bosni, gdje su razvijene
lijepe sasto.jine iznad Busovače. U sloju drveća dominira jela, a uz jelu
nalazi se u prvoj subasocijaciji smreka, ali i bukva ima važan udio. Od ostalog
drveća nalazi se stalno Sorbus aucupari.a


Svojstvene vrste asocijacije imaju regionalni karakter, ali one zajednica
vrlo jasno ograničuju prema svim drugim zajednicama u istom pojasu. To su
vrste: Blechnum spicant, Nephrodiwn oreopteris, Rurhynicum striatum, Campylopus
flexyosus, Melampyrum vulgatum i dr.


Među ostalim vrstama naročito se ističu svojstvene vrste sveze a reda,
te pratilice i to: Nephrodium dilalatum, Vaccinium myrtillus, Lycopodium
annotinum, Hieracium mworum, Luzula nemorosa, Calamagrostis arundinacea,
Plagiothecium undulatum, Lycopodium selago, Luzula Inzulina, Luzula
pilosa, Goodyera repens, Oxalis acelosella, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum,
Dicranum scoparium, Prenenthes purpurea, Athyrium filix femina, Thuidium
tamariscinum, Stereodon supressiformis, Hylocomium splendens, Veronica
officinalis, Rhytidiauelphus loreus i dr.


Asocijacija se dijeli u tri subasocijacije:
a) Blechno-Abietetum galietosum rotundifolii (typicum) Horv. — je najrašireniji
tip čiste jelove šume. Diferencijalne vrste su: Galium rotundifolium,
Solidago virga uurea, Satureia grandiflora, Mycelis muralis, Carex pilulifera,
Pteridium aquilium i dr. (Tabl. 2).
Ova subasocijacija može se rastaviti u nekoliko faćijesa:


1.
facijes Rubus hirtus na dubljim vlažniljim tlima,
2.
facijes Vaccinium myrtillus ponajčešće na platoima.
3.
tipični, ujedno najrašireniji facijes, gdje su svi elementi podjednako
zastupljeni i
4.
facijes s Calamagrostis arundinacea, na suhim južnim i zapadnim padinama.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Tabli
Asocijacija:
Varijanta:
Faciies:
ABIETIOmphalades
— FAGETUM CROATICUM
verna
DINARSKA
Mercurial
Horv. 38
us perenni
j snimke
Lokalitet
Odjel
Veličina snimke, m2
Datum
Nadmorska visina, m
Ekspozicija
Inklinacija
Geološka podloga
Pokrovnost sloja drveća %
Pokrovnost sloja grmlja °/o
Pokrovnost prizemnog rašća %
1/1
90
10
100
2/5
24.
1
90
15
90
3/10 4/15
G. J
7
400
VI 1975.
900—960
W
5—25%
Va p
5/20
»K u
6/1
p j ać
n e n c i i d
Smeđa tla
90 90
15 5
90 100
90
5
100
7/5 8/10
k i v r h«
9/15
2
400
24. VI 1975
750--850
sw 20 -
o 1 o m i t i
na vapnencima
100
10
90
100
10
100
90
20
100
-30°´o
80
10
100
10´2
8
1
10
UKUPNA POKROVNOST% 100 100 100 100 100 100 100 100 100 10
FLORISTIČKI SASTAV
SLOJ DRVEĆA .
Karakteristične vrste asocijacijeFagus silvatica L.
Abies alba Mill.
Acer pseudoplatanus L.
Ulmus montana Gled.
Pratilice:
a platyphylos Scop.
i sveze:
3. 3
2. i
+
3. 3
2. 1
+
3. 32. 1´
3. 3
1.1
1. 1
3. 3
2.3
+
3. 3
2. 2
+
R
2. 2
2. 2
1.2
2. 2
2. 2
1. 1
3. 3
1. 1
3.
1.
+
SLOJ GRMLJA
Ka-rak´eristične vrste asocijacijeFagus silvatica L.
Abies alba L.
Lonicez´a xylosteum L.
Daphne laureola L.
Coirylus avellana L.
Daphne mezereum L.
i sveze:
1.2
1. 2
+
+ 2
1.2
1. 2
1. 2
+1. 2
-}1.2+
1.2+
1. 2
+
+
+
+
+
+
_j _
++
+
1. 2
1. 1
1.2
+
+
+
+
+
+
1.2
+
+
2. 2
+
+
1.2
1. 2
+
+
-f-
+ 2
1.
1.
+
+




