DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 47     <-- 47 -->        PDF

i nekoliko recepata za pripremu gljiva
na razne načine.


Na kraju autor navodi literaturu (str.
173—174), kojom se koristio, počam od
one iz 1931. g. (Blagajić K.), pa do najnovijih
dostignuća zadnjih dvadeset godina,
opisanih u raznim knjigama i časopisima
na našem jeziku te onim iz
Čehoslovačke, Poljske i Njemačke.


Pri svršetku treba reći da je autor
kao praktičar — uzgajivač a potkovan i
velikim teoretskim znanjem, izvršio vrlo
važan i koristan zadatak — izdavanje
knjige, koja je upravo manjkala među
knjigama koje imaju zadatak, da pomognu
u proizvodnji hrane, danas ključne
strateške sirovine u svijetu uopće, pa
i kod nas. Ova knjiga bit će putokaz
mnogima, koji se već bave uzgojem gljiva,
a potaći će i mnoge, koji to još nisu,
a imaju mogućnosti i afiniteta za takav
uzgoj.


Danas želimo da se što veći broj naših
zemljaka — sugrađana koji borave
u stranim zemljama na privremenom radu
vrati natrag u svoju zemlju, ,j često
se održavaju sastanci o organiziranju
»male privrede«, Knjiga »Uzgoj gljiva«
ing, Zlatka Lispaja bi mogla biti i poticaj
za osnivanje farmi gljiva za povratnike
i za razvoj takve male privrede.
Šumari također na velikim, do danas neiskorištenim
mogućnostima proizvodnje
ljudske hrane u šumama (bukovača)
mogu naći svoje mjesto u tom lancu
proizvodnje i bilo bi korisno da se koriste
uputama iz navedene knjige. Zato
je za preporučiti, da se s njom upozna
što širi krug naših građana a posebno
šumara. Čestitamo ing. Lisjaku na obavljenom
poslu sa željom, da i dalje nastavi
sa započetim radom j pokusima,
te stetone još više znanja [ to prenese
na što širi krug zainteresiranih.


Knjiga se može naručiti i kod autora.


Dragutin HanzI
dipl. ing. šum.


ACTA BIOl.OGICA lUGOSI.AVICA


Serija F GENETIKA


Vol. 15. No. 3.


Beograd 1983.


U ovom svesku Genetike nalazi se 5
priloga autora iz Jugoslavije, tri iz Ujedinjenog
Kraljestva (Velike Britanije).
dva iz Nizozemske te po jedan iz Izraela,
SR Njemačke i Sirije.


S područja šumarstva samo je prilog
»Čuvanje genofonda vrsta šumskog drveća
« autora Mirka Vidakovića i Si-
bile Je las ka. Kod nas za sada od
listača postoji klonska živa arhiva bijele
vrbe (Salix alba), test provenijencija
crne johe (Alnus glutinosa) na dva
lokaliteta. Nadalje postoje dva full-sib
testa potomstva bijele vrbe i jedan halb-
sib test ariša (Larix decidua). Od četinjača
osnovani su testovi provenijencija
crnog, alepskog i brucijskog bora
(Pinus nigra, P. halepensis i P. brutia)
a u osnivanju je živi arhiv dalmatinskog
crnog bora (P. nigra ssp. dalmatica).


Svi olancj u Genetici objavljeni su na
engleskom jeziku, danas jeziku znanosti,
a sažetci na hrvatskom ili srpskom.


O. P.
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA,


br. 23, Madrid, 1983


Rigueiro Rodriguez, A.; S i 1va-
Pando, F. J.; Vili ar ino U r t i-
a g a, J. J.: Fitocenološka studija jugozapadne
granice rasprostranjenja breze
Betula celtiberica Rothm. et Vase, u Galiciji


Opisane su različite sastojine breze Betula
celtiberica na jugo-istoku Galicije,
koje se smatraju reliktima ledenog doba*
Preliminarna fitocenološka studija
dozvoljava uključivanje tih sastojina,
koje se nalaze na hladnijim položajima,


353