DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 47     <-- 47 -->        PDF

i nekoliko recepata za pripremu gljiva
na razne načine.


Na kraju autor navodi literaturu (str.
173—174), kojom se koristio, počam od
one iz 1931. g. (Blagajić K.), pa do najnovijih
dostignuća zadnjih dvadeset godina,
opisanih u raznim knjigama i časopisima
na našem jeziku te onim iz
Čehoslovačke, Poljske i Njemačke.


Pri svršetku treba reći da je autor
kao praktičar — uzgajivač a potkovan i
velikim teoretskim znanjem, izvršio vrlo
važan i koristan zadatak — izdavanje
knjige, koja je upravo manjkala među
knjigama koje imaju zadatak, da pomognu
u proizvodnji hrane, danas ključne
strateške sirovine u svijetu uopće, pa
i kod nas. Ova knjiga bit će putokaz
mnogima, koji se već bave uzgojem gljiva,
a potaći će i mnoge, koji to još nisu,
a imaju mogućnosti i afiniteta za takav
uzgoj.


Danas želimo da se što veći broj naših
zemljaka — sugrađana koji borave
u stranim zemljama na privremenom radu
vrati natrag u svoju zemlju, ,j često
se održavaju sastanci o organiziranju
»male privrede«, Knjiga »Uzgoj gljiva«
ing, Zlatka Lispaja bi mogla biti i poticaj
za osnivanje farmi gljiva za povratnike
i za razvoj takve male privrede.
Šumari također na velikim, do danas neiskorištenim
mogućnostima proizvodnje
ljudske hrane u šumama (bukovača)
mogu naći svoje mjesto u tom lancu
proizvodnje i bilo bi korisno da se koriste
uputama iz navedene knjige. Zato
je za preporučiti, da se s njom upozna
što širi krug naših građana a posebno
šumara. Čestitamo ing. Lisjaku na obavljenom
poslu sa željom, da i dalje nastavi
sa započetim radom j pokusima,
te stetone još više znanja [ to prenese
na što širi krug zainteresiranih.


Knjiga se može naručiti i kod autora.


Dragutin HanzI
dipl. ing. šum.


ACTA BIOl.OGICA lUGOSI.AVICA


Serija F GENETIKA


Vol. 15. No. 3.


Beograd 1983.


U ovom svesku Genetike nalazi se 5
priloga autora iz Jugoslavije, tri iz Ujedinjenog
Kraljestva (Velike Britanije).
dva iz Nizozemske te po jedan iz Izraela,
SR Njemačke i Sirije.


S područja šumarstva samo je prilog
»Čuvanje genofonda vrsta šumskog drveća
« autora Mirka Vidakovića i Si-
bile Je las ka. Kod nas za sada od
listača postoji klonska živa arhiva bijele
vrbe (Salix alba), test provenijencija
crne johe (Alnus glutinosa) na dva
lokaliteta. Nadalje postoje dva full-sib
testa potomstva bijele vrbe i jedan halb-
sib test ariša (Larix decidua). Od četinjača
osnovani su testovi provenijencija
crnog, alepskog i brucijskog bora
(Pinus nigra, P. halepensis i P. brutia)
a u osnivanju je živi arhiv dalmatinskog
crnog bora (P. nigra ssp. dalmatica).


Svi olancj u Genetici objavljeni su na
engleskom jeziku, danas jeziku znanosti,
a sažetci na hrvatskom ili srpskom.


O. P.
BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL
DE ECOLOGIA,


br. 23, Madrid, 1983


Rigueiro Rodriguez, A.; S i 1va-
Pando, F. J.; Vili ar ino U r t i-
a g a, J. J.: Fitocenološka studija jugozapadne
granice rasprostranjenja breze
Betula celtiberica Rothm. et Vase, u Galiciji


Opisane su različite sastojine breze Betula
celtiberica na jugo-istoku Galicije,
koje se smatraju reliktima ledenog doba*
Preliminarna fitocenološka studija
dozvoljava uključivanje tih sastojina,
koje se nalaze na hladnijim položajima,


353




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 48     <-- 48 -->        PDF

u novu subasocijaciju unutar asocijacije
Carici laevigatae — Alnetum (Allorge,
1922) Swickerat, 1937. Diferencijalne vrste
subasocijacije bile bi: Betula celtiberica,
Holcus mollis, Molinia caerulea, Peucedanum
lancifoUum i Viola palustris. Dat
je biološki spektar nađenog materijala.


