DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ULOGA I ZADACI SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE SR HRVATSKE OD 88. DO 90. SKUPŠTINE* Slavko Horvatinović DRUGARICE I DRUGOVI! Od protekle (zadnje) 88. Skupštine Saveza inženjera i tehničara šumarstva a drvne industrije održane 18. XII 1981. godine do danas, kada Se održava 89. Skupština, prošlo je više od dvije godine. O radu organa Saveza i naših društava (DIT-ova) za vremensko razdoblje od zadnje pa do ove današnje Skupštine, u posebnim izvještajima (koji slijede iza ovoga moga uvoda) tajnika Saveza, glavnog i odgovornog urednika »Šumarskog lista« i predsjednika Samoupravne kontrole, bit će izneseni podaci o svim aktivnostima, a ja ću samo u kraćem osvrtu naznačiti osnovna područja i zadatke na kojima smo bili angažirani u razdoblju između dvije Skupštine, a isto tako osvrnut ćemo se i istaknut ćemo neke zadatke i aktivnosti koji nas očekuju u narednom periodu. Problematika rada Saveza i društava (DIT-ova), te samoupravna transformacija Saveza i društava (DIT-ova) u društvene organizacije Statutima, programskim orijentacijama, programima rada i drugim aktima, kako naših društava i Saveza, tako i SIT Hrvatske i SIT ŠID Jugoslavije bili su zacrtani zadaci i ciljevi rada Saveza i naših društava u proteklom periodu, a mi smo na izvršavanju tih zadataka i ciljeva postigli relativne rezultate što je različito po pojedinim zadacima i područjima. I AKTIVNOSTI ORGANA SAVEZA VEZANI ZA PROBLEMATIKU RADA SAVEZA I SAMOUPRAVNE TRANSFORMACIJE SAVEZA IZ ORGANIZACIJE UDRUŽENJA GRAĐANA U DRUŠTVENU ORGANIZACIJU 1. Po postojećem (starom) STATUTU naš Savez je do danas bio organizacija udruženja građana u kojem su povezane i učlanjene naše osnovne organizacije — šumarska društva (sa terena) DIT-ovi. U našem Savezu je povezano i učlanjeno 20 šumarskih društava sa područja naše Republike sa cea 2500 članova. Od navedenih društava dio njih već duže vremena ne pokazuje bilo kakvu aktivnost, a poseban je problem učlanjivanje i aktivnost u društvima članova iz organizacija prerade drveta. *) Govor Slavka Horvatinovića, dip], inž. šum., predsjednika Predsjedništva SITŠDIH, kojeg je održao na otvaranju 89. skupštine održane 9. svibnja u Zagrebu. 199 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Naš Savez je član SIT Hrvatske u kojem su povezani svi stručni savezi iz Republike, i u SITŠID Jugoslavije gdje smo povezani u naš stručni Savez na nivou Jugoslavije. Aktivnost našega Saveza u navedenim Savezima u proteklom periodu bila je zapažena i naš Savez je izvršavao sve svoje obaveze, a i aktivno je učestvovao u radu svih organa ovih Saveza. Izvršni organi našega Saveza, a posebno Izvršni odbor, vrlo su intenzivno radili na rješavanju problematike našega Saveza. Rezultati bi bili i bolji da su svi odbori, koje je osnovalo Predsjedništvo i Izvršni odbor, bili aktivniji i više bi se radilo na rješavanju problematike šumsko-industrijskog kompleksa u cjelini. Odnosi Savez društva na terenu i povezanost na izvršavanju zajedničkih ciljeva i zadataka ne zadovoljava, te se ova povezanost i odnosi trebaju intenzivirati uz obostranu aktivnost kako bi u buduće zajednički rezultati bili još bolji. 