DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 39     <-- 39 -->        PDF

dostatke, koji bi se da su pravovremeno uočeni mogli na vrijeme uklonitiuspjeh pošumljavanja poboljšati.


Sama sadnja je prva faza radova i nije garancija, da če iz posađenih biljaka
narasti šuma. Biljke treba i njegovati, štiteći ih, gdje je to potrebno od predrasta,
korova i kalamiteta. I za te akcije trebalo bi osigurati sredstva a prema
potrebi ŠORA proširiti.


Ovaj kratak osvrt na pošumljavanje omladinskim radnim akcijama i prijedlozima
za njihovo poboljšanje neka bude prilog daljnjem uspješnom radu.


IZ »GLASNIKA PRIMORSKE BANOVINE«,
god. I, br. 1, Split, 1. siječnja 1938.


Šumski rasadnik u Splitu, iz kojeg se svake godine izdaje do 1,500.000
sadnica za pošumljavanje


Posljednih dvadeset godina, od Oslobođenja do danas, površina s uspjehom
pošumljena u državnoj režiji na zemljištu koje nije državno, iznosi 3.214 ha i
14 ara (površina predratnih kultura sada iznosi 4.693 ha 37 ara). Da bi se postepeno
uklonila pasivnost, nužno je da se što intenzivnije nastavi sa pošumljivanjem.
Država, koja niti mora a niti može da sama na sebe preuzme svu brigu
za pošumljivanje golog krša, u koliko je moguće ima da se osloni i na privatnu
inicijativu. U tu svrhu Kr. Banska uprava u Splitu besplatno dijeli svake
godine raznim interesentima sjemena i sadnica za pošumljavanje. U radnoj periodi
1934—1935 podijeljeno je besplatno 2,000.000 raznih jednogodišnjih i dvogodišnjih
sadnica sa državnih šumskih rasadnika. Na ovaj način su do sada
nastale mnoge lijepe šumice, osobito u Primorju.


Ing. Josip Marčić, šef Odsjeka za šumarstvo Kr. Banske uprave
u članku »Šume na dalmatinskom kršu«


345