DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 39 <-- 39 --> PDF |
dostatke, koji bi se da su pravovremeno uočeni mogli na vrijeme uklonitiuspjeh pošumljavanja poboljšati. Sama sadnja je prva faza radova i nije garancija, da če iz posađenih biljaka narasti šuma. Biljke treba i njegovati, štiteći ih, gdje je to potrebno od predrasta, korova i kalamiteta. I za te akcije trebalo bi osigurati sredstva a prema potrebi ŠORA proširiti. Ovaj kratak osvrt na pošumljavanje omladinskim radnim akcijama i prijedlozima za njihovo poboljšanje neka bude prilog daljnjem uspješnom radu. IZ »GLASNIKA PRIMORSKE BANOVINE«, god. I, br. 1, Split, 1. siječnja 1938. Šumski rasadnik u Splitu, iz kojeg se svake godine izdaje do 1,500.000 sadnica za pošumljavanje Posljednih dvadeset godina, od Oslobođenja do danas, površina s uspjehom pošumljena u državnoj režiji na zemljištu koje nije državno, iznosi 3.214 ha i 14 ara (površina predratnih kultura sada iznosi 4.693 ha 37 ara). Da bi se postepeno uklonila pasivnost, nužno je da se što intenzivnije nastavi sa pošumljivanjem. Država, koja niti mora a niti može da sama na sebe preuzme svu brigu za pošumljivanje golog krša, u koliko je moguće ima da se osloni i na privatnu inicijativu. U tu svrhu Kr. Banska uprava u Splitu besplatno dijeli svake godine raznim interesentima sjemena i sadnica za pošumljavanje. U radnoj periodi 1934—1935 podijeljeno je besplatno 2,000.000 raznih jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica sa državnih šumskih rasadnika. Na ovaj način su do sada nastale mnoge lijepe šumice, osobito u Primorju. Ing. Josip Marčić, šef Odsjeka za šumarstvo Kr. Banske uprave u članku »Šume na dalmatinskom kršu« 345 |