2. U proteklom periodu najveći dio aktivnosti našega Saveza bila je usmjerena na samoupravnu i delegatsku trasf ormari ju kako našega Saveza i društava tako i SIT Hrvatske i SITŠID Jugoslavije od organizacija udruženja građana u društvene organizacije, u smislu odredbi novoga Zakona o društvenim organizacijama i udruženju građana (»Narodne novine«, br. 7/82). Na izvršavanju ovih zadataka organi našega Saveza, a posebno Izvršni odbor kao i pojedini zaduženi članovi organa Saveza izvršili su obimne pripremne radove na izradi potrebne dokumentacije i prijedloga novih samoupravnih dokumenata, a kao završne aktivnosti ove transformacije imate danas na ovoj Skupštini na razmatranju i usvajanju slijedeće dokumente: a) Mišljenje Republičke konferencije SSRNH — Koordinacioni odbor djelatnosti društvenih organizacija i udruženja građana, kojim se daje pozitivna ocjena transformacije (osnivanja) ovoga Saveza u društvenu organizaciju. b) Statut Saveza (novi) kojim se regulira rad Saveza kao društvene organizacije. Odredbama novoga STATUTA postižemo efikasniju organizaciju našega Saveza i naših društava (DIT-ova) i sada nam se pruža veća mogućnost stručnog i društvenog djelovanja u okviru SSRNH, gdje putem naših delegata možemo ostvariti naše ciljeve i zadatke za unapređenje šumarstva i industrije prerade drva i afirmirati pojedince, stručne timove, organizacije i institucije, a što je i uloga i mjesto naših članova, DIT-ova i Saveza u našem socijalističkom društvu. Po prihvatanju Statuta na današnjoj Skupštini i izboru organa Saveza, treba još izvršiti registraciju Saveza kao društvene organizacije kod nadležnih republičkih organa. Na temelju dokumenata SSRNH (Mišljenje) i na temelju novoga Statuta (za koji je ovaj Savez poslao STATUT našim društvima kao ogledni primjerak) i sva naša terenska društva (šumarska društva) mogu prići i završnom činu transformacije tj. preregistraciji iz organizacije udruženja građana u društvenu organizaciju, koju će obaviti kod nadležnog organa u DPZ-u. No, navedenim poslovima ne završavaju se akcije oko transformacije Saveza i naših društava u društvene organizacije, jer je još za potpunu tran 200 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 7 <-- 7 --> PDF |
sformaci ju Saveza i društava potrebno izraditi dodatne normativne akte (pravila, pravilnike, poslovnike i slično). Naš Savez je preko svojih delegata vrlo aktivno učestvovao u radu na samoupravnoj transformaciji SIT Hrvatske SITŠID Jugoslavije. 2. Zadaci i poslovi oko sređcnja stanja imovinskih odnosa, održavanja i namjene našega Doma. Od donošenja Zakona o denacionalizaciji našega Doma u 1976. godini pa sve do danas, još uvijek nismo posve sredili imovinske odnose u Domu, jer tada zatečeni stanari u Domu osporavaju nam zakonom dobiveno pravo vlasništva nad cijelim Domom, te se još i danas vode sudski postupci za ostvarivanje našega zakonskog prava. Dosadašnji rezultati i završne sudske rasprave sa pojedinim stanarima obećavaju skori uspješni završetak i ovih akcija te ćemo tada moći prići uređenju i privođenju dijela Doma namjenama koje nam je odredio i Zakon o denacionalizaciji. Posebno je ozbiljan zadatak investicionog održavanja Doma, jer prihodi Doma od stanarine za sada ne mogu podmiriti potrebe uređenja Doma, posebno ulične fasade koja nije uređivana skoro 40 godina i sada je u vrlo ruiniranom stanju. Ovdje posebno treba istaknuti veliku aktivnost Odbora za DOM, bez čije stalne aktivnosti ne bi postigli današnje rezultate na sređenju problematike oko Doma. Radi uređenja Doma i privođenja posebnim namjenama bit će potrebno zatražiti i materijalnu pomoć OUR-a i našega reprokompleksa. 