DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 311 UDK: 630*007 SAMOUPRAVNO INFORMIRANJE U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE (Prilog racionalizaciji samoupravljanja) Mr Nikola BIČANIĆ, profesor Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šim unska cesta 25. SAŽETAK. Kabinet za marksizam Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je godine 1982. anketiranje zaposlenih u 90 osnovnih organizacija udruženog rada šumarstva u SR Hrvatskog. Cilj istraživanja je da se poboljša samoupravljanje i da se provede njegova racionalizacija. U ovom prilogu donosimo obradu dvaju pitanja iz ankete, jer su na njih odgovori slobodni, pa ta pitanja i ti odgovori zaslužuju posebnu pažnju. Pitanja su glasila: 1. Da li bi nešto trebalo mijenjati kod Vas u načinu informiranja radnih ljudi? 2. Ako da, što biste mijenjali? Ključne riječi: samoupravljanje, informiranje, mijenjanje načina informiranja, anketa, rezultati ankete. UVOD U današnje vrijeme visoko razvijene ljudske proizvodne moći i tehnike i u doba razmrvljenosti ljudskog rada na obilje uskih specijalnosti, informiranost je temeljni modus čovjekove egzistencije. Stoga nije čudo što informacije sa svih strana zapljuskuju čovjeka današnjice. Posebnu ulogu informacija ima u samoupravnom društvu, jer je ona temeljna pretpostavka samoupravljačke angažiranosti. Zato realizacija samoupravljanja zahtijeva potpunu i valjanu informiranost radnih ljudi o svim značajnim pitanjima njihova rada i života, a od tih pitanja, dakako, najvažnija su ona koja :su vezana uz njihova drustvenoHpolitiöka prava i dužnosti i uz njihovu proizvodnju. Zato ovo istraživanje i počinje problemom samoupravne informiranosti u šumarstvu SR Hrvatske. Pri tom je od osobitog interesa saznanje što radni ljudi šumarstva SR Hrvatske misle o načinu informiranosti u njihovim radnim organizacijama, kako su oni s postojećim stanjem informiranosti i sa postojećim načinom informiranja zadovoljni, što je po njihovom mišljenju u tom informiraniju loše i što bi, eventualno, mijenjali. Evo kakav odgovor na ta pitanja daju empirijski pokazatelji do kojih smo došli 311 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 6 <-- 6 --> PDF |
analizirajući anketu kojom je bilo obuhvaćeno 810 ispitanika, od čega 513 manuelnih radnika i 297 ostalih (službenika).* KAKO SU RADNI LJUDI ŠUMARSTVA SR HRVATSKE ZADOVOLJNI INFORMIRANJEM U NJIHOVIM RADNIM ORGANIZACIJAMA? Da bismo na to pitanje odgovorili, potrebno je analizirati odgovore ispitanika na spomenuta dva pitanja koja su im s tim u vezi ponuđena u ovoij anketi. Prvo je pitanje glasilo: Da li bi nešto trebalo mijenjati kod vas u načinu informiranja radnih ljudi? Na ovo pitanje ponuđena su ispitanicima tri odgovora: a) ne, b) da, c) ne zanima me. Tablica 1. pokazuje komparativno odgovore svih ispitanika, i posebno radnika. Tablica 1. Y Odgovori Radnici »/« Svi »/o 1. Ne 270 33,33 423 52,19 2. Da 137 16,91 259 31,93 3. Ne zanima me 87 10,74 102 12,66 4. Nije odgovorilo 19 2,35 26 3,22 Ukupno 513 63,33 810 100,00 Analizom dobivenih rezultata možemo zaključiti da više od polovice radnika i više od polovice svih ispitanika drži da u njihovim radnim organizacijama ništa ne treba mijenjali u načinu informiranja. U grupi samih radnika čak njih 52,63% od ukupnog broja anketiranih radnika ne želi da se bilo što mijenja u načinu informiranja u njihovim radnim organizacijama. U grupi ne-radnika njih 51,51% od anketiranih ne želi promjene u informiranju, odnosno od ukupnog broja svih ispitanika (513 radnika + 297 ostalih) čak njih 52.19% negativno je odgovorilo na ovo pitanje. Afirmativan odgovor u pogledu