DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Za sada ne postoje znanstveno osnovana iskustva o vrsti drveća, veličini i starosti sadnica najprikladnijih za pošumljavanja s obloženim korijenom u ljetnim uvjetima sadnje. Pod hitno bi trebalo organizirati istraživanja o vrstama, veličini sadnica, veličini obloga i tehnici sadnje u tim uvjetima. Naša i strana iskustva pokazuju da se najprikladniji za ta pošumljavanja pokazao crni, a zatim primorski i alepski bor. Pošumljavanje je najbolje uspjelo kod starosti sadnica od 6 do 18 mjeseci, i kada sadnice nisu bile veće od 10 do 15 cm. Što je oblog oko korijena bio veći i uspjeh pošumljavanja bio je bolji. Najmanji gornji promjer posude ne bi smio biti manji od 7 cm i visina posude od 15 cm. Bolji će se rezultati postići ako se biljke u rasadniku učine resistentnije prilagođavajući ih prilikama na mjestu sadnje. Sa šumsko uzgojnog gledišta upotreba đubriva u rasadniku nije preporučljiva. Biljke su često predodređene za sadnju na prilično siromašnim tlima i zato moraju otvrdnuti u rasadniku. Prikračivanje korijenja biljaka koje se uzgaja u posudama je danas karakterističan zahvat za rasadničarsku praksu susjednih zemalja koje rade u sličnim uvjetima. Vrlo mnogo se griješi kod broja sadnica po jedinici površine. Uvriježen je običaj da se sadi što veći broj sadnica. Veliki broj sadnica bio je opravdan u vrijeme kada su se sadnice sadile s golim korijenjem i uspjeh preživljavanja bio malen. Kod sadnje sadnica s obloženim korjenjem i pažljive sadnje uspjeh primanja je vrlo visok. Prevelik broj sadnica nije niti gospodarski niti ekonomski opravdan. Kod guste sadnje natjecanje među biljkama počinje rano a njega i prorede su skupe. Što je manje oborina to se preporuča širi razmak. Zbog velike transpiracije drveće se u aridnim područjima mora široko razmicati. Pošto je ograničavajući činilac vrijeme sadnje (ljeto), koji se ne može mijenjati, broj sadnica ne bi trebao biti manji od 2000 po ha. Ovaj broj osigurava i uslučaju djelomičnog neuspjeha, dovoljan broj sadnica za buduću sastojinu a nije prevelik da bi bio ekonomski neopravdan. Ova saznanja trebalo bi također znanstveno potvrditi. Tehnika pošumljavanja važan je činilac uspjeha pošumljavanja. Naša i strana zapažanja još i više povećava izglede za uspjeh pošumljavanja. Najpovoljnije b; bilo kada bi veličina jame bila 40x40x40 cm. Vrijeme između kopanja jame i sadnje sadnica trebalo bi biti što kraće. Zbog jakih suša, u toku prošle godine, neke organizacije su prekidale sadnju i ograničile se samo na kopanje jama. Samu sadnju provodile su mnogo kasnije. Takav način rada čini se da nije prikladan, jer se tlo u jamama suši. Ako se već i pristupa takvom načinu rada, onda iskopane rupe treba zatrpati razmrvljenom zemljom, a sadnju provoditi kasnije po mogućnosti sadiljem. Priprema tla sastoji se u čišćenju korova i grmlja. Trava i korov se pred sadnju spale. Na strmim terenima se ostavlja prirodna vegetacija u prugama paralelnim sa slojnicama. Preporuča se na strmim terenima praviti terase nagnute prema kosini 20—30°/». Prikladnim se pokazala priprema tla rabljenjem (riperanjem) podrivačem, kojeg vuče teži gusjeničar. Ovakvu pripremu trebalo bi primjenjivati, gdje god to edafski uvjeti dozvoljavaju. U ljetnoj sadnji posebnu pažnju treba posvetiti samom sađenju biljke. Svaka površnost kod tih radova rezultira sušenjem biljaka. Posebno se naglašuje da se biljke moraju zasipati razmrvljenom zemljom, koju je potrebno oko sadnice dobro rukama učvrstiti, a zatim nadopuniti preostalom zemljom. Sadnicu treba dublje saditi 5—10 cm nego li je bila u posudi. Oko biljke se načini lije 343 |