3. Prihodi i privredna djelatnost našeg Saveza bili su u prošlom periodu pozitivni i u okviru programa rada Saveza. Danas više ne zadovoljava struktura prihoda Saveza posebno od tiskanica i formulara koje je Savez izrađivao za organizacije udruženog rada iz oblasti šumarstva, jer OUR-i sve više sami za svoje potrebe štampaju ove tiskanice i formulare pošto se propisima sve manje obavezuju na obavezne tiskanice i formulare. U proteklom periodu bilo je inicijative i pokušaja da se izda kalendar i rokovnik s aktualnim temama i simbolima iz naših oblasti, ali do realizacije nije došlo radi slabog interesa organizacija udruženog rada iz naših oblasti pa ovu akciju treba ponovo pokrenuti i realizirati. Za održavanje stručne službe Saveza koja vodi zajedničke poslove i za potrebe svih naših društava, društva sa terena danas ne daju ni simbolična sredstva u vidu članarine ili priloga, dok štampanje »Šumarskog lista« i uz pomoć SlZ-a IV donosi gubitak, te se danas stručne službe Saveza pored prihoda od izdavanja tiskanica i stručne štampe održavaju i od prihoda od stanarine, što bi trebalo izbjegavati, osim u dijelu kojim su stručne službe i opterećene upravljanjem sa Domom, a prihodi bi se trebali tražiti i iz drugih izvora, a posebno se treba usmjeravati na pružanje organizirane stručne pomoći organizacijama udruženog rada u našem reprokompleksu kroz održavanje seminara, tečajeva, štampanje stručnih publikacija, tiskanica i slično. 4. U navedenim aktivnostima na problematici rada Saveza i naših društava te transformaciji iz organizacija udruženja građana u društvene organizacije uložen je najveći dio naših aktivnosti u proteklom periodu (mogli 201 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 8 <-- 8 --> PDF |
bi se ocijenili da smo se u aktivnostima bavili sami sa sobom) dok su aktivnosti na drugim područjima bile slabije. II AKTIVNOSTI NAŠIH DRUŠTAVA (DIT-ova) I SAVEZA NA RJEŠAVANJU PROBLEMATIKE VEZANE NA OBLASTI ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA. Iako je naša društvena zajednica u proteklom periodu rješavala i neka vrlo važna pitanja iz oblasti šumarstva i prerade drva, naš Savez nije organizirao posebna veća savjetovanja naših članova, poput onih iz 1978, i 1980. godine, na kojima bi se raspravljala ta i druga važnija tekuća pitanja i problematika iz našeg reprokompleksa, ali su Savez kao i naša društva raspravljali o toj problematici i o njoj zauzimali svoje stavove na svojim sastancima Predsjedništva, Izvršnog odbora, raznih odbora te na raznim sastancima i skupovima koje su o toj problematici organizirale druge organizacije i institucije. Mnogi članovi naših društava i Saveza istakli su se svojim društvenim aktivnostima te su u proteklom periodu zauzimali, a neki i danas zauzimaju, važne i ugledne funkcije u društvenim i političkim organizacijama ili u delegatskim strukturama DPZ-a. Nažalost moramo konstatirati da ova priznata društvena aktivnost pojedinih naših članova nije uspjela intenzivnije aktivirati i naše organizacije društva i Savez kojima ovi članovi pripadaju, pa da aktivno uključimo naša društva i Savez i sve članove na rješavanje kako širih tako i bližih problema našega društva i naših oblasti. 1. Zakon o šumama Nakon dugotrajnih rasprava konačno je koncem 1983. godine donijet navi Zakon b šumama. Iako su očekivane samo izmjene i dopune Zakona o šumama iz 1977. godine, radi velikog broja prijedloga za izmjene i dopune Sabor se odlučio za novi Zakon. Naš Savez na Savjetovanjima u 1978. i 1980. godini formulirao je svoje stavove za važnije odredbe koje su trebale biti rješene Zakonom i o njima obavijestio organe nadležne za izradu prijedloga Zakona. Međutim u posljednjim fazama rasprave o donošenju Zakona naš Savez nije učestvovao vjerujući da će u Zakon biti unijeti j stavovi Saveza o najvažnijim pitanjima razmatranim na savjetovanjima. Novi Zakon je donio dosta novih pozitivnih rješenja za šume i šumarstvo naše Republike (kao što su rješenja za prostu i proširenu reprodukciju, rješenja za privatne šume, rentu, SIZ-ove i dr.), ali moramo konstatirati da problematika šumskih područja i osnovnih