potrebe za promjenom u informiranju radnih ljudi dalo je 26,71% od ukupnog broja anketiranih radnika (a to je 16,91% ako se uzme u promatranje ukupan broj svih ispitanih) te 41,08% među 297 ispitanih službenika (što je 15.06% od ukupnog broja svih ispitanih) odnosno, afirmativno su odgovorili na ovo pitanje 137 radnika i 122 službenika, tj. 259 ispitanika, a to je 31.930/o od njihova ukupnog broja. Odgovor »ne zanima me« dalo je 16,96%, radnika, što je 10,74´% u odnosu na sve ispitane, te 5,05% od službenika, što je 1,85%) u odnosu na sve, odnosno, 12,66% od svih ispitanih dalo je ovaj odgovor na to pitanje. Onih, koji nisu odgovorili na ovo pitanje, među samim radnicima bilo !je 3,70% (a to je 2,35% u odnosu na sve) i 2,36% među službenicima, što je * Odgovori na dvanaest pitanja iz ove Ankete prikazao je J. Bisku p u istoimenom članku objavljenom u Šumarskom listu br. 11—12/1983. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 7 <-- 7 --> PDF |
0,86% u odnosu na sve) odnosno, 3,22% od ukupnog broja svih anketiranih nije na ovo pitanje odgovorilo. Sto iz svega toga možemo zaključiti? Prije svega, iz broja onih koiji drže nepotrebnom promjenu u informiranju možemo zaključiti da su radni ljudi zaposleni u 90 osnovnih organizacija šumarstva SR Hrvatske koje smo ispitivanjem obuhvatili zadovoljni načinom informiranja i brzinom, kvalitetom i količinom informacija u njihovom kolektivu. Zanimljivo je da su ispitanici iz grupe samoupravnih rukovodilaca i rukovodilaca društvenopol´itičkih organizacija daleko više zainteresirani za promjene u informiranju od samih radnika, a to doznajemo iz grupe onih ispitanika koji su na navedeno pitanje dali afirmativan odgovor. Naime, u grupi službenika čak 41,08% izjasnilo se za potrebu mijenjanja informiranja u njihovim radnim organizaciijama. Pokazuje li to manju zainteresiranost samih radnika, tj. neposrednih proizvođača u šumarstvu, za informacijama što bi — ukoliko je točno, upućivalo na njihovu nedovoljno razvijenu samoupravljačku svijest? Isto se ovo pitanje nameće i iz odgovora »ne zanima me«, kao i iz broja onih koji uopće nisu ni odgovorili na ovo pitanje. U oba slučaja su sami radnici zastupljeni sa dvostruko većim postotkom od službenika. Ne bi, međutim, bilo osnovano tražiti uzrok toj pojavi u strahu radnika da bi im netko, eventualno, mogao kasnije prigovoriti zbog sklonosti kritizerstvu, jer su ispitanici anonimno zastupljeni u ispitivanju. Zanimljivo je u vezi s ovim prisjetiti se i podataka iz prvog dijela ankete gdje nam se, među ostalim, nudi i podatak da nitko od 810 ispitanika nije odgovorio da je posve zadovoljan informiranjem u njegovoj OOUR-a! O tome, pak, što bi mijenjali u informiranju oni koji žele promjene doznajemo iz slijedećeg pitanja koje glasi: Ako da, što biste mijenjali? Ovdje odgovor po samoj prirodi pitanja nije mogao biti alternativno ponuđen. Zato je i bilo više vrsti odgovora, a grupirali smo ih ukupno u 16 kategorija. Kvantitativnu analizu tih odgovora pokazuje tablica 2. Najveći broj ispitanika nije odgovorio na to pitanje. Za neke među njima je i logično da su tako postupili, jer su na prethodno pitanje: da li nešto treba mijenjati u načinu informiranja kod njih, odgovorili negativno. Uz ove, dodajmo i one koji jesu za promjene u informiraniju, ali — međutim, ne znaju što bi, zapravo, trebalo mijenjati. Njih je među samim radnicima troje, te jedan među ostalim, dakle, ukupno četvorica ispitanika ne znaju što bi miijenjali u načinu informiranja kod njih. Među onima koji su se izjasnili što bi konkretno trebalo mijenjati u načinu informiranja najveći je broj onih koji zahtijevaju da informiranje