DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 40 <-- 40 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI R. Cividini TECNOLOGIA FORESTALE Izdanje EDAGRICOLE Bologna, 1983. str. V + 463 Rudolf Cividini rođen je 1917. god. u Trstu, ali po ocu je Goranin. Šumarstvo diplomira na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1941, godine i nastupa mjesto asistenta kod prof. Levakovića (Katedra za dendrometriju). U listopadu 1945. prelazi u Goransko-primorsku ´industriju (Delnice) ´da već nakon godinu dana, po pozivu Ing. Canjka, prelazi u Institut za gospodarstvo An lesno gospodarstvo Slovenije u Ljubljani. S dizertacijom »Studio tecnologico sul Faggio dali Appenmino toscana« postiže 1961. doktorat na Poljoprivrednom fakultetu (Facoltä di agraria) u Firenzi. Godinu dana kasnije, 1962, prelazi u netom osnovan Instituto del Legno Firenze — S. Michele a. Adige u svojstvu direktora istraživanja na kojoj dužnosti ostaje do 1974. godine, kada je imenovan direktorom tog Instituta na kojem položaju ostaje do umirovljenja 1982. godine. Od 1972. paralelno je i profesor na Univerzi u Padovi za predmet jskorišćivanje šuma. Od prvog članka, u Šumarskom listu 1941 godine*, do danas objavio je niz znanstvenih i ´stručnih radova .j članaka na hrvatskom, slovenskom j talijanskom jeziku i izdao više skripata. * »Apsolventska ekskurzija studenata šumarstva G. S. fakulteta u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. godine« (zajedno s K. Mirth-om). U ovom prikazu autori su iznijeli mnoštvo značajnih podataka o tadašnjem šumarstvu u Slavoniji i u Bosni (npr. i o korišćenju traktora i kamiona u Đakovačkom vlastelinstvu za izvoz i prijevoz drveta iz šume). U članku naveden je i niz šumara koji su dočekivali ekskurziju i upoznavali ih s područjem svojega rada kao ing. M. Crnadak, ing. I. Smilaj, ing. D. Bura, ing. Lj. Obradović, da navedem samo neke. 346 Potpuni naslov ove Cividinije knjige je »Elementi di Tecnologia forestale Materiale legno, Prodotti boschivi, Mezzi e Tecniche della Raccolta, Lavorazione dei Prodotti boschivi«. Sa sadržajem upoznat ćemo se preko naslova poglavlja i podpoglavlja: 1. Važnost ekonomike s drvom u svijetu i u Italiji (str. 1—8); 2. Drvo kao materija, u kojem je obrađeno: metodologija utvrđivanja svojstava drva, morfologija stabla i sastav drva, vizuelne karakteristike drva, (tekstura, boja, miris i dr.), greške i patologija, fizikalne osobine, mehaničke osobine, granjevina — korjenovina — kora, odnos ekološko-šumskouzgojnih činilaca i svojstava drva (str. 9—143); 3. Merceologija — prepoznavanje drveta kao trgovačke robe: principi merceologije, utvrđivanje makroskopskih, mikroskopskih i kemijskih karakteristika, »uzance — standartizacija«, svojstva važnijih vrsta (str. 144—199); 4. Sustavi j sredstva proizvodnje: značajke rada u šumi (ručni rad, mehanizacija i automatizacija, organizacija i programiranje), primjena mehanizacije (oruđe i strojevi za obaranje i izradu) sustavi sredstava transporta, kombinirani strojevi, akcesori, traktori, kamioni, vitla i žičare, održavanje) (str. 200—319); 5. Iskorišćivanje: uvodne napomene, tehnološki proces (obaranje, kljaštrenje, trupljenje, suvremeni načini kljaštrenja i trupljenja, karanje), transport do šumskog stovarišta, rad s kombiniranim strojevima, organizacija rada (na sječi, obradi stabala i na transportu), obračun troškova radova (za sječu i obradu stabala, za transport, za oruđe i mehanizaciju), izrada konačnih proizvoda (stupova, pragova, ogrjevnog i celuloznog drva, drvnog ugljena i si.), zaštita drva na skladištu (str. 320—436); |