organizacija u Zakonu nije rješena u skladu stava našega Saveza (kao ni grupacija šumarstva i Komiteta za poljoprivredu i šumarstvo). Sada, kada je donijet Zakon o šumama, naš Savez i svi članovi Saveza trebaju strpljivo, odgovorno i korektno prići provođenju njegovih odredaba. O teškoćama provedbe nužno je stručno raspravljati i saopćiti ih odgovornim organima kako bismo zajednički pronalazili rješenja o provedbi zakonskih odredbi. Prilikom provođenja odredaba Zakona nailazi se na razne probleme i teškoće u pojedinim područjima, koji su veći tamo gdje treba više postojećih šumskih gospodarstava uklopiti u jedno gospodarsko područje, a manje 202 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
su tamo gdje ne postoje razlike između područja postojećih gospodarstava i područja nove šumsko-gospodars´ke podjele. Onim organizacijama i njihovim članovima koje objektivno imaju veće teškoće u provedbi novog Zakona, nadležni organi kao i naš Savez trebaju im pomoći a ne ih etikirati kao protivnike prihvaćanja i provedbe Zakona. 2. Društveni dogovor o pošumljavanju 1981—1985. Premda je Društveni dogovor o pošumljavanju 1981—1985. bio upućen sudionicima dogovora još 1981. godine nije ni do danas dovršen postupak njegovog donošenja jer ga nije potpisalo oko 20% predviđenih sudionika, među kojima i manji broj organizacija udruženog rada prerade drva te sve prometne organizacije koje se bave prometom drva i drvnih proizvoda. Osim toga veći broj potpisnika dogovora organizacija udruženog rada prerade drva ne izdvaja sredstva po dogovoru. Radi navedenog stanja i obim radova na pošumljavanju za period 1981—1983. nije u potpunosti izvršen. Članovi društva (DITova) i Saveza na našoj današnjoj Skupštini trebaju raspraviti o ovoj problematici i svi preuzeti obavezu, (a posebno naši članovi iz organizacija koje nisu potpisale Dogovor ili ne izvršavaju obaveze iz Dogovora), da ćemo uložiti sve svoje stručne, društvene i fizičke mogućnosti kako bi se Dogovor o pošumljivanju izvršio. 3. Samoupravni odnosi i proizvodno povezivanje i udruživanje šumarstva, prerade i prometa drvom Povezanost osnovnih organizacija udruženog rada u okvirima radnih organizacija kako unutar pojedinih grupacija — grana, tako još više između njih u okvirima šumsko-drvnog konrple´ksa pojedinog područja i Republike uglavnom ne zadovoljava. I prije donošenja Zakona o udruženom radu bilo je više pokušaja da se izgrade cjelovitiji sistemi i podsistemi racionalnije organiziranosti u šumarstvu, industrije prerade : prometa drvom. Neke stvorene integralne cjeline brzo su nestajale, a neke su se zadržale kraće vrijeme i tiho nestale ili se transformirale u nove oblike osamostaljenih organizacija udruženog rada. Primjenom Zakona o udruženom radu trebale su nastupiti značajnije promjene o međusobnom povezivanju OOUR-a i udruživanja rada i sredstava za snažniji i brži razvoj zajedničkog proizvoda, ali do sada postignuti rezultat; ne zadovoljavaju. U našem reprokompleksu još ni danas nemamo ni ogledni primjer uspjelog privrednog povezivanja i udruživanja rada i sredstava naših organizacija udruženog rada na zajedničkom proizvodu i zajedničkom prihodu i dohotku. U zadnje dvije godine u organizaciji Općeg udruženja šumarstva, prerade i prometa drvom Hrvatske intenzivno se radilo na izradi projekta za povezivanje i udruživanje rada i sredstava naših OUR-a i od ove aktivnosti nagovještavaju se pozitivni rezultati. Međutim potrebno je nastaviti i dalje razvijati ove aktivnosti i pravi rezultati neće izostati. 203 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 10 <-- 10 --> PDF |
