DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 43     <-- 43 -->        PDF

čin suočavaju s problemom suzbijanja
korova, jer je knjiga navedenog sadržaja
već odavna bila potrebna našoj šumarskoj
nauci i praksi.


Konrad Pintarić


Miomir Vasić


ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA


»Mala poljoprivredna biblioteka«,
NOLIT, Beograd, 1983.


Na 65 stranica teksta s brojnim crtežima
autor, Dr Miomir Vasić iz Instituta
za šumarstvo i drvnu industriju
u Beogradu, zaštitu šuma od požara prikazao
je u poglavljima:


Šuma i njen značaj za život ljudi na
zemlji,


Šumski požari i njihov značaj (sa
statističkim podacima o šumskim požarima
od 1954. do 1981. godine´ sumarno
za cijelu Jugoslaviju a od 1976. do 1980.
po Republikama),


Pojava i razvoj šumskih požara (kako
nastaju šumski požari, uslovi koji povećavaju
osjetljivost šuma na požare,
gorivi materijal, klima, reljef, zemljište,
izloženost šume uticaju čovjeka),


Izazivači šumskih požara (munja, čovjek),
Vrste šumskih požara (podzemni, prizemni,
u krošnjama),


Štete od šumskih požara (izdaci za
gašenje, gubici zbog uništene drvne mase
investicije za novo pošumljavanje,
negu i zaštitu, štete zbog gubitaka ostalih
koristi od šume),


Zaštita šuma od požara (preventivne
mere, obrazovno vaspitne, znaci i maskote,
preventivne biološke mere u šumi,
protivpožarne prepreke u šumi, prognoza
šumskih požara),


Zakonski propisi o zaštiti šuma od
požara (po Republikama i AP-ma),
Uzorak: Odluka o zaštiti od požara
SO Dubrovnik,


Planiranje i organizacija zaštite šume
od požara (organizacija službe, obezbeđenje
alata, mašina i opreme, izrada
plana zaštite šuma od požara: sredstvima
sa zemlje, avionima),


Otkrivanje šumskih požara (osmatranje
i otkrivanje sa zemlje, osmatranje i
otkrivanje iz vazduha),


Gašenje šumskih požara (podzemnog,
prizemnog, u krošnjama, avionima),


Saniranje šuma posle požara (priprema
površine za pošumljavanje, plan pošumljavanja,
plan nege i zaštite).


Predgovor je napisao Dr Svetozar B ut
u 1 i j a, a na nepaginiranim stranicama
nalaze se prikazi ustrojstva INSTITUTA
za šumarstvo i drvnu industriju Srbije
i JUGODRVOKOMBINATA, poslovanje
ŠIPAD-a i primjene »Dvoosovinskih traktora
IMT-a za zaštitu zasada voćnjaka
i vinograda«.


Namjena je ove publikacije da se ukloni
»nedostatak stručne publikacije
koja bi doprinjela da se odgovorni subjekti
i čitavo stanovništvo još više upozna
sa značajem koji šuma ima za život
ljudi na zemlji, nastankom ; širenjem
šumskog požara, štetama i posledicama
koje nastaju posle požara, mogućnostima
sprječavanja pojave požara, pravovremenim
otkrivanjem i suzbijanjem,
kao i sredstvima i metodama gašenja«,
kako stoji u navedenom Predgovoru Sv.
Butulije. To potvrđuje i visina naklade
od 10 000 primjeraka.


Smatram se obaveznim autorova izlaganja
dopuniti saznanjima vlastitih opažanja
i iskustava s tog područja zaštite
šuma (redosljedom teksta).


1. Ugroženost sastojina od posljedica
požara na prvom mjestu ovisna je o
starosti sastojine a u drugom o vrsti
drveća. Naime, mlade sastojine, doba
mladika i guštika, jednako su ugrožene
bile one od četinjača bile od listača, jer
u oba slučaja požar zahvaća cijela stabalca
i uništava cijelo stablo. S biološkog
stanovišta šteta može bili manja
kod listača, jer kod njih postoji moguć349




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 44     <-- 44 -->        PDF

nost obnove iz panja i žilja ako je požar
bio munjevit tj. kratkotrajan. Međutim
kod odraslih sastojina četinjača
veća je ugroženost u koliko požar zahvati
i krošnje. U koliko je požar samo prizemni
tada već i kora 20—30 godina starih
stabala dovoljno zaštićuje kambij i
požar nema veće posljedice za život i razvoj
stabla. Naprotiv ugroženi je su tako
mlade bukve, jer njihova kora slabije
štiti kambij i posljedice su kao od suncožara.