Meson, M.aLuisa: Autekološki aspekti
hrasta Quercus pyrenaica Willd.:
rasprostranjen je i klimatologija


Proučavano je rasprostranjen je hrasta
Quercus pyrenaica u svijetu s posebnim
osvrtom na Španjolsku i njene iznimne
lokalitete. Klimatološka studija provedena
je prema metodologiji A 11 u e a, E mbergera
i Rivasa Martinez a.


Montoya, J. M.: Alternativni načini iskorišćivanja
i zaštita hrastika Quercus
pyrenaica Willd.


Komentiraju se sadašnje perspektive
mogućih alternativnih načina iskorišćivanja
niske šume hrasta Quercus pyrenaica:
pošumljavanje, stvaranje pašnjaka,
krčenje, konverzija u visoku šumu i
razne druge mogućnosti. Podvlači se potreba
za pravilnim planiranjem i konkretizacijom
politike zaštite.


Granados Corona, M.; Garcia
Novo, F.: Pokus suzbijanja korova
Gomphocarpus fruticosus (L) Aiton Fil.
u nacionalnom parku Dofiana


Planom iskorišćivanja j upravljanja
nacionalnim parkom Dofiana određuje
se, između ostalog, zaštita autohtone flore
i faune te izbjegavanje unošenja stranih
vrsta. U tom je okviru proveden pokus
suzbijanja korova Gomphocarpus
fruticosus. Prisutnost te biljke, porijeklom
iz južne Afrike, utvrđena je prije
nekoliko godina u obliku izoliranih busena
u gustoj sitini (Juncus) i na dnu
jezera. Nakon perioda suše 1980—1981
počela se agresivno širiti i od rijetke
postala je česta biljka. Budući da nije
uključena u trofički lanac ekosistema


(jedini konzument je uš Aphis nerii, koja
u parku ima alternativnog domaćina


— Nerium oleander), odlučeno je da se
suzbije. Suzbijanje je obavljeno ručno,
pljevl.jen.jem. Rezultati suzbijanja pokazali
su da se nakon toga populacija biljke
nije oporavila. Osim toga naseljavanje suhih
područja bilo je teško zbog slabe plodnosti
supstrata. Primijenjena metoda suzbijanja
bila je djelotvorna čak i u
uvjetima povoljnim za invazijsku biljku
(dugotrajna suša). Eliminacija tog korova
iz nacionalnog parka Dofiana nije
uzrokovala nikakve neželjene sekundarne
ekološke posljedice.
G a r c i a-F e r r e r, A.; Recio Espej
o, J. M.; Sanchez de la Orden,
M.: Morfometrička i batimetrička mjerenja
laguna Amarga i Del Rincön (Cordoba)


Iznose se rezultati mjerenja oblika i
dubine navedenih laguna u pokrajini
Cordoba.


Molina Vicente, P.: Uzgoj u zatočeništvu
bjeloglave patke (Oxyura leucocephala)
u nacionalnom parku Las
Tables de Daimiel


Autor opisuje svoja iskustva s uzgojem
i razmnožavanjem bjeloglave patke u
zatočeništvu. To su prva takva iskustva
u Španjolskoj i na njima se temelji nada
da će se moći spasiti od izumiranja
jedna od najugroženijih vrsta španjolske
faune. Uspjelo je razmnožavanje dvogodišnjih
pataka, a jaja su inkubirana
umjetnim metodama. Od osam jaja sedam
ih je bilo fertilnih. Bilo bi potrebno
da se ta mala populacija, koja se održava
u zatočeništvu, razdijeli, u prvom fedu
zato da ne bi došlo do problema u
vezi s krvnim srodstvom.


Molina Vicente, P.; Claveria
A n e r, A.; Ceballos Vazquez, B.;
Pereiro Sieso, P.: Zimski popis pataka
i lisaka u »Mancha hümeda« 1983.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Najvažnija spoznaja do koje se došlo
istraživanjima jest ta, da nacionalni park
Las Tables de Daimeil ima ogromnu
važnost kao zimovalište ptica močvarica.
Daju se neki komentari o vrstama
tih ptica, njihovoj brojnosti i rasprostranjenju.