4. Proizvodnjom za Izvoz ostvariti zadatke iz ekonomske stabilizacije Iako se od našeg reprokompleksa očekivao povećani izvoz proizvoda, posebno u zemlje Zapada, kao naš prilog ekonomskoj stabilizaciji moramo, nažalost, konstatirati, da je naš izvoz u 1983. godini osjetno smanjen prema izvozu prijašnjih godina (računajući u dolarima). Za ovakvo stanje postoji više razloga koje treba razriješiti da bi se očekivanja našeg društva za povećani iznos iz našeg kompleksa ostvarila. Bez samoupravnog povezivanja i udruživanja rada i sredstava i razvijanja kooperacije između osnovnih organizacija udruženog rada u projektiranim reprocjelinama šumarstva i prerade drva, neće se postići moguća proizvodnja i odgovarajuća struktura proizvoda, koja bi se uz zadovoljenje domaće potražnje u većim količinama i vrijednostima plasirala na inozemna tržišta. Struktura proizvodnje po osnovnim grupama proizvoda, naročito u industrijskoj preradi drva nije zadovoljavajuća, još uvijek je po količini, kvalitetu, dizajnu i vrijednosti malo učešće finalnih proizvoda, koji se mogu ponuditi inozemnom tržištu. Razvoju finalne proizvodnje, osobito vrednijih proizvoda od masivnog drveta (hrasta, jasena, bukve i dr.) nije se dalo odgovarajuće mjesto u programima i planovima OUR-a DPZ (Republika — općina) i zbog toga u strukturi proizvodnje, prodaje i izvoza, imamo značajne količine sirovine i poluproizvoda, a manje gotovih finalnih proizvoda. Naročito je mala proizvodnja i ponuda vrednijih finalnih proizvoda za zapadno tržište. Već unazad više godina uočeni su problemi i slabosti u razvoju industrijske prerade drva i čine se veliki napori u OUR-ima i DPZ-ama za izgradnju odgovarajućih novih proizvodnih kapaciteta i rekonstrukciju i modernizaciju postojećih, a sve u cilju promjene u strukturi proizvodnje i povećanja izvoza finalnih proizvoda. U organizaciji Općeg udruženja izrađene su projekcije o mogućnostima za osjetno povećanje proizvodnje finalnih proizvoda od masiva. Kroz odgovarajuće akcije tražena su praktična rješenja — kod nekih OUR-a poduzeto je niz mjera za strukturalne promjene, no zadovoljavajuće rezultate u strukturi proizvodnje i izvozu možemo očekivati u narednom razdoblju. U kojem opsegu, dinamici i vrijednosti, odgovor možemo djelomično dobiti iz preliminarne studije »Projekcije razvoja šumarstva i prerade drva do 200 godine u SR Hrvatskoj« i drugih dokumenata — materijala koji obrađuju tu problematiku. U mjesecu ožujku ove godine u organizaciji Saveza ITŠDI Jugoslavije i navedenog Općeg udruženja održano je savjetovanje na temu: »Izvoz — trajna orijentacija drvne industrije Jugoslavije«. U radu savjetovanja uz značajan broj stručnjaka iz cijele zemlje, aktivno su sudjelovali drug Borislav Srebrić podpredsjednik SIV-a, drug Milenko Bojanić i drugi, koji su naglasili da se j dalje očekuje veliki doprinos naših djelatnosti u ostvarivanju ciljeva i zadataka u Dugoročnom programu ekonomske stabilizacije. Na savjetovanju je izražen jedinstven stav — da se samo zajedničkim radom OUR-a u šumarstvu i OUR-a prerade drva uz odgovarajuću ekonomsku politiku zemlje, mogu ostvarivati mnogo povoljniji rezultati u razvoju proizvodnje i izvozu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
