DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1984 str. 63 <-- 63 --> PDF |
upotrebi jeni žljebovi za mjerenje razno orjentirani i mali ekološki mjerači oborina. Upoređivana je točnost i pouzdanost mjerenja. Istodobno je određivana težina suhe tvari biomase krošnje i količina nakapane vode. Rezultati petgodišnjeg mjerenja intercepcijskih gubitaka su stavljeni u korelaciju s laboratorijski određenom količinom nakapane vode. Dolazi se do zaključka, da je u 15—17 godišnjim smrekovim mladićima, koji rastu na nadmorskoj visini 700 m i gustoće 6.600 komada po ha zadržavano u ljetnom razdoblju 36 do 44°/o oborina a kod gustoće .2.500 komada po ha 16 do 26"´o. Uzrokom visokih intercepeionih gubitaka je velika količina biomase krošnje, koja u 17-tirn godinama dostiže do 20 tona po ha, Ryskovä, L.: Djelovanje sumpornog dioksida na sadnice nekoliko vrsta smreka (str. 85—97) Djelovanje na sadnice Picea abies P. pungens, P. omorica i P. mariana sumpornim dioksidom praćeni su u pokusu dimljenjem u rasadniku Bane i u prirodnim uslovima djelovanja imisija u rasadniku Kliny. Nepovoljan utjecaj SOj testiran je mjerenjem sadnica određivanjem specifične vodljivosti i postotka absorbcije svjetla u izlušku iglićja i ustanovljenje promjena u sadržaju sumpora, klorofila a,b, škroba i vitamina C u igli— čju Na igiičjc sadnica P.abies su za razliku od ostalih vrsta izrazito nepovoljno djelovale već niske doze S(X>. Prosječna godišnja koncentracija 0,1 mg u 1 m? SO_> zraka u rasadniku Kliny u kombinaciji s jakim mrazom djelovala je nepovoljno i na prirast ostalih vrsta smreka. Pasuthovä, J.: Protok vode smreke i njezina rezistencija (str. 99—109) Kao znak fiziološkog djelovanja imisija na raslinje bile su provjeravane u protoku vode. Intenzitet transpiracije i deficit zasićenosti vodom određivani su za četiri vrste smreke i pet provenijencija Picea abies gravimetrički. Ustanovljene s´j razlike intenziteta transpiracije i deficita zasićenosti Mulom vrsta kako na kontrolnoj tako na imisionoj površini. Dugovremeno djelovanje imisija je izazvalo pad intenziteta transpiracije prema kontroli kod pojedinih vrsta s izuzetkom Picea abies. Fumigacija SO2 je izazvala povišenje intenziteta transpiracije i deficita zasićenosti vodom, gnojenje na intenzitet transpiracije nije djelovalo značajno. Prud i č, Z.: Utjecaj sastojinske usklađenosti na visinu i vrijednost proizvodnje sastojina hrastovobukovog vegetacionog stupnja (str. 111—126) U hrastovo-bukovom vegetacionom stupnju bilo je u 7 šumskih oblasti premjereno 560 kružnih pokusnih ploha, gdje se pratila visina i vrijednost zalihe u ovisnosti o sastojinskoj usklađenosti. Rezultati su bili preračunati obzirom na bukvu i ustanovljeno: u smrekovom gospodarskom hrastovo-bukovog stupnja optimalna je smjesa smreka 80 bukva 20, u bukovom gospodarstvu bukva 90 meko drvo 10. Veća zastupljenost bora ili hrasta znači smanjenje količine i vrijednosti sastojinske zalihe u dobi oko 100 godina. Ekonomsko izražavanje produkcije odgovara sadanjim relacijama cijena. Vrijednost zalihe bukve pod velikim je utjecajem uzgojnih radova. Članak sadrži 8 tabela i 7 grafova. Šterba, S.: Koeficijent nasljednosti visinskog rasta jednogodišnjih biljaka ja sike (str. 127—134). U okviru radova na oplemenjivanju, koji se provode na jasici VÜLHM — jedinici za istraživanja Uh. Hradište, bio je u programu testiranja na općenitu kombinacionu sposobnost, dobivena zbirka 21 hibridnih potomstava od pet raznih majki.. Ocjenjivani koeficijent nasljednosti visine ima za naš slučaj vrijednost h» 0,73, tj. više nego što se u stručnoj literaturi navodi i to ne samo za visine biljaka drugih šumskih vrsta nego i topola. 257 |