DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Slijedeći važan činilac uspjeha pošumljavanja je izbor područja. Na kršu
još uvijek nije provedeno razgraničenje poljoprivrednih i šumskih površina. Nezna
se što su to nedegradirane poljoprivredne površine, a što nedegradiira.´ne
šumske površine i koji dio degradiranih površina treba pripasti poljoprivredi a
koji šumarstvu, te koje bi od tih površina trebalo prioritetno pošumiti. Organizacije
na terenu biraju za pošumljavanja prema islučaju neku od tih kategorija,
te ili dolaze u sukob s poljoprivredom, ako su izabrali poljoprivredno zemljište,
ili su uvjeti za posumljavanje ekstremno teški, a uvjeti za prijem biljaka izuzetno
loši, ako su izabrane ekstremno degradirane površine. Kada bi planiranje pošumljavanja
bilo dugoročno, organizacije bi imale vremena izabrati objekte i
usagläsiti izbor s drugim interesima. Kod toga znatnu pomoć bi mogle dobiti i
od društveno-političkih organizacija i od znanstvenih ustanova.


Nakon izbora važan činilac, u sklopu uspjeha, je trajno obilježavanje područja
pošumljavanja., Osim Šumskog gospodarstva Knin niti jedna druga organizacija
ne obilježava vidljivo granice područja na kome se pošumljava. Granice
područja pošumljavanja moraju biti jasno obilježene humkama. Dobro bi bilo
da se i tablama upozori na te radove. Obilježene površine moraju biti geodetski
snimljene, unesene u karte i katastarski i gruntovno prenijete u vlasništvo šumarske
organizacije. Izabrane površine za akcije pošumljavanja su u pravilu
velike, često i preko 150 ha u jednom komadu. Za lakšu organizaciju pošumljavanja,
a i za buduće gospodarenje, bilo bi potrebno da se površine za posumljavanje
podjele u manje jedinice gospodarenja (odjele, odsjeke).


Porijeklo sjemena kod šumskog drveća je od vanrednog značaja za rast i
uspijevanje u datim ekološkim uvjetima. Osjetljivost na hladnoću, otpornost
prema suši i brzina rasta nisu jednaki unutar date vrste, nego variraju prema
porijeklu sjemena. To osobito vrijedi za vrste sa širokim prirodnim rasprostranjenjem.
Kod crnog bora već su izdvojene različite geografske podvrste s obzirom
na njihova različita svojstva. Iz tih razloga uvijek se mora dati prednost
sjemenu lokalne proizvodnje, i sadnice proizvoditi koliko je to god moguće iz
lokalnog sjemena poznatog porijekla. Poznato je da naša Republika ,ima jednu
od najboljih sjemenskih rajonizacija i dobro organiziranu službu za kontroh´i
proizvodnje i prometa sjemena i sadnica. Nejasno je kako uz toliki broj odličnih
sjemenskih baza i dobru sjemensku službu, šumarstvo nije u mogućnosti osigurati
kvalitetno sjeme odgovarajuće provenijencije.


Osiguranje odgovarajućih sadnica također je veliki problem ovih radova.
Da bi se u posumljavanje ušlo s kvalitetnim sadnicama, šumarske organizacije
moraju imati na vrijeme osiguranu proizvodnju sadnica. To se može postići sa
mo ako su radovi dugoročnog karaktera, pa se najmanje dvije godine unaprijed
zna koliko će i kakvima sadnica trebati za posumljavanje. U torn slučaju se
organizacije koje pošumljavaju mogu dugoročnim ugovorima povezati s organizacijama
koje proizvode sadni materijal. Tako se jednima osigurava sigurnost
plasmana svojih proizvoda, a drugima dovoljan broj kvalitetnih sadnica.


Za potrebe pošumljavanja na kršu osnovan je jedan rasadnik u Umagu. On
bi po svom kapacitetu mogao opskrbiti sadnicama sva predviđena pošumljavanja
na kršu u toku jedne godine. Kada bi postojala sigurnost za dugoročne
radove i proizvodnja sadnica u rasadniku u Umagu bila bi veća i uspješnija.
Međutim, obzirom na dislociranost tog rasadnika, možda bi trebalo razmisliti


o jednom novom rasadniku u predjelu srednje Dalmacije.
342