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Pratilice:


Anemone


Pratilice:


Tablic
icera alpigena L.
us montana Gled.
+ 1. 2 + 1.2 4Ulm
+ + +
SLOJ PRIZEMNOG RAŠĆA
mnus falax Boiss.
Sambucus racemoza L.
Sorbus aria (L.) Gr.
4+
+
~i"
+ +
(+) 4R
4-2 -|_
vrste asocijacije i
(L.) All.
nemorosa L.
s quadrifolia L.
r pseudoplatanus L.
Karakterističnephalodes verna Mch.
Sanicula europaea L.
ex silvatica Huds.
Mercurialis perennis L.
ea spicata L.
uca silvatica (Poli.) Vili.
horbia amygdaloides L.
erula o dorata L.
Gaieobdolon luteum L.
Polygonatum mulitifloa-um
Pulmonania officinalis L.
Lamium orvala L.
icera alpigena L.
Geranium rofoertianum L.
Scolopendryum vulgare (L.) Newm.
obiium montanum L.
quetia epipactiis (Scop.) D. C.
damine trifolia L.
Abies alba Mill.
us montana Gled.
Fest
Ulm
sveze:
3. 4
1.2
R
44R
+
1.3
4R
4R
4?,.
i
1. 2
+ 2
1.2
R
1.2
+
+
1.2
+
+
R
3.3
1. 2
_)_
1.2
+ 2
+1.2
~r
1.2
+
+ 2
3.4
+ 2
+
+1.2
1.2
+
+
+
R
3.2
+ 2
+
+1.2
-
1.2
1.2
+2
3.3
+
+
+R
1.2
+1.2
+
3.4
1.2
1.2
+4-2
41.2
+
41.2
+
3.3
1.2
4-2
1.2
+ 2
4441.2
42.2
1.2
4-2
1. 2
41.2
_L
1. 2
444-
2
+
4+
+
1.2
1.2
+ 2
1.2
+2
41.2
4+
2
4a
sylvestris Lam. t
Sene + + -j1.
1 1.2 + _1_ 441.2
youm filix femina (L.) Roth.
Apsidium filix mas (L.) Schott.
ia glutinosa L.
is acetosella L.
cio nemoirensis L.
Salv
1.2
1.2
+
1.2
1. 2
+
1.2
1. 2
+
2.2
2. 2
+
+ +
+ 2
+ 2
+
1.2
1. 2
1.2
41.
2
1. 2
1.2
1.2
1.2
44
2
_—.—_ .




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Tablic


Arernonia agmilmonioides (L.) Neck + v + + + +
Cardamine bulbifera L. + + . + +
Rubus idaeus L. 1.2


+ + +


Cardamine eneaiphylla L. + + + +
Cirsium erisithales (Jacq.) Scop. R 1.2 1.2


+


LjJaum martagon L.


+ + + +


Cardamine polyphylla L. + + + ,


+


Polygonatum verticillafrum (L.) Al . + + +
Calamintha gradiflora (L.) Mch. + + .


+


Sorbus aucuparda L. R + R
Platanthera bifolia (L.) Rich. + R +
Rubus hirtus Csopa/rt. +


+


Gentiana asclepiadea L. + R
Scrophuiaria nodosa L. R R
Lunaria redivitva L. + , ,


+


Circaea lutetiana L.


+ +


Milium effusum L. R


+


Polystichum lonchitis (L.) Roth. + 2 + 2
Dryopteris phaegopteris L.) Christens + 2 .
Mycelis muraliis (L.) Rchb. 4-+


+


Tablic
ijacija: BLECHNO -- ABIETETUM Horv (1938) 1950


Subasocijacija: galietosum rotunda´folii H orv. 5( hylocomietosum Horv. 50
snimke 1 3 4 5 6 7 22 27 28 29 30 1 2 3 4
OdjelVeličina snimke, m2Datum
15
400
1.8
Sušica
>
ću
14
400
1.8
2
400
2.8
g
N N
1
400
2.8
3 N
6
400
2.8
»>;
H.2
4
400
2.8
g
>
OJ
´J
C2 13
400
6.8
5
400
7.8
ab
§ » w5
2
400
7.8
oj
f/3 ,?
1
400
7.8
5 a*
w2
i
400
7. 8
Zalesina predjelBelevina
400
4.8
400
4. 8
400
4.8
400
4.8
75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 75. 67. 67. 67. 67
Nadmorska visina, mEkspozicija
810
SW
800
sw
760
N
830
W
850
sw
850
O
810
S 0 RavRavRavSW
SW SW SW
no no no
Inklinacija 5° 5» 10" 5" 15° 15" 15" RavRavRavno
no no