bude brže i bolje. U grupi samih radnika njih ima 84 (tj. 16,37% od svih radnika, ili 10,37% od svih ispitanika) a u grupi službenika ima ih 46 (tj. 15,49% od svih službenika, odnosno 5.70% od svih ispitanika), dakle, ukupno ih je 130 među svima, a to je 16,05% od svih ispitanih. Radnika 15 (tj. 2,92% od svih radnika, odnosno 1,85% od svih ispitanika) te 21 službenik (7.7% od službenika, ili 2.59% od svih ispitanika) zahtijeva informiranje unutar OOUR-a putem biltena, dok samo dvojica radnika (0,39% od radnika i 0,25% od svih ispitanika) i dvojica službenika (0,67% od anketiranih službenika, odnosno 0,25% od svih ispitanika) zahtijeva informiranje 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Tablica 2. a Odgovori Radnici B/o Svi %> 1. Nije odgovorilo 366 45,14 571 70,45 2. Brže, pravovremeno i bolje informiranje 84 10,37 130 16.05 3. Informiranje unutar OOUR-e putem biltena 15 1,80 36 4,44 4. Više pisati o radnicima (njihovim pravima i dužnostima) ,i o proizvodnji 14 1,77 17 2,10 5. Pisati istinito i otvoreno o> negativnim pojavama 10 1,23 12 1,48 6. Novine približiti radnicima 10 1,23 11 1,37 7. Prezentiranje zapisnika sa sjednica organa upravljanja 2 0,25 6 0,80 8. Vlastite novine (tjednik, odnosno polumjesečnik) 2 0,25 4 0,48 9. Pisati više o uspjesima 2 0,25 4 0.48 10. Pisati više o radu organa upravljanja 0 0,00 4 0,48 11. Ne znaju što bi mijenjali 3 0,37 4 0,48 12. Prekid s kuloarskim informiranjem 2 0,25 3 0,36 13. Informiranje preko većeg broja sastanaka 1 0,14 2 0,25 14. Potrebu kurira 1 0,14 2 0,25 15. Izmjenu cijelog načina Informiranja 1 0,14 3 0,39 16. Angažiranje dopisnika s terena 1 0,14 1 0,14 17. Ukupn o 513 63,33 810 100,00 putem vlastitih tjednih, odnosno polumjesečnih novina. Vlastite novine, koje bi izlazile svakog tjedna, ili svakih pola mjeseca bile bi najbolji način informiranja, pa je stoga začuđujuće mali broj onih koji među anketiranima traže taj način informiranja i pretpostavljaju ga drugim načinima. Zanimljivo je također da svega 14 radnika (2,73% anketiranih radnika, odnosno 1,73%) svih anketiranih) te samo´ 3 službenika (dakle 1,01% od anketairanih službenika, odnosno 0,37% imajući na umu sve koje je ova anketa obuhvatila) zahtijevaju da se u sredstvima informiranja više pozornosti posveti neposrednim proizvođačima, njihovim samoupravnim pravima i dužnostima i njihovom životu uopće. Radnika 10 (1,95% od anketiranih radnika, odnosno 1,23% prema svima anketiranim) i 2 službenika (0,67% anketiranih islužbenika, odnosno 0,25% prema svima), tj. ukupno 12 anketiranih (1.48%)) zahtijeva da se istinito i otvoreno u sredstvima informiranja piše o negativnim pojavama. Osmorica radnika (1,56% radnika, 0,98°/o svih anketiranih) i samo 1 službenik (0,34% od anketiranih službenika, odnosno 0,12% u odnosu na sve koje je anketa obuhvatila), tj. ukupno 9 anketiranih zahtijeva da se pisanje u sredstvima informiranja više približi radnicima kako bi ga mogli bolje razumjeti. 314 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Glede prezentiranja zapisnika sjednica organa upravljanja stvar ovako izgleda. Samo 2 radnika i čak 4 službenika, tj. svega 6 anketiranih zahtijeva da se informiranje treba popraviti tako da se zaposlenima urgentnije prezentiraju zapisnici sjednica organa upravljanja. DaMe. prezentiranje tih zapisnika traži samo 0,80% anketiranih. Anketa nas upoznaje i sa činjenicom da među zaposlenima u šumarstvu SR Hrvatske ima i onih koji drže da bi sredstva informiranja trebala više pozornosti posvećivati uspijesima u proizvodnji (tako drže 2 radnika i 2 službenika, dakle, 0,48% od svih koje je anketa obuhvatila), zatim da treba