DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 311 UDK: 630*007 SAMOUPRAVNO INFORMIRANJE U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE (Prilog racionalizaciji samoupravljanja) Mr Nikola BIČANIĆ, profesor Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šim unska cesta 25. SAŽETAK. Kabinet za marksizam Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je godine 1982. anketiranje zaposlenih u 90 osnovnih organizacija udruženog rada šumarstva u SR Hrvatskog. Cilj istraživanja je da se poboljša samoupravljanje i da se provede njegova racionalizacija. U ovom prilogu donosimo obradu dvaju pitanja iz ankete, jer su na njih odgovori slobodni, pa ta pitanja i ti odgovori zaslužuju posebnu pažnju. Pitanja su glasila: 1. Da li bi nešto trebalo mijenjati kod Vas u načinu informiranja radnih ljudi? 2. Ako da, što biste mijenjali? Ključne riječi: samoupravljanje, informiranje, mijenjanje načina informiranja, anketa, rezultati ankete. UVOD U današnje vrijeme visoko razvijene ljudske proizvodne moći i tehnike i u doba razmrvljenosti ljudskog rada na obilje uskih specijalnosti, informiranost je temeljni modus čovjekove egzistencije. Stoga nije čudo što informacije sa svih strana zapljuskuju čovjeka današnjice. Posebnu ulogu informacija ima u samoupravnom društvu, jer je ona temeljna pretpostavka samoupravljačke angažiranosti. Zato realizacija samoupravljanja zahtijeva potpunu i valjanu informiranost radnih ljudi o svim značajnim pitanjima njihova rada i života, a od tih pitanja, dakako, najvažnija su ona koja :su vezana uz njihova drustvenoHpolitiöka prava i dužnosti i uz njihovu proizvodnju. Zato ovo istraživanje i počinje problemom samoupravne informiranosti u šumarstvu SR Hrvatske. Pri tom je od osobitog interesa saznanje što radni ljudi šumarstva SR Hrvatske misle o načinu informiranosti u njihovim radnim organizacijama, kako su oni s postojećim stanjem informiranosti i sa postojećim načinom informiranja zadovoljni, što je po njihovom mišljenju u tom informiraniju loše i što bi, eventualno, mijenjali. Evo kakav odgovor na ta pitanja daju empirijski pokazatelji do kojih smo došli 311 |