DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nost obnove iz panja i žilja ako je požar bio munjevit tj. kratkotrajan. Međutim kod odraslih sastojina četinjača veća je ugroženost u koliko požar zahvati i krošnje. U koliko je požar samo prizemni tada već i kora 20—30 godina starih stabala dovoljno zaštićuje kambij i požar nema veće posljedice za život i razvoj stabla. Naprotiv ugroženi je su tako mlade bukve, jer njihova kora slabije štiti kambij i posljedice su kao od suncožara. 2. Šume, i vegetacija uopće, uz željezničke pruge nisu ugrožene samo od parnjača nego, u brdskim predjelima, i ako je vuča elektrificirana. Ta je opasnost od iskrenja na kontaktu lire i elektrovoda te od iskara, užarenih komadića željeza, koje nastaju kod jačeg kočenja., 3. Požar može nastati i od elektrodalekovoda, bilo iskrenjem bilo lomom jedne žice ako se ne prekida provod struje. 4. Procjena štete od požara zahtijeva posebna razmatranja. Za sada mogu re ći, da su one redovno pretjerane ili točnije, neobjektivne. Tako se najčešće u račun štete uzima vrijednost cjelokupne drvne mase, iako je ona kod starijih stabala ili sastojina samo smanjena. Tako je, na pr., drvna masa nakon požara na Čivči brdu više Čajniče u 1934. godine prodana za samo nešto nižu cijenu ne go zdrava stabla, jer je drvo svih starijih stabala bilo upotrebivo i za tehničke svrhe; ili drvne mase alepskog bora nakon požara na Hvaru >i Mljetu sedamdesetih godina u cijelosti su iskorištene kao celulozno drvo, 5. Jedna od bitnih preventivnih mjera za zaustavljanje širenja požara je i pristupačnost odnosno mogućnost brzog kretanja na području zahvaćenom požarom. Pri tom imam u vidu prvenstveno naše primorsko-otočno područje, na kojem obnovljena šumska vegetacija u obliku odraslih šikara (s karakteristikama niske šume) jli u vegetaciji makijskog tipa uz gromadaste terenske uslove često onemogućuje brzo postavljanje linije protupožarne obrane. Te teškoće trebalo bi otkloniti čišćenjem starih, ali danas obraslih, puteva i staza j izradom novih. Međutim glavna prepreka tih radova je način financiranja troškova. 6. Uklanjanje svih otpada s terena ne smatram sretnim rješenjem. Ta oni su gnojivo šume. Za potpuno uklanjanje može doći u obzir samo njihovo spaljivanje na licu mjesta, kako bi za novu sastojinu ostao bar mineralni dio otpadaka (fosfor, kalij i ostali kemijski elementi koje je biljka apsorbirala iz tla i koristila za svoje životne funkcije. 7. Za »otkrivanje šumskih požara sa zemlje« koriste se i brzi motorni čamci, dakako na obalnom i otočnom području. Na otocima će i bolje poslužiti nego drugi načini, jer su u mogućnosti uploviti u svaku uvalu i kontrolirati eventualne osobe koje se u njima nalaze, kontrolirati način loženja vatre (za roštilj), pa i neposredno intervenirati koristeći more pumpama koje bi trebale biti na takvim patrolnim čamcima. 8. Korišćenje aviona za gašenje nije uvjetovano samo danjim svjetlom nego i vjetrom te uzburkanosti vodene površine. Vjetar je, dakle, najznačajniji prirodni činilac za uspješno gašenje požara, jer je gašenje sa zemlje, po ljudima, gdjekada potpuno onemogućeno zbog brzine širenja i jara vatre. No, vjetar je nekad najefikasniji gasilac i to u slučaju, kada krene suprotnim pravcem te vatru vraća na izgorjelu površinu. 9. U akciji gašenja dobro može poslužiti i helikopter. Njemu ne treba duga ni poletna ni sletna staza te može prebaciti udarnu ekipu i na teško pristupačna mjesta. Osim toga vodu za gašenje može uzimati i s vrlo malih vodenih površina (v. Šumarski list br. 1—3T982, str. 69), 10. Kako je jedan primjer iz prošle, 1983, godine pokazao, za gašenje se može uspješno koristiti i bacač plamena, |