DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
otoka Hvara i Raba) homogenija od smole populacija hibridnog karaktera (ovdje od Zadra). C) toj činjenici bit će potrebno vodili računa kada će se. opet, smolariti, jer homogenost smole sigurno određuje i način njezine prerade, pa i kakvoću proizvoda. Ne smijemo smetnuti s uma, da ponekad i male razlike mogu biti značajne ako ne po svojstvima a ono u prodaji. Pri tom imam na umu, da je svojedobno, tamo 1937/38. godine, -iz Danske posebno tražena smola iz crnoborovih panjeva proizvedena u, nazovimo ih tako, primitivnim žežnicama a ne tvorničke proizvodnje (iz Dobrima). U radovima nalazimo i niz brojčanih (statističkih) podataka. Tako saznajemo da se zajednice crnog graba u Italiji nalaze na 790 000 ha (12Vo šumske površine) od čega 210 000 ha na rubnom području i rječnim prodorima u masivu Alpa, 579 000 ha u masivu Apenina i 850 ha Sardiniji, te su po površini na prvom mjestu (slijede šume pitomog kestena na 683 000 ha i bukve na oko 644 000 ha)., Iako danas, kako tvrdi autor A. Hoffmann, nemaju značajniju gospodarsku vrijednost njihovo postojanje važan je ekološki, pa i estetski, činilac krajolika (zašto »landšafta´ kao stoji u sažetku na str. 380) o čemu smo se osvjedočili prolazom preko srednjeg dijela Apenina. Brojčane podatke o rujevini na padinama Biokova saopćuje i J. Radić (str. 216), Tošić (str. 271. a koje je objavio i u svom članku u »Šumarstvu«, — 1983. str.), A. Majer (str. 415—120 000 jedinki liše u bakonjskoj šumi u sklopu as. Taxo-Fagetum) i dr. Eto i konstatacija E. Prodana (str. 76): »Princip entropije´´ i spoznaja ireverzibiliteta u razvoju prirodnih sistema izvanredno obogaćuje znanstvene spoznaje kompleksne međuzavisnosti«. Za šumarstvo to znači, da se »u Europi razvijeni osnovni principi šumskog gospodarstva (neprekidnost, dugoročnost i potrajnost) moraju uvažavati. Samo uvažavanjem ovih znanstvenih šumskogospodarskih osnovnih postavki moći će ´se u praksi ostvariti ekološki ciljevi.« Pri tom ne smijemo zaboraviti da se i u prirodnoj šumi (prirodnim parkovima, rezervatima — nap. OP) i u prašumi mora na odgovarajući način šumarski gospodarili, jer će samo tako moći djelotvorno zaštiti od uništenja«.´´ Završimo ovaj prikaz Zbornika priznanjem J. M. Prodana da je »Akademik Prof. dr Pavle Fukare k u svom dugogodišnjem idealizmu bio i jest pionir na tom području (fitocenologije, nap. OP) u službi šumarstva svoje zemlje i u službi znanosti uopće«. O. Piškorić 3 tj. drugog zakona termodinamike po kojem »toplina u jednom sistemu koia se ne troši, stalno raste i — matematski rečeno — teži jednom maksimumu«. 4. Za to kod nas imademo dokaz u specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Naime, da se u tom rezervatu oko 1970. godine nisu poduzele miere oslobođania hrastovom mladika od praha i drugih vrsta mlada sastojina ne bi više bila hrastova, zamijenila bi ie erabova a na hrastovu trebalo bi čekati decenije (i stoljeće). 248 |