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Geološka podloga S lik a t i i Skr i 1 j e v c i
Smeđe lesivirano i podzolasto´ tlo
Pokrovnost sloja
drveća %
Pokrovnost sloja
grmlja %
Pokrovnost priz.
a °/o
Pokrovnost sloja
mahovine %
100
5
70
20
80
5
100
20
100
20
90
20
1Ü0
10
100
20
100
10
80
20
100
25
90
20
80
10
100
20
90
20
100
30
90
25
100
30
80
30
100
30
100
30
100
30
70
40
100
20
60
30
95
60
50
60
95
60
tiO
30
100
40
UKUPNA
POKROVNOST 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
FLORISTIČKI
SASTAV
SLOJ DRVEĆA
Karakteristične vrste
asocijacije i sveze:
Abies alba Mail.
Fagus silvatica L.
Picea abies Karst.
4.5
1. 1
5.5
1.1
4.4
1. 1
4.4
1.1
5. 5
+
5.5
+
4.4
+
1.1
2.3
+
3.3
3.3
2.3
3.3
2.3
4.4
2.3
3.4
+1.1
4.5
+ 1
2.1
4.3
1.1
1.2
4.5
+
1.2
SLOJ GRMLJA
Karakteristične vrste
asocijacije i sveze
Sorbus aucuparia L.
Fagus silvatica L.
Abies alba Mill.
Picea abies Karsten
Corylus avellana L.
Lonicera nigra L.
Pratilice:
1.2
1.2
+
1.2
1.2
1.2
+1. 1
2.2
+
1.2
1.2
++
1.2
+
1.2
1.1
+
+
2.3
1.2
1.2
+
1.2
+1.2
+
,1.2
1.2
1.2
+
R
+
+1.2
1.2
+
+
2.3
2.3
1.2
+
+2.3
2.3
1.2
1.2
2.3
2.4
2.2
1.2
1.2
2.1
2.2
2.3
2.2
2.2
1,2
2.2
3.2
2.3
2.2
1.2
2.2
2.2
2.2
4.4
3.3
2.2
1.2
Rubus fruticosus L.
Rharnnus falax Boiss.
Sarnbucus
racemosa L.
Daphne mezereurn L. +
.
.
, 1.2
+
,
* .
2.2 2.2
.
1.2 2.2




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Tablic
SLOJ
PRIZEMNOG RAŠČA
Karakteristične vrste
asocijacije i sveze:
Blechnum
With.
spicamt
1.2 1.2 1.2 +2 1.2 1.2 1.2 +2 1.2 2.3 2. 3 1.2 2.2
Melampyrum
vulgatum L.
Hieracium
uronim L.
Abies alba Mill.
Lycopödium
annoiinum L.
+
f2
+
+
+
+
+
+
+
4-+ +
+
+
1.2
+
+
_).
+
+
1.2
3.3
4.2
2.2
2.3
2. 1
2.2
+
3. 2
2. 2
+
2.
2.
2.
Luzula forsten
) DC
Bryopteris oreopteris
Ehrh). Max.
Picea abies Karsten.
Fagus silvatica L.
Luzula nemorosa
Pal.) E. Mey
Sorbus aueuparia L.
Cory] us a veli ana L.
Nephrođium dilatata
. et Th.
R
+
+ 2 +
+
+
+
1.2
+ 2
+ 2
+
1.2
+
+
2.3+2
+
1.2
1.2
1.2
+ 2
1.2
+
+
1.2
2. 1
1.2
2.:;
1.2
1.2
+
2.
1.
Luzula pilosa
Willd. + 2
Karakteristične vrste
a i razreda:
Vaccinium
mvrtillus L. 2.3 2.3 1.2 2.3 3.3 2.3 2.3 1.2 1. 2 4. Ö 3.4 4.4 3.
Luzula silvatica
Huds) Gaud. +2
Lycopödium selago L. .
Lonicera nigra L.
+ +2 +
+ + 1. 2 + +
+
+
+
2. 2 1.
ferencij alne vrste:
Galium rotundifolium
1.2 -2 1.2 1.2 41.2
R