Hernandez, F.: Zimski popis ptica
močvarica u pokrajini Zaragoza (siječanj
—veljača, 1983)


Iznose se podaci prikupljeni sa 19 lokaliteta
u pokrajini Zaragozi i sa 5 lokaliteta
u susjednim pokrajinama. Zatim
se komentiraju opće karakteristike
tih vlažnih područja u zimskom periodu
i razne varijacije koje utječu na njih
kao kolektore močvarica. Na koncu se
posebno govori o Laguni Galloeanta, koja
ima najveće značenje za pokrajinu, a
podložna je jakim prirodnim oscilacijama,
koje osjetno utječu na populaciju
ptica močvarica.


San Miguel Ayanz, A.: Prilog
studiji o ishrani sojke (Garrulus gladarius
L. 1758) u Španjolskoj


Istraživanjima su bila obuhvaćena 94
primjerka, većim dijelom iz sjevero-istočne
Španjolske. Rezultati pokazuju da
je tijekom godine hrana sojki veoma
raznovrsna i da je 67,3-7» njenog volumena
biljnog, a 32,7:7» životinjskog sastava.
Od biljaka najomiljenija im je hrana
žir, zatim pšenica, kupina i drugi plodovi.
Najbrojnija skupina životinja kojima
se hrane su insekti, i to kornjaši,
opnokrilci i ravnokrilci. Kralješnjaci su
zastupljeni vrlo malo. Proučavan je i
sezonski režim ishrane te se naglašava
šumarsko značenje sojke za prirodno
pomlađivanje i širenje vrsta drveća iz
familije Fagaceae.


Benzal, J.: Prisutnost patuljastog
miša Micromys minutus (Mammalia, Rodentia)
u planinama sjevernog Burgosa


Patuljasti se miš pojavljuje na sjeveru
pokrajine Burgos na visini između 400


i 900 m nadmorske visine, uglavnom u
kulturama pšenice i ječma, odakle se
širi na jug prema Cordillera Cantäbrica.


E s p a d e 1 e r, X.; Ni eves, J. L.:
Mravi (Hymenoptera, Formicidae), stanovnici
napuštenih gala osa šiškarica
(Hymenoptera, Cynipidae) na hrastovima
na Iberijskom poluotoku


Proučavani su mravi nađeni u 66 napuštenih
gala osa šiškarica na raznim
vrstama hrastova. Nađeno je 13 vrsta,
od kojih je po brojnosti i eventualno po
ekonomskom značenju najvažnija Cre


matogaster scutellaris (OL), kojoj gale
služe kao privremena niša. Česta je i
vrsta Calobopsis truncatus (Spin.). S
faunističkog stajališta ističu se vrste Leptothorax
angustulus (Nyl.) i Camponotus
fallax (Nyl.).


M o 1 i n a, J.; F r a n c o, A.; P a I a c i o s,
B.: Prstenovanje ptica u Španjolskoj
prstenovima »ICONA« i ponovno hvatanje
tijekom 1981. god. Ostali neobjavljeni
nalazi u zemlji i inozemstvu


U radu su prikazani neobjavljeni rezultati
prstenovanja ptica u Španjolskoj
1981. god. ; ponovnog hvatanja te iste ili
ranije. Prstenovano je ukupno 50.190 ptica
(13.677 mladunaca i 36.513 odraslih)
iz 231 vrste. Ponovno su ohvaćene 72


ptice


´ I. Mikloš


BOLETIN DE LA ESTACION CENTRAL


DE ECOLOGIA,


br. 24, Madrid, 1983


G i m e n e z-C a s t e 11 a n o, A.; Diaz,


J. L.; B a fi o s, C: Studija o zaštiti i upravljanju
šumama u okrugu Andevalo
(Huelva)
Proučavani su faktori fizičke sredine
jedne zone istočnog Andevala sa svrhom
da se utvrde pogodni kriteriji za upo


355




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 50     <-- 50 -->        PDF

trebu i upravljanje, koji bi se mogli primijeniti
u planiranju razvijenijih i raznolikijih
sistema nego što su ovi sadašnji.
Posebna se važnost pridaje zaštiti i
regeneraciji tala i prirodne hrastove šume
radi postizanja optimalnih koristi uz
istovremeno zadržavanje ekološke ravnoteže
tog područja.