5. Razvojne mogućnosti šumarstva i prerade drva do 2000 godine I za prijašnja planska razdoblja izgrađivane su studije — projekcije razvoja osnovnih djelatnosti u šumarstvu i industrijskoj preradi drva. Analize o ostvarivanju projektiranih ciljeva pokazuju da imamo velika odstupanja u negativnom smislu. Nisu ostvareni mogući ciljevi u području uzgajanja šuma, razvoja finalne proizvodnje u količini i kvaliteti proizvoda koji se mogu plasirati na svjetskim tržištima, a nisu izgrađeni ni neki planirani kapaciteti posebno za proizvodnju celuloze i papira. Kritička analiza zbog čega se nisu ostvarili projektirani ciljevi u razvoju šumsko-drvnog kompleksa i sagledavanje realnih mogućnosti razvoja proizvodnje i plasmana u narednom razdoblju polazna su osnova i za naše aktivnosti. Da bismo uložili važnije elemente mogućeg — očekivanog razvoja, navest ćemo iz spomenute studije samo neke podatke po osnovnim vrstama proizvodnje: — U razdoblju 1980 — 2000. godine u SR Hrvatskoj površine pod šumama trebale bi se povećati za oko 300.000 ha. Oko 230000 ha panjača, šikara i makije konvertiralo bi se u niske ili srednje šume. Nastavilo bi se izgradnjom novih šumskih komunikacija, godišnje 500 — 700 km. — povećanje ukupnih sječa brutto drvne mase od 4.669000 m-u 1980. g. do 5.979000 m2 u 2000. godini; — u drvnoj industriji može se očekivati prosječna godišnja stopa rasta 2,48% a po osnovnim vrstama proizvodnje kako slijedi: pilanska proizvodnja (0,20%), proizvodnja furnira i drvnih ploča (0,80%), proizvodnja namještaja (3,13%), proizvodnja građevinskih elemenata (3,68%), drvne galanterije (4,59%), drvne ambalaže (1,91%), ostalih finalnih proizvoda (2,76%) i impregnacije drva (0,19%), — u industriji celuloze i papira mogu se očekivati prosječne godišnje stope rasta 3,61% za razdoblje 1980 — 2000. g. Od našega Saveza se očekuje, a to treba biti i naš ozbiljan zadatak u budućem periodu, da budemo inicijatori, nosioci i predlagači pravih rješenja za razvoj naših oblasti do 2.000-te godine. III VAŽNIJI CILJEVI I ZADACI UTVRĐENI STATUTOM I PROGRAMOM RADA SAVEZA Drugarice i drugovi, dozvolite mi da još napomenem važnije ciljeve i zadatke utvrđene Statutom i programom rada Saveza, iz kojih i proizlaze naši zadaci u budućem periodu: — Neposredno okupljanje i pods ticanje članova Saveza na razvijanje stvaralačke inicijative za razvoj proizvodnih snaga i izgrađivanje samoupravnih socijalističkh odnosa, te suprotstavljanje negativnim pojavama, — stvaranje i razvijanje znanstvenog, stručnog i javnog mišljenja i stavova, te uvjeta za neposredniji rad na utvrđivanju zajedničkih stavova o politici razvoja i organiziranju šumarstva i industrijske prerade drva i prometa drvom u Hrvatskoj, 205 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— praćenje suvremenog razvoja tehnologije, zbivanja i promjene u tehničkim rješenjima, i pravovremeno reagiranje u cilju očuvanja sve više ugrožene čovjekove okoline. — stalno osposobljavanje i obnavljanje organizacija Društava inženjera i tehničara šumarstva i industrije drva (osnivanje novih ukoliko postoje opravdan; razlozi) i primanje novih članova, — stvaranje uvjeta za veći utjecaj Saveza kao stručne organizacije na konkretna tehnološka — tehnička rješenja pri investicionim i drugim zahvatima, — razmatranje i izgrađivanje stručnog mišljenja o elaboratima, analizama, projekcijama, planovima razvoja i si., na zahtjev društveno-političkih zajednica, organizacija udruženog rada i drugih organizacija i organa, ili po nekom dogovoru, koji bi obvezivao nosioce takvih aktivnosti, — organiziranje određenih skupova, savjetovanja i si. za aktualna pitanja u našim djelatnostima kao npr.: »Dugoročni razvoj šumarstva i prerade drva do 2000. godine«, pošumljavanje i melioracija šuma, primjena suvremenih metoda u području tehnologije i organizacije rada, proizvodnje i poslovanja i dr.; — praćenje neposredne aktivnosti na provođenju Zakona o šumama i organiziranju savjetovanja na tu temu kako bi se što objektivnije ocjenili rezultati njegove primjene; — provođenje zadataka i Društvenog dogovora o pošumljavanju 1981 — 1985. god., čiji potpisnik je naš Savez kao i OUR-i šumarstva i