prekinuti sa još uvijek prisutnim običajem u nekim radnim organizacijama da se radne ljude informira u kuloarima i na razne neadekvatne načine. Jedan radnik i jedan službenik traže da se uvede i kurir radi boljeg informiranja, a dva ne-radnika zahtijevaju da se s istom svrhom poveća i broj sastanaka. Trojica ispitanika: jedan radnik i dva službenika traže da se izmijeni cjelokupan način informiranja. Što bismo iz svega toga zaključili? U grupi ispitanika koji nisu odgovorili na ovo pitanje, kao što smo već istakli, i oni su za koje je logično da su tako postupili, budući da su se na prethodno pitanje negativno izjasnili. Međutim, tih je, kao> što se vidi iz Tablice 1., 270 među radnicima i 423 među svima ispitanicima, pa se, prema tome, ukazuje broj od 96 radnika i 52 ne-radnika koji na ovo pitanje nisu odgovorili, a na prethodno pitanje odgovorili su afirmativno. Dakle, 148 ispitanika, tj. 18,27% anketiranih (radnika i službenika) traže promjene u načinu informiranja, ali ne daju konkretan odgovor i na pitanje što bi po njihovom sudu trebalo mijenjati da bi informiranjem bili zadovoljni. Cak 3 radnika i 1 službenik to i otvoreno potvrđuju, odgovorivši da ne znaju što bi imijenjali u načinu informiranja. To je čudno, ijer bi normalno bilo da svaki zaposleni u bilo kojoj oblasti privređivanja, pa — dakako, i u šumarstvu, znade što ga zanima i što mu u vezi s tim nedostaje u sredstvima informiranja. Isto tako među onima koji traže da informiranje bude brže, pravovremeno i bolje javltja se također problem koji je u vezi s konkretizacijom tih pojmova, odnosno njihovih odgovora. Jer dok se pod onim »brže« i »pravovremeno « razumije sadržaj tih pojmova bez nekog posebnog konkretiziranja, dotle pod pojmom »bolje« ne vidi se ništa određeno, ništa konkretno što bi valjalo učiniti, što bi u načinu informiranja trebalo promijeniti, pa da informiranje radnih ljudi u šumarskim organizacijama SR Hrvatske i stvarno bude bolje. Riječ je, dakle, o činjenici da dio zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske želi bolje i svrsishodnije informiranije, ali nije u stanju da se u vezi s tim izjasni konkretnije. Nadalje, usporedimo li Tablicu 1. i Tablicu 2. sa prethodnim dijelom iste ankete, ukazuje nam se podatak da od 325 ispitanika (40,120/o) koji su se u prethodnom dijelu ankete izjasnili da se ne informiraju putem vlastitih novina i bilten, sada samo njih 36 ističe potrebu informiranja putem Vlastitih novina i biltena. Iz toga proizlazi zaklijučak da dio zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske ostaje zadovoljan informiranjem na drugi način, tj. ne putem vlastitih novina i biltena, a budući da je takvih čak 325 — 36 = 289, ili 35,68% među anketiranima to je — po našem sudu, podatak koji upozorava i o kom bi se trebalo povesti računa u organizacijama udruženog rada šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Veseli, međutim, podatak da samo 2,10% ispitanika nisu dovoljno informirani o njihovim samoupravnim pravima i dužnostima, kao i podatak da samo 1,48% ispitanika drži da nisu dovoljno informirani o raznim negativnim pojavama. Zanimljivo je, međutim, da radnici nisu više zainteresirani o radu organa upravljanja, jer samo dvojica ističu potrebu prezentiranja zapisnika sa njihovih sjednica. Uočavamo i to da od onih 32 ispitanika koji su se u prvom dijelu ove ankete izjasnili da se informiraju u kuloarima tek njih trojica zahtijevaju da se tim načinom informiranja prekine. Činjenica da samo 36 anketiranih (4,44°o od svih) traži da se informiranje provodi putem pismenog informiranja unutar njihove OOUR-a nije u skladu s činjenicom koja se vidi