DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Istina je, da je drvo upotrebljivo već u najranijoj dobi, no vrijednost mu je tada malena. U kasnijoj dobi vrijednost se povećava, no stabla mogu još rasti. Ima vrsta drveća koje dobro prirašćuje dugo vremena (i preko više od stotinu godina npr. hrast) tako da je teške reći kad je neko stablo ili sastojina zrela za sječu. U šumskom gospodarstvu smatramo da je zrelost postignuta kad stablo ili sastojina dosegne dob u kojoj (je najbolje polučena određena svrha, Prema tome, zrelost zavisi o svrsi gospodarenja. Budući da je svrha gospodarenja različita, razlikujemo u šumskom gospodarstvu više vrsti zrelosti. SI. 2. Prašuma Čorkova uvala u NP »Plitvička jezera«, faza raspadanja Foto: D. Klepac Fizička zrelost definirana je onom dobi kad stablo, odnosno sastojina, počinje ugibati. Ovakva zrelost može doći u obzir u zaštitnim šumama ali ne u šumskom gospodarstvu; jer bi uz fizičku zrelost došlo do rasipanja i propadanja drvne mase. Ali u šumama nacionalnih parkova dolazi u obzir fizička zrelost koja je definirana onom dobi kad stablo počinje ugibati. U gospodarskoj osnovi za šume Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« usvojen je prema tome takozvana fiziološka zrelost, koja je definirana promjerima stabala u visini od 1.3 metra iznad zemlje i to: — za jelu 80 cm — za smreku 60 — 80 cm — za bor 60 cm — za bukvu 60 — 65 cm Na taj je način navedenim vrstama drveća u parku produžena dob sječe za 30 do 50 godina. |