2. Šume, i vegetacija uopće, uz željezničke
pruge nisu ugrožene samo od
parnjača nego, u brdskim predjelima, i
ako je vuča elektrificirana. Ta je opasnost
od iskrenja na kontaktu lire i elektrovoda
te od iskara, užarenih komadića
željeza, koje nastaju kod jačeg kočenja.,
3. Požar može nastati i od elektrodalekovoda,
bilo iskrenjem bilo lomom jedne
žice ako se ne prekida provod struje.
4. Procjena štete od požara zahtijeva
posebna razmatranja. Za sada mogu re
ći, da su one redovno pretjerane ili točnije,
neobjektivne. Tako se najčešće u
račun štete uzima vrijednost cjelokupne
drvne mase, iako je ona kod starijih stabala
ili sastojina samo smanjena. Tako
je, na pr., drvna masa nakon požara na
Čivči brdu više Čajniče u 1934. godine
prodana za samo nešto nižu cijenu ne
go zdrava stabla, jer je drvo svih starijih
stabala bilo upotrebivo i za tehničke
svrhe; ili drvne mase alepskog bora nakon
požara na Hvaru >i Mljetu sedamdesetih
godina u cijelosti su iskorištene
kao celulozno drvo,
5. Jedna od bitnih preventivnih mjera
za zaustavljanje širenja požara je i pristupačnost
odnosno mogućnost brzog kretanja
na području zahvaćenom požarom.
Pri tom imam u vidu prvenstveno naše
primorsko-otočno područje, na kojem obnovljena
šumska vegetacija u obliku odraslih
šikara (s karakteristikama niske
šume) jli u vegetaciji makijskog tipa uz
gromadaste terenske uslove često onemogućuje
brzo postavljanje linije protupožarne
obrane. Te teškoće trebalo bi
otkloniti čišćenjem starih, ali danas obraslih,
puteva i staza j izradom novih.
Međutim glavna prepreka tih radova je
način financiranja troškova.


6. Uklanjanje svih otpada s terena ne
smatram sretnim rješenjem. Ta oni su
gnojivo šume. Za potpuno uklanjanje
može doći u obzir samo njihovo spaljivanje
na licu mjesta, kako bi za novu
sastojinu ostao bar mineralni dio otpadaka
(fosfor, kalij i ostali kemijski elementi
koje je biljka apsorbirala iz tla i
koristila za svoje životne funkcije.
7. Za »otkrivanje šumskih požara sa
zemlje« koriste se i brzi motorni čamci,
dakako na obalnom i otočnom području.
Na otocima će i bolje poslužiti nego drugi
načini, jer su u mogućnosti uploviti
u svaku uvalu i kontrolirati eventualne
osobe koje se u njima nalaze, kontrolirati
način loženja vatre (za roštilj), pa
i neposredno intervenirati koristeći more
pumpama koje bi trebale biti na takvim
patrolnim čamcima.
8. Korišćenje aviona za gašenje nije
uvjetovano samo danjim svjetlom nego
i vjetrom te uzburkanosti vodene površine.
Vjetar je, dakle, najznačajniji prirodni
činilac za uspješno gašenje požara,
jer je gašenje sa zemlje, po ljudima,
gdjekada potpuno onemogućeno zbog brzine
širenja i jara vatre. No, vjetar je
nekad najefikasniji gasilac i to u slučaju,
kada krene suprotnim pravcem te
vatru vraća na izgorjelu površinu.
9. U akciji gašenja dobro može poslužiti
i helikopter. Njemu ne treba duga ni
poletna ni sletna staza te može prebaciti
udarnu ekipu i na teško pristupačna
mjesta. Osim toga vodu za gašenje može
uzimati i s vrlo malih vodenih površina
(v. Šumarski list br. 1—3T982,
str. 69),
10. Kako je jedan primjer iz prošle,
1983, godine pokazao, za gašenje se može
uspješno koristiti i bacač plamena,