M e s o n, M a r i s a: Utjecaj pirenejskog
hrasta (Quercus pyrenaica Willd.) na tlo


Iznose se zapažanja o tlima pirenejskog
hrasta i naglašava važnost te vrste
za popravljanje tla. Prikazana je bibliografija
o učinku šumske vegetacije na
tlo. Povoljno djelovanje pirenejskog hrasta
u tom smislu smatra se bitnim pri
izboru alternativnih mogućnosti iskorišćivanja.


I b a ii e z, J. J.; Lob o, M. C; A 1 m e ndros,
G.; Polo, A,: Utjecaj požara na
neke edafske ekosisteme mediteransko-
kontinentalne klime u središnjem području
Španjolske


Rezultati istraživanja omogućuju razlikovanje
dviju vrsta požara s obzirom
na različite posljedice za tlo. Kada požar
direktno pogodi edafske ekosisteme,
pogoršavaju se struktura i hidrofizička
svojstva, a status hraniva mijenja se do
te mjere, da je nakon toga i vegetacija
oštećena, dok se istovremeno javljaju
erozivni procesi, Naprotiv, ako požar zahvati
samo vegetaciju, pepeo ili materijal
koji se nije sasvim pretvorio u ugalj
poboljšavaju svojstva tla, uzrokujući suprotni
učinak na vegetaciju nakon požara.


Fernandez Yuste, J. A.: Studija
o onečišćenju koje uzrokuju uzgajališta
riba


Najprije se procijenjuju izvori kontaminacije
uz kvantitativnu i kvalitativnu
analizu s biološkog i pravnog aspekta. U
nastavku slijede tehnička razmatranja o
metodi pročišćavanja koja se danas pri


mijenjuje u uzgajalištima riba: sedknenlaciji.
Prej>oruča se kloriranje zbog patogenih
mikroorganizama, koji se prenose
vodom. Na kraju se govori o mulju
dekantacije. dobivenom sedimentacijoom
vode koja istječe, njegovim svojstvima
i upotrebi kao i pravilima za izbor mjesta
gdje će se upotrijebiti.


Garcia de Ja lön, D.; Gonzalez
de Ta nago, Marta: Biotipološka
studija zajednice ribe u slivu rijeke Đuro


Rezultati istraživanja temelje se na uzrocima
riba sa 76 lokaliteta 22 rijeke u
porječju Dura, uzetih jednom za svako
godišnje doba. Proučavano je rasprostranjenje
18 vrsta. Pomoću faktorijalne
analize i analize skupova utvrđena je
biotipološka struktura ribljih zajednica
u porječju Dura.


Suä rez, F.; S a e z-R o y u e 1 a, C:
Zimski razvoj ptičjih zajednica u dva
stepska staništa doline Ebra


U radu se analiziraju struktura i sastav
dviju ptičjih zajednica na zimovanju
u dva semiaridna staništa središnje zone
doline rijeke Ebro. Sastav ornitocenoze
brojčano je utvrđivali u mjesecima
studenom, prosincu, siječnju, veljači i
ožujku, pomoću metode transekta. Zajednica
u Alcanizu tijekom čitavog perioda
puno je različitija i brojnija nego
u Belchite, ali obadvije više osciliraju
od ostalih proučavanih iberijskih i mediteranskih
zajednica. Na kraju se diskutira
o mogućim uzrocima tih pojava.


C u e v a s, P.; Guerrero, A.; Montoya,
R.: Nova iskustva s »Pityolurom«,
sintetičkim feromonom borovog četnjaka
(Thaumatopoea pityocampa Schiff.)


Proučavan je seksualni feromon borovog
četnjaka, »Pityolure« u različitim
dozama i s raznim dispenzerima. Opisuju
se pokusi o dugotrajnosti djelovanja
i atraktivnosti tog feromona. Rezultati