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Tablic
Maianthemum
biofolioim (L.) Schm.
Carex brizoides L.
+ + 2. 3
1.2
2.3
1.2
Calamintha
grandifoliaPteridium
(L.) Mch.
aquilium
R + 1.2
Hampe + 1.2
Pratilice:
Oxalis aeetosellaPrenanthes
L. 1. 2 1. 2 1.3 4-4-+ + 1.2 1. 2 4-3. .1 4.3 3.3
purpurea L. + + + + + + + + + 3. 1 2.2 2. 1
Athytiium filix
fernina (L.) Roth.
Rubus idaeus L.
Festuca silvatica Vili.
Aspidium filix mas
Schott.
+ 2
+
2. 3
+2
3.3
+ 2
2.;;
+2
1.2
1.2
+ 2
+2
+1.2
+2
+ 2
+
2.3
+ 2
+ 2
4-
3.3
+ 2
+ 2 +
+ 2
+ 2
+
+
+
+2
+ 2
3. 3
1.2
2. 3
1.2
2.2
1.2
2.2
1.2
1.2
Gentiana
asciapiadea L.
Rubus hirtus W.
Senecio
K. +
-: 2
4-
+2
+
+
+ +
+
+
1.2
+ + 3.2 3.2 3.3
nemorensis L.
Carex slilvatica
R + + 1.2 + 4-4-+
Huds.
Fragarda vesca L.
+
+
+
+
4-+ 4-
4-
1.2 2.2 I. 2 1.2
r pseudoplatanus
R R + + +
Milium effusum L. + 2.2 3.4 2.2
Senecio fuchsia Gmel. 2. 1 3. 4 3.3 2. 2
Hieracium umbelatum L. .
Pelasites albus
, + +
Gartn.
Asperula odorata L.
+ +
2.3 + 1.2 1. 2
Veronica officinalis
1.2 + 2 2.2
Doronicum austriacum
Jacq. 1. 1 1.2 2.1
Prunella vulgaris L. + 1.2




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Tablic
Galeopsis speciosa
Mili.
Eqiuisetum palustre L. .
Carex remota L.
Caltha palustris L.
Lysimachia nernorum
+ + 2. 14.42.3
2. 2
4.4
+
2. 3 1.1
Aremonia agrimomios
(L.) Neck.
Epilobium
montainum L. R +
+ +
Cardamine trifolia L. R 1.2
Mycelis muralis
Rchb. + +
Cardamine
impatiens L.
Anemone nemorosa L. . 2.3
SLOJ MAHOVA Karakteristične
vrste
asocijacije i sveze:
Polytrichum
attenuatum 1.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 2.3 2.3 +2 1.2 1.2 2.
Karakteristične vrste
a i razreda:
Ddoranum scoparium
Diferencijalne vrste:
Hyloconum loreum
Sphagnum
girigensohnii
Sphagnum
m bi folium
+ + -!-+ + + +
1.21.2+
1.2
+ 2+
1.2
1.2
3.4 2.2 +




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Tablic


Asocijacija: BLENCHNO — ABIETETUM Horv. (1938) 1950.
Subasocijacija: lagetosum Rauš 1975.


Broj snimke 1/1 2/5 3/10 4/15 5/20 6/21 7/25 8/30 9/35 10/Fužine — G. J. .Brloško«
Odjel 58 58
Veličina snimke, m-400 400
Datum 12, VI 1975. 12. VI 197E


1.
Nadmorska visina, m 750—800
Ekspozicija NW SO
Inklinaeija 10—15°/ 10—15%
Geološka podloga Silikati i Sk: r i 1 j e v i


o Smeđa tla na silikatima
Pokrovnost sloja drveća % 100 100 80 80 100 100 50 100 90 10
Pokrovnost sloja grmlja % 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Pokrovnost prizemnog rašća % 50 50 80 80 50 50 80 60 H0 8
Pokrovnost sloja mahovine % 5 5 5 5 5 5 5 5 5


UKUPNA POKROVNOST % 100 100 100 100 100 100 100 100 100 10


FLORISTIČKI SASTAV
SLOJ DRVEĆA
Karakteristične vrste asocijacije i sveze:


2.3 2.1 3.3 2.1 2.1 2.1 1.1 2.1 2.3 2.
Abies alba Mill
Diferencijalne vrste:
Fagus silvatica L.