prerade drva; — neposrednije uključivanje u aktivnosti vezane za pripreme održavanja Svjetskog Kongresa o znanstveno-istraživačkom radu u šumarstvu i preradi drva — IUFRO KONGRES 1986. godine u Jugoslaviji. U toku nekoliko proteklih godina naša je javnost bila u više navrata obavještavana o održavanju ovoga vrlo značajnog događaja. Organizacija IUFRO postoji još od 1892. godine i predstavlja jednu od najstarijih međunarodnih institucija te vrste. Više naših znanstvenih institucija aktivno surađuje sa organizacijom IUFRO. Prihvaćanje kandidature za održavanje IX Kongresa 1986. u Ljubljani, znači i priznavanje naše značajne uloge i razvijenosti našeg šumarstva i prerade drveta. Uloga domaćina Kongresa traži velike napore, kako znanstveno-istraživačkih institucija i udruženog rada naših djelatnosti, tako i kompletnih društvenih snaga, jer se radi o ugledu naše društvene zajednice, naše cijele zemlje. Opće društveni i općejugoslavenski karakter Kongresa je potvrđen prihvaćanjem pokroviteljstva od strane SIV-a; — uključivanje zainteresiranih organizacija i institucija naše Republike na utvrđvanju zadataka za oblježavanje Pješačkog puta E-7, koji bi prolazio kroz Sloveniju, Hrvatsku, Vojvodinu i Srbiju; — razvijanje i njegovanje izdavačke djelatnosti »Šumarskog lista«, stručnih knjiga, priručnika te specifičnih tiskanica, obrazaca i drugih stručnih izdanja; — pripremanje i izvršavanje zadataka u vezi intenzivnijeg održavanja Šumarskog doma i racionalnijeg korištenja poslovnog i drugog prostora toga objekta u skladu Zakona o vraćanju nacionaliziranog dijela zgrade »Šumarski dom« 1977. godine; 206 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— uspostavljanje i razvijanje suradnje s odgovarajućim stručnim, društvenim i drugim organizacijama i institucijama, koje u svojim programima rada i konkretnim aktivnostima postavljaju i rješavaju određene probleme iz naših djelatnosti. Na taj način lakše i brže ostvarivat ćemo ciljeve i zadatke koje smo utvrdili u našim dokumentima. Za ostvarivanje mogućih ciljeva i zadataka Saveza inženjera i tehničara šumarstva i prerade drva, nužno je stalno uspostavljati i razvijati neposrednu suradnju između Izvršnih organa Saveza i Društava i na svim razinama organizacija udruženog rada i društveno-političkih organizacija i zajednicaizboriti se za stručni pristup i rješenja proizvodnje, poslovanja i razvoja šumarstva i prerade drva. Statutom i programom rada Saveza, koje ćemo danas razmatrati i usvojiti, utvrđujemo polazne osnove i ciljeve za duže vremensko razdoblje, kao i zadatke neposredne aktivnosti organa Saveza i naših Društava. Na kraju želim naglasiti da je osnovna dužnost svakog člana društva da prema svojim stručnim i općim saznanjima i mogućnostima, a u datim okvirima doprinese što bržem stvaranju povoljnijih uvjeta za primjenu racionalnijih tehnološko-tehnickih, organizaciono-ekonomskih rješenja, a u cilju ostvarivanja većih efekata u radu, proizvodnji, poslovanju i razvoju naših djelatnosti, razvijanju samoupravnih socijalističkih odnosa u svakoj našoj sredini i društvu u cjelini a to znači i zadanih ciljeva iz dogovorenog programa ekonomske stabilizacije. Na kraju možemo konstatirati, da smo u proteklom periodu intenzivno radili, ali smo se više bavili problemima Saveza a manje problemima samoupravnih odnosa i proizvodnih povezivanja u reprokornpleksu pa s takvim radom ne možemo u potpunosti biti zadovoljni. U budućem periodu očekuje nas ozbiljan rad na problemima navedenih u ovom izlaganju a izvršena samoupravna transformacija Saveza u društvenu organizaciju postavlja nas u povoljni položaj i omogućuje da uspješno izvršimo navedene zadatke. |