DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i učestalosti plijena. Hrana je dosta jednolična, a sastoji se uglavnom od ravnokrilaca, zatim kornjaša i pauka. Od prvih su najčešći šturci (Gryllida) sa 67,81% učestalosti i 84,11% prisutnih od ukupne količine plijena. F rancoRuiz, A.; Molina Vice n- t e, .T.: Palacios A 1 b e r t i, B.: Prstenovanje ptica u Španjolskoj prstenovima »ICONA« i ponovno hvatanje tijekom 1980. godine. Ostali neobjavljeni nalazi u zemlji i inozemstvu Godine 1980. prstenovano je 35.184 ptica (11.202 mladunaca i 23.982 odraslih) iz 193 vrste. Te iste godine uhvaćeno je 38 prstenovanih ptica (uz još 4 iz proteklih godina, ali nalazi nisu ranije objavljeni). I. Mikloš RADOVI INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJA U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU I LOV STVU — JILOVIŠTE—STRNADY—ČSSR broj 60, 1982. Š i k a, A.: Dosadašnji rezultati istraživanja provenijencije duglazije u ČSR (str. 7—25) Rezultati pokusa provenijencije s duglazijom u ČSR potvrđuju saznanja iz. drugih zemalja o njezinoj velikoj promjenjljivosti u preživljavanju, rastu i fe_ nologiji, često i provenijencija iz istih područja. Ova iznimno velika promjenjljivost povećava riziko kod izbora pogodnih provenijencija za introdukciju ali je s druge strane pogodna osnova za selekciju. U cjelini je moguće zaključiti, da se na pokusnim plohama provenijencija u CSR za sada najbolje pokazuju neke provencije zelene duglazije iz unutrašnjosti Britanske Kolumbije, koje se ističu visinskim rastom i velikim postotkom preživjelih jedinki, te provencijencije sa zapadnih obranaka Kaskada na sjeveru države VVashingtona, koje imaju veoma dobar rast i samo prosječne gubitke. Šindelar, J.: Karakteristika rasta i razvoja ariševog mladika iz sjemena sa sjemenske plantaže (str. 27—40) Kratka informacija o rastu i razvoju najstarije kulture evropskog ariša u ĆSSR, koja je bila osnovama iz sjemena sjemenske plantaže. Kao standard je bilo uvršteno potomstvo priznate jedinice autohtonog sudelskog ariša. Rezultati vrednovanja u starosti 16 godina pokazuju, da potomstvo gotovo svih klonova prestiže u visinskom j debljinskom rastu te u produkciji mase deblovine potomstvo standardne priznate jedinice. Is. lo tako kvalitetu reprezentira udjel potpuno ravnih stabala lijepa oblika. Dobivene informacije istodobno dokumentiraju da individualna selekcija (odabrana stabla u šumskim sastojinama) može donijeti ne mali oplemenjivački efekat. Šindelar, J.: Mortalitet, rast i nekoje morfološke osobine potomstava odabranih priznatih jedinica smreka obične (Picea abies (L.) Karst.) (str. 41—61.) U području južne Češke, na lokalitetima nadmorske visine 450 i 680 m, bile su osnovane dvije istraživačke površine s običnom smrekom. Posađeno je 28 potomstava priznatih jedinica, pretežno iz. područja južno-češkog i zapadno-češkog pograničnog gorja. Za upoređivanje su bile uvrštene i jedinice iz daljnjih područja. U starosti od 8 godina ustanovljivali je mortalitet, visina sadnica, broj grana na najvišem pršljenu, broj postranih pupova tcrminalnog izbojka i daljnje oznake. Vrijednosti ponavljanja (heritabiliteta) su bile većinom visoke, u pravilu veće od 0,80. Ch roust, L.: Intercepcija kišnih oborina u gustom i rijetkom smrekovom mladiku (str. 63—83) Prigodom istraživanja ekologije uzgojnih sječa smrekovih mladika mjerene su i oborine ispod krošnje. Iz razlike oborina na slobodnoj površini i oborina ispod krošanja određeni su intercepcijski gubici. Za mjerenje pod sastojinama su |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 63 <-- 63 --> PDF |
upotrebi jeni žljebovi za mjerenje razno orjentirani i mali ekološki mjerači oborina. Upoređivana je točnost i pouzdanost mjerenja. Istodobno je određivana težina suhe tvari biomase krošnje i količina nakapane vode. Rezultati petgodišnjeg mjerenja intercepcijskih gubitaka su stavljeni u korelaciju s laboratorijski određenom količinom nakapane vode. Dolazi se do zaključka, da je u 15—17 godišnjim smrekovim mladićima, koji rastu na nadmorskoj visini 700 m i gustoće 6.600 komada po ha zadržavano u ljetnom razdoblju 36 do 44°/o oborina a kod gustoće .2.500 komada po ha 16 do 26"´o. Uzrokom visokih intercepeionih gubitaka je velika količina biomase krošnje, koja u 17-tirn godinama dostiže do 20 tona po ha, Ryskovä, L.: Djelovanje sumpornog dioksida na sadnice nekoliko vrsta smreka (str. 85—97) Djelovanje na sadnice Picea abies P. pungens, P. omorica i P. mariana