3.4 3.4 2.3 3.4 2.3 3.3 2.3 3.3 3.3 3.
SLOJ GRMLJA
Diferencijalne vrste:
Fagus silvatica L. 1 2 2.3 1.3 1.2 1.2 1.2 1,2 1.2 1.2 1.


SLOJ PRIZEMNOG RASČA
Karakteristične vrste asocijacije i sveze:
Abies alba Mill, + + + + + + + +


Luzula forsteri (Sm) D. G. + 2 + 2 + 2 4-2 +


+


Blechum spicant (L.) With. + 2 + 2 1.2 (1.2


( + 2)


Galium rotundifolium L. + 2 4


+ + +


+


Vaccinium myrtillus L. 1.2 1.2 1.2


+




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Tablic
Luzula nemorosa (Pal.) E. Mey.
Lycopodium anotinum L.
Sorbus aucuparia L.
+ 2
_1_
1.2
4_ + 2
+ 1.3 + 2
4
Diferencijalne vrste:
Calamagrostis arundinacea
Fagus silvatica L.
(L.) Roth. 2. 3 -i-2
1. 2
3.3 2.3
1.2
+ 2
1. 2
+ 2
+2
3. 3
1.2
2. 3 2.3
+
-j
4
Pratilice:
Prenanthes purpurea L.
Oxaliis acetosela L.
Drypoteris phegopteris (L.)
Festuca silvatica Vili.
Athyrium filix femina (L.)
Rubus hirtus W, K.
Rubus idaeus L.
Senecio nemorensis L.
Christens.
Roth.
1. 1
4+
2
R
1. l´
+ j -
1. 1
1.2
+ 2
1.2
R
R
1. 1
+
+ 2
1.2
++
+
+
+
+ 2
1.2
+2
+
+
+1.2
+ 2
++
+
+1.2
1.2
+
+
+
+
+ 2
1.2
+
+
4-
+1-2
+2 1.2
4
+
+ -2
+ 2
++
R
+
4
4+
1.
4
R
Apsidaium filix mas (L.) Schott.
Gentiana asclepiadea L.
Petasites albus Gartn.
Galeopsis tetrahit I.
Acer pseudoplatanus L.
Solidago virga aurea L.
_i_ +
1.2
4"
R
+ 2
R
1.2
-! 2 + 2
1
SLOJ MAHOVA
Karakteristične vrste asocijacije i sveze:
Polytrichum attenuatum 2.3 1.2 1.2 2.3 2.3 1.2 1. 2 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 43     <-- 43 -->        PDF

b) Blechno-Abietetum hylocomietosum Horv. — na vlažnim staništima,
naročito u manjim depresijama. Diferencijalne su vrste: Hylocomium loreus,
Majanthemum bifolium, Picea excelsa, Sphagnum girgensohnii, Carex brizoides
i dr. Ovamo pripadaju poznate šume u Belevinama, Ssungerskom Lugu i
Mlaki kod Fužina. Cubasocijacija ističe se obimnim pojavljivanjem smreke koja
povezuje ove šume s gorskom šumom smreke (Tab. 2).


Intezivnom sječom i otvaranjem sklopa prelazi jelova šuma s rebraćom
na toplijim staništima lako u bukovu šumu. ali se u nijoj brzo pojavljuje
pomladak jele. kojü najzad opet pretegne i sastavlja krasnu, punokrvnu jelovu
šumu pravilnog rasta i izvanrednih dimenzija. Takav slučaj imamo u
gospodarsko jedinici »Brloško« (Fužiiine), gdje je zbog toga po dr Đ. Raušu
opisana nova subasocijaciju jagetosum.


c) Blecho-Abietum jagetosum Rauš — zajednica je razvijena na silikatima
i škril.jevcima s blagim nagibima i različitim ekspozicijama. Tla su duboka
smeđa kisela na silikatima s vrlo malo sitnoga skeleta.


