DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
trebu i upravljanje, koji bi se mogli primijeniti u planiranju razvijenijih i raznolikijih sistema nego što su ovi sadašnji. Posebna se važnost pridaje zaštiti i regeneraciji tala i prirodne hrastove šume radi postizanja optimalnih koristi uz istovremeno zadržavanje ekološke ravnoteže tog područja. M e s o n, M a r i s a: Utjecaj pirenejskog hrasta (Quercus pyrenaica Willd.) na tlo Iznose se zapažanja o tlima pirenejskog hrasta i naglašava važnost te vrste za popravljanje tla. Prikazana je bibliografija o učinku šumske vegetacije na tlo. Povoljno djelovanje pirenejskog hrasta u tom smislu smatra se bitnim pri izboru alternativnih mogućnosti iskorišćivanja. I b a ii e z, J. J.; Lob o, M. C; A 1 m e ndros, G.; Polo, A,: Utjecaj požara na neke edafske ekosisteme mediteransko- kontinentalne klime u središnjem području Španjolske Rezultati istraživanja omogućuju razlikovanje dviju vrsta požara s obzirom na različite posljedice za tlo. Kada požar direktno pogodi edafske ekosisteme, pogoršavaju se struktura i hidrofizička svojstva, a status hraniva mijenja se do te mjere, da je nakon toga i vegetacija oštećena, dok se istovremeno javljaju erozivni procesi, Naprotiv, ako požar zahvati samo vegetaciju, pepeo ili materijal koji se nije sasvim pretvorio u ugalj poboljšavaju svojstva tla, uzrokujući suprotni učinak na vegetaciju nakon požara. Fernandez Yuste, J. A.: Studija o onečišćenju koje uzrokuju uzgajališta riba Najprije se procijenjuju izvori kontaminacije uz kvantitativnu i kvalitativnu analizu s biološkog i pravnog aspekta. U nastavku slijede tehnička razmatranja o metodi pročišćavanja koja se danas pri mijenjuje u uzgajalištima riba: sedknenlaciji. Prej>oruča se kloriranje zbog patogenih mikroorganizama, koji se prenose vodom. Na kraju se govori o mulju dekantacije. dobivenom sedimentacijoom vode koja istječe, njegovim svojstvima i upotrebi kao i pravilima za izbor mjesta gdje će se upotrijebiti. Garcia de Ja lön, D.; Gonzalez de Ta nago, Marta: Biotipološka studija zajednice ribe u slivu rijeke Đuro Rezultati istraživanja temelje se na uzrocima riba sa 76 lokaliteta 22 rijeke u porječju Dura, uzetih jednom za svako godišnje doba. Proučavano je rasprostranjenje 18 vrsta. Pomoću faktorijalne analize i analize skupova utvrđena je biotipološka struktura ribljih zajednica u porječju Dura. Suä rez, F.; S a e z-R o y u e 1 a, C: Zimski razvoj ptičjih zajednica u dva stepska staništa doline Ebra U radu se analiziraju struktura i sastav dviju ptičjih zajednica na zimovanju u dva semiaridna staništa središnje zone doline rijeke Ebro. Sastav ornitocenoze brojčano je utvrđivali u mjesecima studenom, prosincu, siječnju, veljači i ožujku, pomoću metode transekta. Zajednica u Alcanizu tijekom čitavog perioda puno je različitija i brojnija nego u Belchite, ali obadvije više osciliraju od ostalih proučavanih iberijskih i mediteranskih zajednica. Na kraju se diskutira o mogućim uzrocima tih pojava. C u e v a s, P.; Guerrero, A.; Montoya, R.: Nova iskustva s »Pityolurom«, sintetičkim feromonom borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) Proučavan je seksualni feromon borovog četnjaka, »Pityolure« u različitim dozama i s raznim dispenzerima. Opisuju se pokusi o dugotrajnosti djelovanja i atraktivnosti tog feromona. Rezultati |