DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 24     <-- 24 -->        PDF

ten u mjestu Saint-Die. Taj centar ima 28.500 ha šuma. Između mnogih šuma
ovog centra ističe se svojom ljepotom i vrijednošću državna šuma »Gerardmer
«.


La foret domaniale de Gerardmer. Površina ove državne šume iznosi 4.800
ha. Nalazi se u Loreni a njome upravlja šumarski centar Saint Die, šumarski
odjel Gerardmer. Nalazi se na nadmorskoj visini od 600 do 1.300 m. Klima
je djelomično kontinentalna s utjecajem oceana a karakteristična je po obilju
padalina (1.500do 2.000 mm godišnje), po velikoj količini magle, po naglim promjenama
temperature (prosječna godišnja temperatura iznosi oko 7° C), po
mnogobrojnim mrazevima, po zapadnim i jakim vjetrovima (N — E vjetrovima).
Matični supstrat je pješčenjak, tlo je silikatmo, duboko i svježe. Sastojine
su sastavljene od jele (62"Vo), smreke (24°/o), bukve i ostalih vrsta drveća (14%)
Glavna vrsta drveća je jela; ona je otpornija od smreke na vjetrove, duljeg je životnog
vijeka i daje odlične proizvode. Dobro se regenerira, pogotovo, jer se radi


o humoznom tlu više ili manje kiselom. Suma Gerardmer je jedna od najposječenijih
šuma visokih Vogeza te je zbog svoje ljepote i divnih pejsaža nazvana
»perlom Vogeza« (»Perle des Vosges«).
Za naše prilike vrlo instruktivna je na tom području treća gospodarska
jedinica u kojoj je normalna drvna; zaliha oko 350 m3/ha. godišnji etat 7 nv´ha,
ophodnjica 10 godina tako da su sječni zahvati oko 70 m:i ha svake godine. To
odgovara naširn prilikama na III bonitetnorn razredu!


Imamo primjera i u našoj zemliji . Primjer pokusne plohe »Sungerski Lug«
u nastavno-pokusnom objektu Zalesina u Gorskom kotaru. Tijekom 20 godina,
tj. 1962—1983; prebornom grupimičnom sječom postigli smo u jelovoj šumi
s rebračom (Blechno-Abietetum Horv.) prebornu grupimičnu šumu, koja
dosta dobro odgovara normali I/II prema Klepcu . Evo nekoliko karakteri,
stičnih podataka za spomenutu plohu:


Drvna zaliha: 550 m3/ha


Godišnji prirast: 11.6 nr´Vha


Priliv: 7 stabala/ha/god. ili 1 m:!/ha/god.


Godišnja proizvodnja: 12.6 m:)/ha


Dominantna visina: 40 m


Dakle, preborna šuma nije samo teoretska konstrukcija; ona se može ostvariti!
Može također poslužiti kao primjer za tretman u šumama nacionalnih
parkova s time da intenziteti sječe budu umjereniji.


Ali pored ekološke funkcije koje šume imaju u Nacionalnom parku »Plitvička
Jezera«, te šume imaju još i druge funkcije. Spomenuti ću ovdje odgojnu
(edukativnu) funkciju, koja se sastoji u tome da posjetioci parka upoznaju:


— bilje, grmlje, vrste drveća u različitim aspektima (proljetni, ljetni, jesenski,
zimski);
— životinje, ptice i ribe;
— tretman ili postupanje šumom; posjetioci treba da nauče da je šuma
živo biće koje se rađa, živi i umire. Šumu ,se ne može sačuvati kao kameni spomenik;
ona ge živi organizam koji ima tu karakteristiku da se može sama
obnoviti. Ali prirodna obnova je dugotrajna no mi ju u šumama Nacionalnoj.;
330