U sloju drveća prevladava bukva, a jela se javlja u stablimičnoj strukturi.
Diferencijalne vrste su: Fagus silvatica i Calamagrostis arundinacea. Na
otvorenim mjestima prevladava trava milava i otežava prirodno pomlađivanje
jele (Tabl. 3)


Osim opisanih bukovo-jelovih šuma na tom području nalaze se ijoš i
šumske zajednice kao što su:



gorska bukova šuma
(Fagetum croaticum dinaricum Horv. 38)

subalpinska bukova šuma
(Acer i-F age Luni illyricum Horv. 38)

šuma gorskog javora i običnog jasena
(Aceri-Fraxinetum excelsioris Horv. 38)

šuma crnog graba i crnog jasena
(Orno-Ostryetum carpinijoliae Rauš 75)

šuma jele s milavom
(Calamagrosti-Abietetum Horv. 50)

gorska šuma smreke
(Piceelum croaticum montanum Horv. 50)

subalpska šuma smreke
(Piceetum croaticum subalpinum Horv. 50)

šuma bora krivulja
(Pinetum. mughi croaticum Horv. 50)
Razumljivo je da se osim šumske vegetacije na tako visinski razvedenom
području javljaiju i planinski pašnjaci, rudine, vegetacija točila, ponikvi i
stijena.


ZAKLJUČAK


Na temelju pristupačne literature i obavljenih fitocenoloških istraživanja
možemo zaključiti slijedeće:


1. Suma bukve i jele (Abieti-Fagetum croaticum Horv.) s facijesima
Oinphalodes verna i Mercurialis perennis obrasta najveće površine Gorskog
kotara.
237




ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 44     <-- 44 -->        PDF

2. Šuma jele s rebračom (Blecho-Abietetum Horv.) sa subasocij arijama:
galietosum rotundifolii, hylocomietosum i fagetosum zastupljena je na znatnim
površinama.
3. Šumska vegetacija najveću razliku pokazala je u odnosu na geološku
podlogu, pa se šuma bukve i jele javlja na vapnenastoj i dolomitnoj, a šuma
jele s rebračom na silikatnoj podlozi.
4. Ostale šumske zajednice, osim bukovih, nalaze se na manjim površinama
i specijalnim lokalitetima i biotopima.
LITERATURA


B e r t o v i ć, S. et all.: Tipološke značajke šuma gospodarske jedinice Brod na
Kupi, »Radovi« br. 21, Zagreb 1974.


Cestar , D. et all.: Tipološko značenje šuma u gospodarskoj jedinici »Crni lug<-,
»Radovi« br. 26, Zagreb 1976.


Hor v at, I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas, šum. pak. 6,
1938 Zagreb.


Horvat , I.: Istraživanje vegetacije planinskog skupa Risnjaka i Snježnika. Sum.
list 74, 1950. Zagreb


Horvat , I.: Istraživanje i kartiranje vegetacije primorskih obronaka zapadne
Hrvatske i područja izvora Kupe. Sum. list 75. 1951. Zagreb.


Horvat , I.: Die Tannenwälder Kroatiens im pflanzensoziologischen und forstlichen
Zusammenhang. Schweiz. Zeitschr. für Forstwesen 10/11. 1957. Zürich.


Rauš , Đ.: Fitocenološka karta gospodarskih jedinica Kupjački Vrh i Belevine u
fakultetskoj šumi Zalesina. Tisak Grafički zavod Hrvatske, 1975.


Rauš , Đ.: Fitocenološka karta gospodarske jedinice Swngerski Lug. Tisak Grafički
zavod Hrvatske, 1977.


T r e g u b o v, V. et all.: Prebiralni gozdovi na Snežniku. Institut za gozdarstvo in
lesno gospodarenje Slovenije, Ljubljana, 1957.


Forest Vegetation on the Nort-west Border of the
Balkan Penninsula


Summary


The north-west border of the Balkan Penninsula runs along a line connecting
the source of the Kupa river and the bay of Rijeka. At the same time lit tis the
north-west border of the so-called Gorski kotar area. It is a mountainous region,
the highest peak of which is Risnjak (1528 m). This paper summarises forest
vegetation of the area. The greates part of this area is covered with ass. Abieti-
Fagetosum oroaticum Horv. and ass. Blechno-Abietum Horv. Ass. Abieto-Fagetosum
croatioum is found on the geological parent rock of limestone and dolomite,
while ass. Abieto-Fageturn is found on the siliceous parent rock. Other
associations, with the exception of ass. Fagetum croaiticum dinarieum Horv., are
to be found in smaller areas and at special localities and biotypes. These associations
are enlisted on page. 237 of the article. Floristic compoosition of the two
associations (with a subassociation »nd facies) are shown in Tables 1—3.