u prvom dijelu ove ankete da najveći broj zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske nije posve zadovoljan informiranjem na razini osnovne organizacije. To osobito čudi kad se spomene činjenica da novinari koji djeluju na razini gospodarstva više zanimanija pokazuju za pitanja s te razine, a manje za pitanja na razini osnovne organizacije. Stoga bismo izlaz za ovo mogli pronaći jedino u činjenici da je to pitanje pobudilo u ispitanika razne asocijacije iz kojih su rezultirali i razni odgovori koji, dabome, nisu definitivni i potpuni. ZAKLJUČAK Iz analize odgovara na dva pitanja u anketi »Š-2« koja je provedena u 90 šumarija i šumskih gospodarstava na području SR Hrvatske možemo zaključiti: Najveći broj zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske, kako radnika, tako i ostalih, drži da nije potrebno unositi promjene u postojeći način informiranja u njihovim radnim organizacijama. To govori u prilog pretpostave da su radni ljudi zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske, ako ih predstavimo s ovih 910 ispitanika, uglavnom zadovoljni informiranjem u njihovim kolektivima. Međutim, dosta je velik broj, njih 102 (12,66%), od čega na same radnike otpada 87 (10,74%) — koje uopće ne zanima način na koji su informirani. Radi se, dakle, čak o 1/8 ispitanika, a to će reći o priličnom broju zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske, koji za informiranje nisu zainteresirani, pa na to ukazujemo posebno organizacijama udruženog rada koje se trebaju angažirati na planu informiranja radnih ljudi, kao i na planu da se radnim ljudima osvijesti uloga i važnost valjanog informiranja na realizaciji njihova samoupravljanja. Iako delegatski sistem u oblasti šumarstva na području SR Hrvatske djeluje efikasno, što pokazuju analize i podaci u prvom dijelu ankete koju smo proveli, ipak ostaje činjenica da dosta zaposlenih u ovoj oblasti traži bolje, brže i potpunije informiranje koje je moguće realizirati jedino putem ažurnih novina, biltena i zapisnika, i to> na razini osnovne organizacije, te putem uspješnog delegatskog informiranja. Zbog činjenice da je ova anketa od 136 šumarija i gospodarstava koji djeluju na području SR Hrvatske, obuhvatila 90 šumarija, te da je od cea 15 tisuća koliko ima svih zaposlenih u šumarstvu na području SR Hrvatske obuh |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vatila 810 ispitanika (5,4%) te imajući u vidu znanstvene sociološke kriterije koji su danas u znanosti prihvaćeni, možemo istaći pozitivnu ocjenu validnosti ovoga uzorka. Na temelju toga možemo, dakle, i pokazatelje koje nam ova anketa nudi prihvatiti kao vjerodostojne. The Degree to which Information on Self-Management is Disseminated Among Forestry Workers in the Socialist Republic of Croatia Summary This paper is the continuation of the analysis of the Questionnaire which was presented in Šumarski list No. 11—12/83 under the same title wiht J. Biskup as author. In this paper answers to the following Cfuestfions are given: 1. Is any change necessary in your organization with regard to the ways of giving information to employees, and 2. If the answer to the above question is positive, then state what changes you would introduce. Of a total number of 810 aployees the first question was answered negatively by 52.19Vo, 31.93 answered that changes were needed, 12,66% answered that methods of information did not interest them, while 3.22´% did not give any answer. The second question was not answered by 70.45´8/o, 16.05 required faster, prompt and better information, while the remaining 14.50% gave 14 suggestions ft. 3—16 in Table 2). |