DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 34     <-- 34 -->        PDF

bije vlasnik koza i što gubi društvo je neuporedivo na sletu društva. (Po nekim
autorima taj se odnos kreće u razmjeru 1:20 na štetu društva).
Iste relacije važe za podizanje farmi koza u društvenom vlasništvu, samo su
vlasnički odnosi nešto drukčiji.


Neodržive su tvrdnje u nekim napisima koji podržavaju gajenje koza, ikako
koze ne utječu štetno na uzgoj šuma i da šume i šumska zemljišta mogu biti
komplementarna baza za ishranu koza. Bilo bi lijepo da je tako. Nažalost, ovakve
konstatacije i ocjene u suprotnosti su sa svim do sada poznatim egzaktnim
izučavanjima, pa je komentar o njima suvišan.


Potrebno je osloboditi se ukorijenjene navike da se na gajenje koza gleda
kroz prizmu užih i trenutnih potreba, već aktivnost treba da se usmjeri ka gajenju
plemenite domaće stoke, koja će pružiti mnogo veći prinos u mlijeku i
mesu. U brdsko planinskim krajevima to je moguće povećavanjem krmne baze
putem melioracije pašnjaka i livada, upotrebom silirane hrane i drugim sredstvima,
kako to stručnjaci — stočari predlažu. Šumarstvo će takve aktivnosti
pozdraviti.


Zato bih zaključio, da je dilema u naslovu — koze ili šuma — samo figurativna.
Odgovor je sasvim jasan. U ovom trenutku razvoja našeg društva koze
nam nisu neophodne.


Gospodarenje šumama na kršu — Izvršno vijeće Sabora razmotrilo je i utvrdilo
Program za gospodarenje šumama na području krša za 1984. godinu.
Program je sastavni dio Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku
reprodukciju i zaštitu šuma na području krša. Program su izradili i predložili
OUR-i koji gospodare šumama i šumskim zemljištem u suradnji s općinama.
Iz Programa je vidljivo da su sudionici spomenutog dogovora osigurali sredstva
za njegovu realizaciju u ukupnom iznosu od 365,545.000 dinara (OUR-i
193.562.000, općine 96.983.000, a Republika 75,000.000 dinara). (D. v.)