DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 25     <-- 25 -->        PDF

parka respektiramo i cilj je šumara da ju imitiraju i ubrzaju. To je poznata
deviza francuskog profesora Parad a koji je rekao: »Imiter la nature et
hater son oeuvre«. Taj princip dolazi u ovim šumama do potpunog izražaja.
Ovdje sječa pojedinih stabala ne znači devastaciju šume nego ubrzano pomlađivanje
šume. To treba ljude podučiti pa će biti manje povike i kritike o
radu šumara; ljudi će shvatiti da je umjerena sječa zrelih i bolesnih stabala
korisna za obnovu šuma i njezino zdravstveno stanje.


Spomenuti principi koje sam ovdje iznio došli su do izražaja u gospodarskoj
osnovi za šume Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« pa ije općenito
usvojen preborni tip šume a čista sječa je odbačena. No i preborni tip šume
odnosno preborna sječa ima različite modalitete od najstrože stablimične, grupimične
do skupina&te preborne sječe. Kao baza uzeti su tipovi šume, no pored
tipova šume uvedeni su »uređajni razredi« i to njih 10 od normalne sjemenjače
do šikare i rezervata kako slijedi: 1. sjemenjača normalna; 2. sjemenjača
ispod normale; 3. sjemenjača degradirana; 4. sjemenjača panjača; 5.
panjača ispod normale; 6. panjača degradirana; 7. šikare; 8. zaštitne šume; 9.
rezervati; 10. park — hoteli. Za svaki tip sume i uređajni razred konstruirana
je teoretska normala o broju stabala, temeljnici, drvnoj masi i prirastu, koja
sluzi provodiocu gospodarske osnove kao putokaz u tretmanu. Na osnovi toga
za svaki tip šume propisan je modalitet preborne sječe. Tako npr. u šumi bukve
i jele, gdje ima na tlu više od 26´% kamenja, propisana je stablimična preborna
sječa — za razliku cd prvog tipa gdje je dopuštena grupimična preborna
sječa, jer ima imanje od 26" o »kamene površine«.


Ili npr. u šumi jele na dolomitu preporuča se grupimična preborna sječa
itd. Prema tome, odgovor na pitanje kako sjeći šumu u parku, bazira se na
tipovima, uredajnim razredima i normalama.


Konačno se postavlja pitanje: »koja je bitna razlika u načinu sječe u
redovitom gospodarenju, tj. u gospodarskim šumama, i u šumama s posebnom
namjenom?« Puštajući po strani različite detalje, želim reći, da glavna
razlika leži u intenzitetu sječe. U gspodarskim šumama, gdje primjenjujemo
preborno gospodarenje optimalni intenzitet sječe se kreće oko 25fl/o od drvne
mase na panju (prije sječe); u sličnim šumama koje imaju posebnu namjenu
taj intenzitet ne bi trebao biti veći od 15% odnosno iznimno 20´%. Sto to
znači? U šumama s posebnom namjenom ophodnjice su kraće a površina za
prebiranje je veća. Jasno je. da pored toga treba imati pred očima principe
estetskog i rekreativnog uređivanja šuma (KLEPAC. 1964.) koji se razlikuju
od principa u redovitom šumskom gospodarenju.


KOLIKO SJEĆI?


Na kraju dolazimo do zadnjeg odnosno četvrtog pitanja: koliko sjeći u


šumi? Stručnim jezikom to se pitanje zove etat. Što je etat? Etat je drvna


masa koja se u šumi može trajno sjeći ili to je drvna ma´sa predviđena za sje


ču gospodarskom osnovom. Izračunavanje etata najstručniji je šumarski posao.


Postoje za to mnoge metode i mnoge formule no sve one se baziraju uglav


nom na poznavanju onih triju veličina: površine, drvne zalihe i prirasta šume.


U šumama Nacionalnog parka »Plitvička Jezera« izmjerena je:


a) površina šuma: 15.301 ha