sumpornim dioksidom praćeni su u pokusu dimljenjem u rasadniku Bane i u prirodnim uslovima djelovanja imisija u rasadniku Kliny. Nepovoljan utjecaj SOj testiran je mjerenjem sadnica određivanjem specifične vodljivosti i postotka absorbcije svjetla u izlušku iglićja i ustanovljenje promjena u sadržaju sumpora, klorofila a,b, škroba i vitamina C u igli— čju Na igiičjc sadnica P.abies su za razliku od ostalih vrsta izrazito nepovoljno djelovale već niske doze S(X>. Prosječna godišnja koncentracija 0,1 mg u 1 m? SO_> zraka u rasadniku Kliny u kombinaciji s jakim mrazom djelovala je nepovoljno i na prirast ostalih vrsta smreka. Pasuthovä, J.: Protok vode smreke i njezina rezistencija (str. 99—109) Kao znak fiziološkog djelovanja imisija na raslinje bile su provjeravane u protoku vode. Intenzitet transpiracije i deficit zasićenosti vodom određivani su za četiri vrste smreke i pet provenijencija Picea abies gravimetrički. Ustanovljene s´j razlike intenziteta transpiracije i deficita zasićenosti Mulom vrsta kako na kontrolnoj tako na imisionoj površini. Dugovremeno djelovanje imisija je izazvalo pad intenziteta transpiracije prema kontroli kod pojedinih vrsta s izuzetkom Picea abies. Fumigacija SO2 je izazvala povišenje intenziteta transpiracije i deficita zasićenosti vodom, gnojenje na intenzitet transpiracije nije djelovalo značajno. Prud i č, Z.: Utjecaj sastojinske usklađenosti na visinu i vrijednost proizvodnje sastojina hrastovobukovog vegetacionog stupnja (str. 111—126) U hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju bilo je u 7 šumskih oblasti premjereno 560 kružnih pokusnih ploha, gdje se pratila visina i vrijednost zalihe u ovisnosti o sastojinskoj usklađenosti. Rezultati su bili preračunati obzirom na bukvu i ustanovljeno: u smrekovom gospodarskom hrastovo-bukovog stupnja optimalna je smjesa smreka 80 bukva 20, u bukovom gospodarstvu bukva 90 meko drvo 10. Veća zastupljenost bora ili hrasta znači smanjenje količine i vrijednosti sastojinske zalihe u dobi oko 100 godina. Ekonomsko izražavanje produkcije odgovara sadanjim relacijama cijena. Vrijednost zalihe bukve pod velikim je utjecajem uzgojnih radova. Članak sadrži 8 tabela i 7 grafova. Šterba, S.: Koeficijent nasljednosti visinskog rasta jednogodišnjih biljaka ja sike (str. 127—134). U okviru radova na oplemenjivanju, koji se provode na jasici VÜLHM — jedinici za istraživanja Uh. Hradište, bio je u programu testiranja na općenitu kombinacionu sposobnost, dobivena zbirka 21 hibridnih potomstava od pet raznih majki.. Ocjenjivani koeficijent nasljednosti visine ima za naš slučaj vrijednost h» 0,73, tj. više nego što se u stručnoj literaturi navodi i to ne samo za visine biljaka drugih šumskih vrsta nego i topola. 257 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Bouchner, M.: Prilog biologij´i gniježdenja južnočeške populacije Bucephala clangula (str. 135—150 U najjužnijoj evropskoj populaciji Bucephala clangida u petogodištu 1976— 1980, praćeno je gniježdenje u kućicama. Zaposjedanje kućica kretalo se između 40»/o i 93!/». Za 120 gnijezda bilježenu je nošenje jaja, gubici po gnijezdima i broju jaja, postotak oplođenja i leženja. Izmjereno je 1310 jaja, vagano 215 jaja i 204 ljudske i markirano 78 mladunčadi. Praćen je i tok inkubacije, broj izležene mladunčadi, njihovo preživljavanje i socijalni odnosi, Jan da, J.: Toksičnost nekih toksičkih spojeva za fazane i zečeve (str. 151—163) Za ispitivanje korišćeni su: Diazinon 60 EC (60%) djelotvorne tvari — diazinona), Hostation 40 EC (40Vo Triazophos), Wofatox 18 WP (17,5´%» Parathion metyl), UL tracid 40 WP (40% Methidathionaj i Soldep (25°/o Trichlorfon). Za svaki insekti cid ustanovljivane su vrijednosti akutne toksičnosti za fazane i zečeve s jednokratnim davanjem, subkronična toksičnost uz trokratno davanje za fazane, lijek i znakovi trovanja, odbojnost na insekticid i koeficijent ugrožavanja i opasnosti. Kao najtoksičniji na terenu pokazali se Diazinon 60 EC, Hostation 40 EC i Ultracid 40 WP S r a u d, V. i Drochytka, J.: Mogućnosti u razvoju tehnologije i mehanizacije uzgajanja sadnica u velikim rasadnicima (str. 165—176) U članku je uspoređivano sadanje stanje u tehnizaciji rasadničke proizvodnje sadnog materijala i došlo se do zaključka da neki strojevi nemaju zadovoljavajući učinak pa je nužno poraditi na povećanju njihovog učinka te povećati produktivnost rada otkrivanjem rezervi u boljem nadovezivanju proizvodnih operacija, Bernard Hruška, dipl. inž. šum. |